Mobilne aplikacije

Australija uvodi povijesnu zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Nove obavijesti Svijet Vijesti

Prvi zakon te vrste u svijetu otvara žestoku raspravu o mentalnom zdravlju mladih, slobodi izražavanja i stvarnim učincima digitalnih platformi, dok znanstvenici upozoravaju na moguće neželjene posljedice.

Australija će idućeg tjedna ući u povijest kao prva država na svijetu koja je zakonski ograničila pristup društvenim mrežama osobama mlađima od 16 godina. Novi zakon, koji se odnosi na platforme poput TikToka, Instagrama i Snapchata, zamišljen je kao odgovor na sve izraženiju zabrinutost zbog utjecaja digitalnih medija na mentalno zdravlje djece i adolescenata. No, umjesto širokog konsenzusa, ova odluka otvorila je jednu od najintenzivnijih javnih rasprava posljednjih godina.

Zagovornici zabrane tvrde da su društvene mreže postale ozbiljna prijetnja dobrobiti mladih. Pozivaju se na niz istraživanja koja upućuju na to da tinejdžeri provode previše vremena online, često nauštrb sna, školskih obveza i emocionalne stabilnosti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), čak 11 posto mladih ima poteškoće s kontroliranjem korištenja društvenih mreža. Druge studije povezuju pretjeranu upotrebu digitalnih platformi s problemima sa snom, negativnom slikom o vlastitom tijelu, slabijim školskim uspjehom i porastom anksioznosti.

Australska javnost, barem prema anketama, u velikoj mjeri podržava ovakav pristup. Više od tri četvrtine odraslih građana izjasnilo se u prilog zabrani, smatrajući da država mora odlučnije intervenirati ondje gdje roditelji i obrazovni sustav sve teže pronalaze odgovore.

Ipak, znatan dio znanstvene i stručne zajednice upozorava da je riječ o pregrubom i nedovoljno promišljenom rješenju.

Više od 140 znanstvenika i stručnjaka potpisalo je otvoreno pismo u kojemu su zakon opisali kao „previše nespretan instrument“. Među njima je i Axel Bruns, profesor digitalnih medija na Tehnološkom sveučilištu Queenslanda, koji ističe da rastuća anksioznost među mladima ne mora nužno biti posljedica društvenih mreža. „Mladi danas odrastaju uz pandemiju, ratove u Ukrajini i Gazi te stalni osjećaj globalne nesigurnosti. Sve to također ima snažan psihološki učinak“, upozorava Bruns.

Kritičari strahuju da bi zabrana mogla imati suprotan učinak od željenog. Umjesto da zaštiti mlade, mogla bi ih potaknuti na korištenje manje reguliranih i potencijalno opasnijih online prostora. Posebno se ističe zabrinutost za djecu i mlade iz marginaliziranih skupina, kojima su online zajednice često jedino mjesto podrške, razumijevanja i identitetskog izražavanja. Organizacija Digital Freedom Project već je najavila pravne korake protiv reforme, ocijenivši je „nepravednim ograničenjem slobode izražavanja“.

Unatoč kritikama, australski premijer Anthony Albanese ostaje čvrst u svom stavu. „Društvene mreže štete našoj djeci. Zato kažem: dosta je“, poručio je, naglašavajući da je odgovornost države zaštititi najmlađe, čak i po cijenu nepopularnih odluka.

Australijski potez pažljivo se prati i u Europi. Njemačka je već otvorila raspravu o uvođenju sličnih ograničenja. Savezna ministrica pravosuđa Stefanie Hubig iz SPD-a u lipnju je podržala jasnu dobnu granicu, istaknuvši da „djeca i mladi trebaju zaštitu, a ne pritisak stalne digitalne izloženosti“. S druge strane, glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann upozorio je da bi izostanak regulacije bio „ravno izdaji naše djece“.

Raspravi se pridružila i čelnica Zelenih Franziska Brantner, koja zagovara dobnu granicu od 16 godina, upozoravajući da su „anti-društvene mreže“ izmakle kontroli i stvorile ovisnost među mladima.

Hoće li australski zakon postati model za ostatak svijeta ili upozorenje na rizike prekomjerne regulacije, pokazat će vrijeme. Jedno je, međutim, sigurno – pitanje odnosa djece, tehnologije i odgovornosti države tek je otvoreno i ostat će u središtu globalne javne rasprave.



Voćin 34 godine poslije: Nezacijeljena rana jednog zločina i tišina pravde

Ideološke manipulacije i rat protiv hrvatskog identiteta: Tomaševićeva zabrana i antifa mitologija

Korlat – selo tišine i boli: 34 godine od zločina i razaranja u srcu Ravnih kotara

Predstavljen dvojezični zbornik “Zagreb, 8. svibnja 1945. i posljedice” – dokumenti otkrivaju zločine i sudbine ubijenih Zagrepčana

Odgovori