Predstavnici financijskog sektora održali su u Strasbourgu forum. Saznajte kako financijska suradnja EU i UK pokreće zelenu i obrambenu tranziciju.
Predstavnici financijskog sektora Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije danas su u Europskom parlamentu u Strasbourgu (te djelomično putem video-veza) održali ključnu tribinu o praktičnoj suradnji, kako bi strateškim povezivanjem poboljšali gospodarsku otpornost i mobilizirali kapital prijeko potreban za zajedničke europske ciljeve. U vremenu kada se Europa suočava s neviđenim sigurnosnim, tehnološkim i klimatskim izazovima, vodeći ljudi iz organizacija UK Finance i TheCityUK predstavili su europskim parlamentarcima nacrt za prevladavanje post-brexitovskih barijera, naglašavajući da se globalna konkurentnost i sigurnost Starog kontinenta mogu osigurati isključivo zajedničkim djelovanjem i pametnom regulativom.
Nova geopolitička stvarnost i cijena tranzicije
Gotovo puno desetljeće nakon povijesnog referenduma kojim je Ujedinjeno Kraljevstvo odlučilo napustiti Europsku uniju, strateško se okruženje na globalnoj sceni duboko i nepovratno promijenilo. Rat u Ukrajini, koji divlja na istočnim granicama Europe, neviđeni pritisak na javne financije uslijed inflacijskih šokova te nevjerojatni razmjeri digitalne, zelene i obrambene tranzicije, stavljaju pred europske lidere izazove koji nadilaze granice pojedinačnih država, ali i samih trgovinskih blokova.
Uvodno izlaganje na današnjem saslušanju obilježila je Kirstie Macias, direktorica za međunarodne poslove u udruženju UK Finance, koje predstavlja bankarski i financijski sektor Ujedinjenog Kraljevstva s preko tri stotine članova. Njezina poruka bila je kristalno jasna i potkrijepljena brojkama koje izazivaju strahopoštovanje, ali i zabrinutost.
Rupa od 1,4 bilijuna eura: Izazov stoljeća
Gospođa Macias započela je svoje izlaganje isticanjem jedne jedine, ali frapantne brojke – 1,4 bilijuna eura. To je, naime, procijenjena dodatna investicija koja je Europskoj uniji nasušno potrebna kako bi ostvarila svoju ambicioznu zelenu i digitalnu tranziciju, te kako bi se adekvatno naoružala i obranila u novoj eri globalnih prijetnji. Ova brojka nije proizvoljna; ona je temeljito navedena u analizi Europske bankarske federacije, a u potpunosti se podudara s recentnim nalazima dugoočekivanog izvješća Marija Draghija o konkurentnosti Europske unije.
Mobilizacija privatnog kapitala u ovim gigantskim razmjerima središnji je gospodarski izazov s kojim se suočavaju i Europa i Ujedinjeno Kraljevstvo u ovom desetljeću. U tom kontekstu, uspostava godišnjeg sastanka na vrhu čelnika Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, te zajednička ambicija za dubokim, novim partnerstvom, pružaju jedinstvenu priliku za djelovanje. Financijske usluge, naglašeno je tijekom tribine, ne smiju biti promatrane isključivo kao izolirani sektor koji traži povlastice za sebe, već kao apsolutno ključni pokretač širih gospodarskih ambicija: unije štednje i ulaganja, agende konkurentnosti te sveobuhvatne agende gospodarskog rasta koju obje strane očajnički pokušavaju provesti u djelo.
Više od susjeda: Nevjerojatna financijska isprepletenost
Iako bi politički narativi ponekad mogli sugerirati suprotno, financijska i gospodarska povezanost između Londona i kontinenta već je sada iznimno značajna i, što je najzanimljivije, kontinuirano raste unatoč Brexitu. Brojke koje su danas iznesene u Strasbourgu ruše mitove o izolaciji.
Izvoz i bankovni krediti koji ne poznaju granice
Tijekom 2024. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo je izvezlo nevjerojatnih 33,7 milijardi funti financijskih usluga u Europsku uniju, dok je istovremeno Europska unija izvezla 35,7 milijardi eura tih istih usluga u Ujedinjeno Kraljevstvo. Trgovina u oba smjera porasla je za otprilike pedeset posto od 2015. godine, godine koja je prethodila referendumu o Brexitu.
Još je indikativniji podatak da 8 posto svih bankovnih kredita u Europskoj uniji uključuje drugu ugovornu stranu iz Ujedinjenog Kraljevstva, dok 12 posto bankovnih kredita u Ujedinjenom Kraljevstvu uključuje ugovornu stranu iz Europske unije. Ova duboka i slojevita međusobna povezanost predstavlja golemu stratešku prednost za obje strane, a nipošto konkurentsku prijetnju koju treba suzbijati protekcionističkim mjerama. Duboka, visoko likvidna tržišta kapitala u Londonu mogu i moraju nadopuniti, a ne zamijeniti, vlastite napore koje Europska unija ulaže u izgradnju svoje Unije štednje i ulaganja.
U suradnji s renomiranom tvrtkom Freshfields, udruženje UK Finance razvilo je postupni, pragmatični plan za produbljivanje ovog odnosa. Taj je plan strogo usmjeren na praksu, tehničku provedbu i dugotrajnu izgradnju povjerenja, uz puno i bezuvjetno poštivanje regulatorne autonomije i suvereniteta obiju strana. Nije riječ o ponovnoj integraciji u jedinstveno europsko tržište, niti o povratku na sustav takozvanih financijskih putovnica (passporting), već o stvaranju specifičnog partnerstva koje odgovara stvarnom stanju na terenu.
Praktična rješenja umjesto političkih blokada
Scott Devin, pomoćnik direktora za Europu u TheCityUK-u, organizaciji koja predstavlja cjelokupni ekosustav financijskih i srodnih profesionalnih usluga u Ujedinjenom Kraljevstvu, naglasio je važnost gledanja unaprijed. Sporazum o trgovini i suradnji, zaključen prije gotovo šest godina u potpuno drugačijim, kriznim okolnostima, trebao bi poslužiti kao stabilan temelj, a ne kao gornja i nepremostiva granica suradnje.
Forum kao alat za prevenciju kriza
Jedan od najvažnijih prijedloga koji se našao na stolu jest jačanje uloge Zajedničkog financijskog regulatornog foruma Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije. Stručnjaci predlažu da on postane sustavniji i proaktivniji. Konkretno, forum bi mogao funkcionirati kao sustav ranog upozoravanja, pružajući rani uvid u nadolazeće regulatorne inicijative i njihove potencijalne prekogranične učinke. Time bi se objema stranama omogućilo prepoznavanje štetnih sukoba zakona, izbjegavanje dvostrukih birokratskih zahtjeva ili nenamjerne fragmentacije tržišta puno prije nego što se politička i zakonska stajališta fiksiraju u nacionalnim parlamentima.
Ovakav pristup, naglašeno je, ne bi Forumu dao nadnacionalne ovlasti za donošenje odluka niti bi na bilo koji način ograničio suverenitet Londona ili Bruxellesa, već bi djelovao kao mehanizam zdravog razuma.
Apsurd dvostrukog izvješćivanja i kapitalnih zahtjeva
Tijekom rasprave sa zastupnicima, kristalizirala su se dva glavna tehnička problema koji trenutno guše gospodarski rast i bespotrebno troše resurse tvrtki. Prvi je izvješćivanje o transakcijama. Trenutačno, i UK i EU revidiraju svoje okvire za izvješćivanje s praktički identičnim ciljevima. No, ako se ta rješenja na kraju budu razlikovala u sitnim tehničkim detaljima i poljima podataka, tvrtke koje posluju na oba tržišta morat će uspostavljati potpuno odvojene, iznimno skupe informatičke i pravne sustave. To je klasičan primjer mrtvog tereta i troška usklađivanja koji bi se umjesto toga mogao produktivno investirati u inovacije ili nova radna mjesta.
Drugi, još ozbiljniji problem leži u domeni Uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR). Europska unija do sada nije priznala financijsku ekvivalentnost Ujedinjenog Kraljevstva u ovom segmentu. Posljedica toga je da europske banke moraju izdvajati znatno više kapitala, koji je manje osjetljiv na stvarni rizik, za svoje poslovanje s institucijama u UK-u. Kada bi se ova politička blokada otklonila, europskim bi se bankama trenutno oslobodile goleme količine kapitala koji bi mogle usmjeriti u kreditiranje realnog sektora širom Europske unije.
Oružje, sigurnost i financiranje mira
Ono što je ovu tribinu učinilo posebno intrigantnom jest snažan fokus na obrambenu industriju. Geopolitička slika Europe danas je mračnija nego ikad u novijoj povijesti. Europa pod hitno nastoji proširiti svoju obrambenu proizvodnju, ojačati ranjive opskrbne lance i dramatično povećati korištenje tehnologija dvojne namjene.
Hitna potreba za prekograničnim financiranjem obrane
Gospodin Devin je iznio zapanjujući podatak s nedavnih sastanaka u Bruxellesu i Parizu: polovica razgovora koje vode predstavnici financijskog sektora danas se zapravo odvija s predstavnicima obrambene industrije. Veći dio financijskih sredstava potrebnih za modernizaciju europske obrane bit će dugoročan, nevjerojatno tehnički složen i strogo prekograničan. Javna potrošnja, ma koliko se povećavala kroz nacionalne proračune država članica, jednostavno nije dovoljna da bi sama po sebi osigurala potrebnu razinu masovnih ulaganja.
Tu na scenu stupaju financijske i profesionalne usluge Ujedinjenog Kraljevstva, koje nude sofisticirane modele financiranja putem tržišta kapitala, strukturirano i projektno financiranje, te osiguranje i reosiguranje. Posebno su ugrožena mala i srednja poduzeća (MSP) unutar obrambenog opskrbnog lanca – tvrtke koje proizvode vitalne komponente za dronove, senzore ili softver s dvojnom namjenom. Za razliku od velikih vojno-industrijskih konglomerata, manji igrači suočavaju se sa zastrašujućim preprekama pri pokušaju pristupa svježem kapitalu.
Pristup kvalificiranim pružateljima kapitala iz Londona mogao bi izravno povećati konkurenciju za likvidnost, drastično poboljšati raspodjelu rizika i osigurati da europska vojna industrija ne ostane bez kisika u ključnom povijesnom trenutku. Multinacionalna nabava i otporni opskrbni lanci zahtijevaju financijske aranžmane koji odražavaju njihovu međunarodnu prirodu, a izolacionizam u ovom sektoru izravno ugrožava europsku sigurnost.
Zelena tranzicija i snaga građanskog kapitala
Osim obrane, klimatske promjene ostaju onaj dugoročni egzistencijalni izazov koji zahtijeva tisuće milijardi eura svježeg kapitala. Na tribini je istaknut i golemi potencijal zajedničkog djelovanja u području klimatskog osiguranja. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nedavno je najavila izgradnju europskog saveza za klimatsko osiguranje. Stručnjaci iz UK-a naglasili su da London posjeduje vjerojatno najveće i najsofisticiranije tržište specijaliziranog osiguranja i reosiguranja na svijetu, te da bi isključivanje britanske stručnosti iz ovog saveza bio autogol za Europu u trenucima kada prirodne katastrofe uzimaju sve veći financijski danak.
Financijska pismenost: Od “Vjeverice Savvy” do europskog investitora
Zanimljiv i vrlo životan dio rasprave dotaknuo se malih ljudi – običnih građana i njihove uloge u financiranju velikih tranzicija. Zastupnici su otvorili pitanje financijske pismenosti, ističući kako europski građani tradicionalno drže goleme iznose ušteđevine na bankovnim računima s niskim prinosima, umjesto da taj novac oplođuju kroz tržišta kapitala.
Kirstie Macias predstavila je britanska iskustva s nedavno pokrenutom kampanjom financijske pismenosti čije je zaštitno lice “Vjeverica Savvy” (Savvy the Squirrel). Cilj ovakvih i sličnih inicijativa, poput nacionalnog “Tjedna razgovora o novcu”, jest razbiti strah običnog čovjeka od investiranja i potaknuti ga da participira u rastu gospodarstva. Izgradnja snažnije kulture maloprodajnih ulaganja predstavlja točku u kojoj Europska unija (kroz svoj projekt Unije štednje i ulaganja) i Ujedinjeno Kraljevstvo dijele potpuno identične ciljeve. Dijeljenje najboljih praksi u edukaciji građana ne zahtijeva nikakve promjene međunarodnih ugovora, a može rezultirati oslobađanjem stotina milijardi eura uspavanog kapitala građana.
Prema novom summitu: Kraj “crvenih linija”?
Kako se tribina bližila kraju, politički aspekt cijele priče došao je u prvi plan. Eurozastupnici, suočeni s temeljitim i pragmatičnim argumentima struke, izrazili su nadu da će nadolazeći sastanak na vrhu (summit) između vrha Europske unije i novog britanskog vodstva konačno označiti kraj politike “crvenih linija”.
Predugo su se odnosi dvaju susjeda i saveznika svodili na iscrpljujuće mikromenadžiranje svakodnevnih kriza i tvrdoglavo inzistiranje na birokratskim preprekama. Vizija koju su ponudili predstavnici londonskog Cityja i udruženja UK Finance nije vizija dominacije, već vizija komplementarnosti. Oni Europsku uniju vide kao svog najvažnijeg partnera, potpuno svjesni činjenice da bogatija, sigurnija i konkurentnija Europa automatski znači i bogatije i sigurnije Ujedinjeno Kraljevstvo.
Zaključak
Ova tribina u Strasbourgu jasno je pokazala da je vrijeme političkih prepucavanja oko Brexita stvar prošlosti kojoj se ne treba vraćati. Pred Europom i Ujedinjenim Kraljevstvom stoje zastrašujući zadaci: financiranje obrane kontinenta pred agresijom, provođenje bolne i skupe energetske tranzicije te zadržavanje tehnološkog koraka s globalnim silama poput SAD-a i Kine. U tom kontekstu, financijska suradnja EU i UK više nije samo pitanje ekonomskog profita financijske industrije, već prvorazredno pitanje nacionalne, europske i globalne sigurnosti. Ako politički lideri na nadolazećem summitu pokažu dovoljno vizije da otvore vrata kapitalu i stručnosti bez birokratskih predrasuda, Europa bi konačno mogla dobiti financijsku injekciju koja joj je očajnički potrebna.
Foto: Ilustracija
