ZAGREB, 14. prosinca 2025. – Sezonske prognoze su najnesigurniji segment meteorološkog prognostičkog sustava, dok globalno zagrijavanje stabilno i ubrzano raste što za posljedicu, uz ostalo, ima veći rizik od požara i manju dostupnost vode, upozorava glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
Unatoč razvoju modela, sezonske prognoze još uvijek su nepouzdane kada je riječ o oborinama. “Temperature možemo solidno predvidjeti, ali hoće li ljeto ili zima biti kišni ili sušni i dalje je puno teži zadatak”, rekao je Güttler u razgovoru za Hinu.
Ipak, sezonske prognoze bolje predviđaju srednje sezonske temperature. Modeli pokazuju da će i nadolazeća zima biti toplija od prosjeka, premda su mogući kratkotrajni prodori hladnog zraka.
Meteorologija se danas, kaže Güttler, fokusira na tri vremenska horizonta: kratkoročni, srednjoročni i dugoročni. “Kratkoročne i srednjoročne prognoze unutar dva dana i do otprilike dva tjedna iznimno su točne. Točnost se stalno povećava jer modeli napreduju, a umjetna inteligencija nam pomaže analizirati ogromne količine podataka”, objasnio je.
Na suprotnom kraju nalaze se klimatske projekcije, koje prognoziraju gdje će se klima nalaziti kroz deset ili sto godina. “Klimatski modeli danas su nevjerojatno detaljni i zato su klimatske projekcije postale ključne za urbanizam, poljoprivredu, energetiku i upravljanje rizicima”, istaknuo je.
Sezonske prognoze ostaju između dviju disciplina “u praznom prostoru”, kaže Güttler. Radi se o predugom periodu da bi se tretirale kao klasična meteorološka prognoza, a prekratke da bi ih u potpunosti vodili stabilni klimatski obrasci.
Globalna temperatura na pragu nove epohe
Prošla godina bila je povijesna jer je prva koja je prešla prag od 1,5 °C iznad predindustrijskog razdoblja. Güttler naglašava da to “još uvijek nije kršenje Pariškog sporazuma, jer se ciljevi odnose na višegodišnji prosjek, a ne pojedinačnu godinu, ali pokazuje koliko smo blizu trenutku kada će i to postati nova normalnost”.
Globalno zagrijavanje ne teče glatko, nego kroz prirodne oscilacije, no trend od oko 0,3 °C po desetljeću je, kako kaže, neumoljiv. To je promjena većeg razmjera nego bilo što s čime se civilizacija susrela u zadnjih nekoliko tisuća godina.
Regionalni trendovi su još izraženiji. “Sredozemlje je žarišna točka klimatskih promjena. Hrvatska to osjeća na vlastitoj koži: ljetne temperature rastu i do pola stupnja po desetljeću, a dijelovi Dalmacije gube 10 do 15 posto ljetnih oborina po desetljeću”, rekao je.
Posljedice su sve očitije: veći rizik od požara, manja dostupnost vode, pritisak na poljoprivredu i veći troškovi za turizam i komunalne službe.
Zime postaju toplije, ali pritom bilježe blagi porast oborina jer toplija atmosfera može zadržati više vodene pare, što pojačava hidrološku cirkulaciju i dovodi do učestalijih zimskih oborina.
Projekcije zagrijavanja se smanjuju
Güttler podsjeća na zanimljiv podatak. “Klimatski scenariji su 2009. govorili o 5°C zagrijavanja do kraja stoljeća. Danas smo, zahvaljujući obnovljivim izvorima i boljoj energetici, bliže 3 °C”, objašnjava i dodaje da je to znatan pomak u odnosu na ono što se očekivalo prije petnaest godina.
Prema aktualnim projekcijama, prag od 1,5 °C bit će vrlo vjerojatno trajno pređen u sljedećih pet godina. “To neće izazvati nagli katastrofični skok, ali će označiti ulazak u topliji klimatski režim iz kojeg nema povratka bez dubokog smanjenja emisija.” Tehnološki je, dodaje, moguće ostati ispod 2 °C, ali samo ako se postigne globalna neto-nula do sredine stoljeća.
U Hrvatskoj razina mora godišnje raste 3 do 5 milimetara pa se do kraja stoljeća može očekivati pola metra viša razina mora. “Niske obale i dolina rijeke Neretve su točke koje moraju očekivati porast vodostaja”, rekao je ravnatelj.
Obnovljivi izvori i lokalne inicijative
Iako se često čuje prigovor da pojedinačni napori građana malo znače, Güttler tvrdi suprotno. “Val malih kućnih solarnih elektrana ogroman je pomak. U Hrvatskoj ih je sve više i to znači otpornije zajednice i manje račune za struju.”
Takvi lokalni napori čine svaki krov, kako kaže, malom elektranom i daju značajan doprinos ukupnoj energetskoj otpornosti zemlje.
Hrvatska je, dodaje, u posljednjem desetljeću napravila impresivan tehnološki skok: “Imamo instalirani kapacitet oko 1,3 GW vjetroelektrana i približno isto toliko solarnih elektrana. To je nekoliko desetaka puta više nego prije petnaest godina”, istaknuo je. Povećanje kapaciteta obnovljivih izvora pokazuje da je, unatoč ograničenjima, zemlja u stanju brzo reagirati na klimatske izazove.
No najveći zaostatak ostaje sektor prometa. “Ako bismo brže elektrificirali vozila i sustave grijanja, istovremeno bismo smanjili emisije i poboljšali kvalitetu zraka u gradovima”, napominje Güttler.
Onečišćenje zraka i čestice: klimatski i zdravstveni teret
Güttler upozorava da klimatske promjene i kvaliteta zraka nisu odvojene teme, nego dva usko povezana procesa.
“Zagađenje zraka i klimatske promjene dijele isti izvor – izgaranje fosilnih goriva“, ističe. Čestice PM2.5 i PM10 pogoršavaju respiratorne i kardiovaskularne bolesti, a staklenički izvori utječu na klimu.
“Kada smanjujemo emisije, smanjujemo i zdravstveni rizik i klimatski pritisak”, naglašava. U Hrvatskoj su koncentracije čestica u urbanim sredinama i dalje povišene, osobito zimi, što dodatno ističe važnost elektrifikacije grijanja i prometa: “To je mjera koja istodobno čisti zrak i smanjuje emisije CO₂,” rekao je.
DHMZ ne samo da prati i modelira vrijeme i klimu, nego razvija sustave ranog upozoravanja za ekstremne događaje.
“Sustav ranog upozoravanja ključan je jer nam omogućava da opasne situacije ne dođu kao iznenađenje”, kaže Güttler.
Sustavi su osobito važni jer klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih pojava. “Naša je zadaća ne samo predviđati, nego i pravovremeno obavještavati javnost i institucije, kako bi se smanjile štete i rizici,” zaključio je.
Razgovarala: Vera Kadijević Foto: Shutterstock
(Hina)
- OBUSTAVLJEN KAZNENI POSTUPAK: Sisački policajci oslobođeni optužbi USKOK-a nakon tri godine
Objavio: Dražen Jurmanović | 03/11/2026Visoki kazneni sud potvrdio je odluku kojom su sisački policajci oslobođeni optužbi USKOK-a. Sindikati najavljuju daljnju zaštitu službenika. Visoki kazneni sud… Pročitaj više: OBUSTAVLJEN KAZNENI POSTUPAK: Sisački policajci oslobođeni optužbi USKOK-a nakon tri godine - Milanović odlikovao Tigrove: „Ovo priznanje čekali ste godinama, a nepravda se mora ispraviti”
Objavio: Dražen Jurmanović | 02/11/2026Predsjednik Zoran Milanović odlikovao Tigrove ususret obljetnici 1. gardijske brigade. Dodijeljena su davno zaslužena priznanja braniteljima. Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik… Pročitaj više: Milanović odlikovao Tigrove: „Ovo priznanje čekali ste godinama, a nepravda se mora ispraviti” - Priznanja već padaju: Šef u bolnici Zabok uzimao mito i tjerao radnike da mu obnavljaju nekretnine?
Objavio: Dražen Jurmanović | 02/11/2026Velika afera i uhićenja: Bolnica Zabok je pod istragom USKOK-a zbog sumnje na korupciju, primanje mita i tešku zlouporabu položaja. Sustavna… Pročitaj više: Priznanja već padaju: Šef u bolnici Zabok uzimao mito i tjerao radnike da mu obnavljaju nekretnine? - Krvavi Dušni dan na Lušcu: Kako su vukovarski dječaci preko noći postali ratnici, a potom mučenici
Objavio: Dražen Jurmanović | 02/11/2026Maloljetni branitelji Antonijo Vidaković i Josip Bandić položili su živote u obrani Vukovara. Pročitajte priču o herojskom i tragičnom padu naselja… Pročitaj više: Krvavi Dušni dan na Lušcu: Kako su vukovarski dječaci preko noći postali ratnici, a potom mučenici - U Vukovaru obilježena 35. obljetnica stradanja i proboja prigradskog naselja Lužac
Objavio: Dražen Jurmanović | 02/11/2026Pad Lušca 1991. bio je bolan uvod u pad Vukovara. Pročitajte emotivno svjedočanstvo o herojstvu branitelja i žrtvi 69 ubijenih. Olovno… Pročitaj više: U Vukovaru obilježena 35. obljetnica stradanja i proboja prigradskog naselja Lužac - “Pobit’ svakog, nema milosti!”: Pakao na Lušcu koji je označio početak kraja obrane grada
Objavio: Dražen Jurmanović | 02/11/2026Pad Lušca 2. studenoga 1991. bio je početak kraja obrane Vukovara. Zločin bez kazne nad 69 žrtava i branitelja trajno je… Pročitaj više: “Pobit’ svakog, nema milosti!”: Pakao na Lušcu koji je označio početak kraja obrane grada - Plač koji je nadglasao granate: Čudo rađanja u podrumu vukovarske bolnice
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Tijekom 68 dana pakla, vukovarska bolnica bila je mjesto gdje je rođeno 12 beba. Novi životi postali su simbol prkosa i… Pročitaj više: Plač koji je nadglasao granate: Čudo rađanja u podrumu vukovarske bolnice - Zimska pravila u prometu 2026.: Obvezna svjetla, čarape za snijeg i drastične kazne za vozače
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Zimska pravila u prometu od 1. studenoga donose obvezna dnevna svjetla i zimsku opremu od 15. studenoga, uz nove propise i… Pročitaj više: Zimska pravila u prometu 2026.: Obvezna svjetla, čarape za snijeg i drastične kazne za vozače - Betonizacija Drave: Prosvjed za spas Zelenog Pampasa i posljednje zelene oaze u Osijeku
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026Betonizacija Drave izazvala je prosvjed u Osijeku. Inicijativa traži spas Zelenog Pampasa i obustavu betoniranja posljednje zelene oaze. Osijek duguje svoj… Pročitaj više: Betonizacija Drave: Prosvjed za spas Zelenog Pampasa i posljednje zelene oaze u Osijeku - (bez naslova)
Objavio: Dražen Jurmanović | 01/11/2026 U osvit 35. obljetnice bitke za Vukovar, sjećanja na žrtvu onih koji su ugradili svoje živote u temelje domovine ne… Pročitaj više: (bez naslova)
Voćin 34 godine poslije: Nezacijeljena rana jednog zločina i tišina pravde
Ideološke manipulacije i rat protiv hrvatskog identiteta: Tomaševićeva zabrana i antifa mitologija
Korlat – selo tišine i boli: 34 godine od zločina i razaranja u srcu Ravnih kotara