ZAGREB, 14. prosinca 2025. – Sezonske prognoze su najnesigurniji segment meteorološkog prognostičkog sustava, dok globalno zagrijavanje stabilno i ubrzano raste što za posljedicu, uz ostalo, ima veći rizik od požara i manju dostupnost vode, upozorava glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
Unatoč razvoju modela, sezonske prognoze još uvijek su nepouzdane kada je riječ o oborinama. “Temperature možemo solidno predvidjeti, ali hoće li ljeto ili zima biti kišni ili sušni i dalje je puno teži zadatak”, rekao je Güttler u razgovoru za Hinu.
Ipak, sezonske prognoze bolje predviđaju srednje sezonske temperature. Modeli pokazuju da će i nadolazeća zima biti toplija od prosjeka, premda su mogući kratkotrajni prodori hladnog zraka.
Meteorologija se danas, kaže Güttler, fokusira na tri vremenska horizonta: kratkoročni, srednjoročni i dugoročni. “Kratkoročne i srednjoročne prognoze unutar dva dana i do otprilike dva tjedna iznimno su točne. Točnost se stalno povećava jer modeli napreduju, a umjetna inteligencija nam pomaže analizirati ogromne količine podataka”, objasnio je.
Na suprotnom kraju nalaze se klimatske projekcije, koje prognoziraju gdje će se klima nalaziti kroz deset ili sto godina. “Klimatski modeli danas su nevjerojatno detaljni i zato su klimatske projekcije postale ključne za urbanizam, poljoprivredu, energetiku i upravljanje rizicima”, istaknuo je.
Sezonske prognoze ostaju između dviju disciplina “u praznom prostoru”, kaže Güttler. Radi se o predugom periodu da bi se tretirale kao klasična meteorološka prognoza, a prekratke da bi ih u potpunosti vodili stabilni klimatski obrasci.
Globalna temperatura na pragu nove epohe
Prošla godina bila je povijesna jer je prva koja je prešla prag od 1,5 °C iznad predindustrijskog razdoblja. Güttler naglašava da to “još uvijek nije kršenje Pariškog sporazuma, jer se ciljevi odnose na višegodišnji prosjek, a ne pojedinačnu godinu, ali pokazuje koliko smo blizu trenutku kada će i to postati nova normalnost”.
Globalno zagrijavanje ne teče glatko, nego kroz prirodne oscilacije, no trend od oko 0,3 °C po desetljeću je, kako kaže, neumoljiv. To je promjena većeg razmjera nego bilo što s čime se civilizacija susrela u zadnjih nekoliko tisuća godina.
Regionalni trendovi su još izraženiji. “Sredozemlje je žarišna točka klimatskih promjena. Hrvatska to osjeća na vlastitoj koži: ljetne temperature rastu i do pola stupnja po desetljeću, a dijelovi Dalmacije gube 10 do 15 posto ljetnih oborina po desetljeću”, rekao je.
Posljedice su sve očitije: veći rizik od požara, manja dostupnost vode, pritisak na poljoprivredu i veći troškovi za turizam i komunalne službe.
Zime postaju toplije, ali pritom bilježe blagi porast oborina jer toplija atmosfera može zadržati više vodene pare, što pojačava hidrološku cirkulaciju i dovodi do učestalijih zimskih oborina.
Projekcije zagrijavanja se smanjuju
Güttler podsjeća na zanimljiv podatak. “Klimatski scenariji su 2009. govorili o 5°C zagrijavanja do kraja stoljeća. Danas smo, zahvaljujući obnovljivim izvorima i boljoj energetici, bliže 3 °C”, objašnjava i dodaje da je to znatan pomak u odnosu na ono što se očekivalo prije petnaest godina.
Prema aktualnim projekcijama, prag od 1,5 °C bit će vrlo vjerojatno trajno pređen u sljedećih pet godina. “To neće izazvati nagli katastrofični skok, ali će označiti ulazak u topliji klimatski režim iz kojeg nema povratka bez dubokog smanjenja emisija.” Tehnološki je, dodaje, moguće ostati ispod 2 °C, ali samo ako se postigne globalna neto-nula do sredine stoljeća.
U Hrvatskoj razina mora godišnje raste 3 do 5 milimetara pa se do kraja stoljeća može očekivati pola metra viša razina mora. “Niske obale i dolina rijeke Neretve su točke koje moraju očekivati porast vodostaja”, rekao je ravnatelj.
Obnovljivi izvori i lokalne inicijative
Iako se često čuje prigovor da pojedinačni napori građana malo znače, Güttler tvrdi suprotno. “Val malih kućnih solarnih elektrana ogroman je pomak. U Hrvatskoj ih je sve više i to znači otpornije zajednice i manje račune za struju.”
Takvi lokalni napori čine svaki krov, kako kaže, malom elektranom i daju značajan doprinos ukupnoj energetskoj otpornosti zemlje.
Hrvatska je, dodaje, u posljednjem desetljeću napravila impresivan tehnološki skok: “Imamo instalirani kapacitet oko 1,3 GW vjetroelektrana i približno isto toliko solarnih elektrana. To je nekoliko desetaka puta više nego prije petnaest godina”, istaknuo je. Povećanje kapaciteta obnovljivih izvora pokazuje da je, unatoč ograničenjima, zemlja u stanju brzo reagirati na klimatske izazove.
No najveći zaostatak ostaje sektor prometa. “Ako bismo brže elektrificirali vozila i sustave grijanja, istovremeno bismo smanjili emisije i poboljšali kvalitetu zraka u gradovima”, napominje Güttler.
Onečišćenje zraka i čestice: klimatski i zdravstveni teret
Güttler upozorava da klimatske promjene i kvaliteta zraka nisu odvojene teme, nego dva usko povezana procesa.
“Zagađenje zraka i klimatske promjene dijele isti izvor – izgaranje fosilnih goriva“, ističe. Čestice PM2.5 i PM10 pogoršavaju respiratorne i kardiovaskularne bolesti, a staklenički izvori utječu na klimu.
“Kada smanjujemo emisije, smanjujemo i zdravstveni rizik i klimatski pritisak”, naglašava. U Hrvatskoj su koncentracije čestica u urbanim sredinama i dalje povišene, osobito zimi, što dodatno ističe važnost elektrifikacije grijanja i prometa: “To je mjera koja istodobno čisti zrak i smanjuje emisije CO₂,” rekao je.
DHMZ ne samo da prati i modelira vrijeme i klimu, nego razvija sustave ranog upozoravanja za ekstremne događaje.
“Sustav ranog upozoravanja ključan je jer nam omogućava da opasne situacije ne dođu kao iznenađenje”, kaže Güttler.
Sustavi su osobito važni jer klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih pojava. “Naša je zadaća ne samo predviđati, nego i pravovremeno obavještavati javnost i institucije, kako bi se smanjile štete i rizici,” zaključio je.
Razgovarala: Vera Kadijević Foto: Shutterstock
(Hina)
- Nova akcija USKOK-a: Uhićena policajka odavala povjerljive podatke
Najnovija USKOK uhićenja na zadarskom području otkrivaju korupcijsku aferu. Sumnja se da je policajka neovlašteno odavala podatke lokalnim moćnicima. Na području Zadarske županije u tijeku… Pročitaj više: Nova akcija USKOK-a: Uhićena policajka odavala povjerljive podatke - DUNAV NE PRESTAJE SKRIVATI SMRT: Kod Batine izronila nova avionska bomba, policija izdala hitno upozorenje!
Nakon što su prošlog tjedna uspješno neutralizirane dvije, iznimno nizak vodostaj Dunava otkrio je još jednu prijetnju. Nova avionska bomba iz Drugog svjetskog rata pronađena… Pročitaj više: DUNAV NE PRESTAJE SKRIVATI SMRT: Kod Batine izronila nova avionska bomba, policija izdala hitno upozorenje! - Svinjska kuga i lažni papiri: Inspektorat najavio rigorozne kazne za veliki skandal!
Ilegalni prijevoz životinja ponovno trese Slavoniju. Svinjska kuga predstavlja ozbiljnu prijetnju, a Državni inspektorat (DIRH) najavljuje prekršajne i kaznene prijave za sve aktere skandala sa… Pročitaj više: Svinjska kuga i lažni papiri: Inspektorat najavio rigorozne kazne za veliki skandal! - Heroji s Papuka: 35. obljetnica krvave zasjede i sjećanje na žrtvu “Omega” koja je zadužila Hrvatsku
Uz rječicu Purnicu jučer je dostojanstveno obilježena 35. obljetnica tragične pogibije hrabrih pripadnika SJP Omega, Željka Cindrića i Ivice Filkovića. Uz žubor rječice Purnice i… Pročitaj više: Heroji s Papuka: 35. obljetnica krvave zasjede i sjećanje na žrtvu “Omega” koja je zadužila Hrvatsku - More je gorjelo, a Dalmacija se branila: 160 godina od pobjede u Viškom boju.
Grad Vis postao je središte prisjećanja na Viški boj, jedan od najvažnijih događaja cjelokupne hrvatske pomorske povijesti. Povodom 160. obljetnice ove strateške bitke, organiziran je… Pročitaj više: More je gorjelo, a Dalmacija se branila: 160 godina od pobjede u Viškom boju. - Velika prijevara u Splitu: Kako je 29-godišnjak u samo pet mjeseci ukrao milijun eura
Nezapamćena prijevara u Splitu šokirala je hrvatsku javnost i razotkrila tamnu stranu ekonomije. Kroz samo pet mjeseci ljetne sezone, 29-godišnjak je iskoristio taksi platforme kako… Pročitaj više: Velika prijevara u Splitu: Kako je 29-godišnjak u samo pet mjeseci ukrao milijun eura - Tarifa za šutnju 5.000 eura: USKOK podigao optužnicu protiv korumpiranog carinika
USKOK je pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv 58-godišnjeg zaposlenika Carinske uprave. Ovaj carinik tereti se da je od poduzetnika uzeo 5.000 eura… Pročitaj više: Tarifa za šutnju 5.000 eura: USKOK podigao optužnicu protiv korumpiranog carinika - Otac Banovine Hrvatske: Kako je Vladko Maček prije Drugog svjetskog rata ujedinio naš narod
Na današnji dan rođen je Vladko Maček koji je ostavio neizbrisiv trag u borbi za nacionalnu opstojnost, ujedinjenje povijesnih teritorija te hrabro suprotstavljanje hegemoniji i… Pročitaj više: Otac Banovine Hrvatske: Kako je Vladko Maček prije Drugog svjetskog rata ujedinio naš narod - Trajni simbol zahvalnosti: Spomen-kamen iz Belog Manastira postaje dio Zida sjećanja u Udbini
U plemenitoj inicijativi očuvanja uspomene na žrtvu hrvatskih branitelja, Beli Manastir predao je spomen-kamen koji će trajno krasiti Zid sjećanja u Udbini. BELI MANASTIR –… Pročitaj više: Trajni simbol zahvalnosti: Spomen-kamen iz Belog Manastira postaje dio Zida sjećanja u Udbini - General Horvatin ponovno u čamcu: Slatinski branitelji započeli plov dug 200 kilometara!
Četvrta regata branitelja započela je svoj plov rijekom Dravom. Na dvodnevnom putu od Sopja do Vukovara, sudionici odaju duboku počast svim žrtvama i stradalim herojima… Pročitaj više: General Horvatin ponovno u čamcu: Slatinski branitelji započeli plov dug 200 kilometara!
Voćin 34 godine poslije: Nezacijeljena rana jednog zločina i tišina pravde
Ideološke manipulacije i rat protiv hrvatskog identiteta: Tomaševićeva zabrana i antifa mitologija
Korlat – selo tišine i boli: 34 godine od zločina i razaranja u srcu Ravnih kotara
