ZAGREB, 14. prosinca 2025. – Sezonske prognoze su najnesigurniji segment meteorološkog prognostičkog sustava, dok globalno zagrijavanje stabilno i ubrzano raste što za posljedicu, uz ostalo, ima veći rizik od požara i manju dostupnost vode, upozorava glavni ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
Unatoč razvoju modela, sezonske prognoze još uvijek su nepouzdane kada je riječ o oborinama. “Temperature možemo solidno predvidjeti, ali hoće li ljeto ili zima biti kišni ili sušni i dalje je puno teži zadatak”, rekao je Güttler u razgovoru za Hinu.
Ipak, sezonske prognoze bolje predviđaju srednje sezonske temperature. Modeli pokazuju da će i nadolazeća zima biti toplija od prosjeka, premda su mogući kratkotrajni prodori hladnog zraka.
Meteorologija se danas, kaže Güttler, fokusira na tri vremenska horizonta: kratkoročni, srednjoročni i dugoročni. “Kratkoročne i srednjoročne prognoze unutar dva dana i do otprilike dva tjedna iznimno su točne. Točnost se stalno povećava jer modeli napreduju, a umjetna inteligencija nam pomaže analizirati ogromne količine podataka”, objasnio je.
Na suprotnom kraju nalaze se klimatske projekcije, koje prognoziraju gdje će se klima nalaziti kroz deset ili sto godina. “Klimatski modeli danas su nevjerojatno detaljni i zato su klimatske projekcije postale ključne za urbanizam, poljoprivredu, energetiku i upravljanje rizicima”, istaknuo je.
Sezonske prognoze ostaju između dviju disciplina “u praznom prostoru”, kaže Güttler. Radi se o predugom periodu da bi se tretirale kao klasična meteorološka prognoza, a prekratke da bi ih u potpunosti vodili stabilni klimatski obrasci.
Globalna temperatura na pragu nove epohe
Prošla godina bila je povijesna jer je prva koja je prešla prag od 1,5 °C iznad predindustrijskog razdoblja. Güttler naglašava da to “još uvijek nije kršenje Pariškog sporazuma, jer se ciljevi odnose na višegodišnji prosjek, a ne pojedinačnu godinu, ali pokazuje koliko smo blizu trenutku kada će i to postati nova normalnost”.
Globalno zagrijavanje ne teče glatko, nego kroz prirodne oscilacije, no trend od oko 0,3 °C po desetljeću je, kako kaže, neumoljiv. To je promjena većeg razmjera nego bilo što s čime se civilizacija susrela u zadnjih nekoliko tisuća godina.
Regionalni trendovi su još izraženiji. “Sredozemlje je žarišna točka klimatskih promjena. Hrvatska to osjeća na vlastitoj koži: ljetne temperature rastu i do pola stupnja po desetljeću, a dijelovi Dalmacije gube 10 do 15 posto ljetnih oborina po desetljeću”, rekao je.
Posljedice su sve očitije: veći rizik od požara, manja dostupnost vode, pritisak na poljoprivredu i veći troškovi za turizam i komunalne službe.
Zime postaju toplije, ali pritom bilježe blagi porast oborina jer toplija atmosfera može zadržati više vodene pare, što pojačava hidrološku cirkulaciju i dovodi do učestalijih zimskih oborina.
Projekcije zagrijavanja se smanjuju
Güttler podsjeća na zanimljiv podatak. “Klimatski scenariji su 2009. govorili o 5°C zagrijavanja do kraja stoljeća. Danas smo, zahvaljujući obnovljivim izvorima i boljoj energetici, bliže 3 °C”, objašnjava i dodaje da je to znatan pomak u odnosu na ono što se očekivalo prije petnaest godina.
Prema aktualnim projekcijama, prag od 1,5 °C bit će vrlo vjerojatno trajno pređen u sljedećih pet godina. “To neće izazvati nagli katastrofični skok, ali će označiti ulazak u topliji klimatski režim iz kojeg nema povratka bez dubokog smanjenja emisija.” Tehnološki je, dodaje, moguće ostati ispod 2 °C, ali samo ako se postigne globalna neto-nula do sredine stoljeća.
U Hrvatskoj razina mora godišnje raste 3 do 5 milimetara pa se do kraja stoljeća može očekivati pola metra viša razina mora. “Niske obale i dolina rijeke Neretve su točke koje moraju očekivati porast vodostaja”, rekao je ravnatelj.
Obnovljivi izvori i lokalne inicijative
Iako se često čuje prigovor da pojedinačni napori građana malo znače, Güttler tvrdi suprotno. “Val malih kućnih solarnih elektrana ogroman je pomak. U Hrvatskoj ih je sve više i to znači otpornije zajednice i manje račune za struju.”
Takvi lokalni napori čine svaki krov, kako kaže, malom elektranom i daju značajan doprinos ukupnoj energetskoj otpornosti zemlje.
Hrvatska je, dodaje, u posljednjem desetljeću napravila impresivan tehnološki skok: “Imamo instalirani kapacitet oko 1,3 GW vjetroelektrana i približno isto toliko solarnih elektrana. To je nekoliko desetaka puta više nego prije petnaest godina”, istaknuo je. Povećanje kapaciteta obnovljivih izvora pokazuje da je, unatoč ograničenjima, zemlja u stanju brzo reagirati na klimatske izazove.
No najveći zaostatak ostaje sektor prometa. “Ako bismo brže elektrificirali vozila i sustave grijanja, istovremeno bismo smanjili emisije i poboljšali kvalitetu zraka u gradovima”, napominje Güttler.
Onečišćenje zraka i čestice: klimatski i zdravstveni teret
Güttler upozorava da klimatske promjene i kvaliteta zraka nisu odvojene teme, nego dva usko povezana procesa.
“Zagađenje zraka i klimatske promjene dijele isti izvor – izgaranje fosilnih goriva“, ističe. Čestice PM2.5 i PM10 pogoršavaju respiratorne i kardiovaskularne bolesti, a staklenički izvori utječu na klimu.
“Kada smanjujemo emisije, smanjujemo i zdravstveni rizik i klimatski pritisak”, naglašava. U Hrvatskoj su koncentracije čestica u urbanim sredinama i dalje povišene, osobito zimi, što dodatno ističe važnost elektrifikacije grijanja i prometa: “To je mjera koja istodobno čisti zrak i smanjuje emisije CO₂,” rekao je.
DHMZ ne samo da prati i modelira vrijeme i klimu, nego razvija sustave ranog upozoravanja za ekstremne događaje.
“Sustav ranog upozoravanja ključan je jer nam omogućava da opasne situacije ne dođu kao iznenađenje”, kaže Güttler.
Sustavi su osobito važni jer klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet ekstremnih pojava. “Naša je zadaća ne samo predviđati, nego i pravovremeno obavještavati javnost i institucije, kako bi se smanjile štete i rizici,” zaključio je.
Razgovarala: Vera Kadijević Foto: Shutterstock
(Hina)
- Josić zagrmio u Saboru: “Od dželata se pravda ne traži, ali se rado uzima hrvatski novac!”
Zastupnik Tomislav Josić u Saboru je oštro osudio SDSS zbog komemoracije u Vukovaru, upozorivši na licemjerje i izjednačavanje žrtve i agresora. Zastupnik Domovinskog pokreta (DP)… Pročitaj više: Josić zagrmio u Saboru: “Od dželata se pravda ne traži, ali se rado uzima hrvatski novac!” - OŠTRO UPOZORENJE IZ SABORNICE: “SPC je glavni akter ‘Srpskog sveta’, vrijeme je da zaustavimo pustošenje hrvatske imovine!”
Zastupnik u Saboru upozorava: Srpska pravoslavna crkva je ratno-zločinačka organizacija i akter Srpskog sveta. Pročitajte detalje istupa. Nezavisni saborski zastupnik Josip Jurčević, govoreći u ime… Pročitaj više: OŠTRO UPOZORENJE IZ SABORNICE: “SPC je glavni akter ‘Srpskog sveta’, vrijeme je da zaustavimo pustošenje hrvatske imovine!” - Od naoružanih glisera do modernih korveta: 35 godina ponosa, slave i prkosa Hrvatske ratne mornarice
Hrvatska ratna mornarica danas u Splitu slavi 35. obljetnicu. Saznajte sve o slavnoj ratnoj povijesti, herojima i planovima za novu modernizaciju flote. Hrvatski državni i… Pročitaj više: Od naoružanih glisera do modernih korveta: 35 godina ponosa, slave i prkosa Hrvatske ratne mornarice - Markuš zagrmio u Saboru: „Ovo je Hrvatska, a ne Jugoslavija – prestanite suditi za oznake pobjedničke vojske!“
Danas je Damir Markuš iz Sabora poslao snažan apel za zaštitu branitelja, znakovlja HOS-a i uvođenje rendžerske službe. Danas je iz Hrvatskog sabora saborski zastupnik… Pročitaj više: Markuš zagrmio u Saboru: „Ovo je Hrvatska, a ne Jugoslavija – prestanite suditi za oznake pobjedničke vojske!“ - Kraj smrada u Belišću: Livitu ukinuta dozvola i pokrenuta kaznena prijava
Saznajte kako se rješava smrad u Belišću. Državni inspektorat podnio je kaznenu prijavu, a ukinuta je dozvola tvrtki Livit. Pročitajte sve detalje. Državni inspektorat podnio… Pročitaj više: Kraj smrada u Belišću: Livitu ukinuta dozvola i pokrenuta kaznena prijava - Kad Sabor spava, ovlasti Vlade postaju zakon: Je li to demokracija za koju smo se borili?
Dok saborski zastupnici pakiraju kofere za višemjesečnu stanku, Sabor rutinski predaje ovlasti Vlade u ruke izvršne vlasti. Vladanje uredbama umjesto zakonima postalo je naša svakodnevica.… Pročitaj više: Kad Sabor spava, ovlasti Vlade postaju zakon: Je li to demokracija za koju smo se borili? - Uhićen radi veličanja ratnog zločinca
Nakon prijave građana, policija je reagirala na veličanje ratnog zločinca na internetu. Strani državljanin je uhićen u Čazmi i doveden pred sud. Početkom rujna ove… Pročitaj više: Uhićen radi veličanja ratnog zločinca - Pohlepa ih stajala slobode: Uhvaćeni u višemilijunskoj prijevari s lažnim strojevima za brikete!
Otkrivena je velika subvencijska prijevara. EPPO podiže optužnice zbog zlouporabe EU fondova i lažiranja strojeva za brikete. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) sa sjedištem u… Pročitaj više: Pohlepa ih stajala slobode: Uhvaćeni u višemilijunskoj prijevari s lažnim strojevima za brikete! - Vlada preuzima ulogu Sabora: “Ovo je izigravanje hrvatskog Ustava i slom trodiobe vlasti!”
Oštra saborska rasprava: Produljenje ovlasti Vlade za donošenje uredbi izazvalo kritike oporbe koja upozorava na opasno narušavanje trodiobe vlasti. U Hrvatskom saboru predstavljen je Prijedlog… Pročitaj više: Vlada preuzima ulogu Sabora: “Ovo je izigravanje hrvatskog Ustava i slom trodiobe vlasti!” - Biološki alarm u Hrvatskoj: Raste broj teških oboljenja od virusa Zapadnog Nila, najugroženiji stariji građani
Snažna eskalacija: virus Zapadnog Nila uzrokovao 15 slučajeva zaraze u Hrvatskoj. Saznajte tko je najugroženiji, kako se prenosi i zašto je suša kriva. Hrvatski zavod… Pročitaj više: Biološki alarm u Hrvatskoj: Raste broj teških oboljenja od virusa Zapadnog Nila, najugroženiji stariji građani
Voćin 34 godine poslije: Nezacijeljena rana jednog zločina i tišina pravde
Ideološke manipulacije i rat protiv hrvatskog identiteta: Tomaševićeva zabrana i antifa mitologija
Korlat – selo tišine i boli: 34 godine od zločina i razaranja u srcu Ravnih kotara
