ZAGREB, 30. studeni 2025. – Na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića danas je održan prosvjed inicijative “Ujedinjeni protiv fašizma”, koji je najavljen ranije ovoga tjedna putem društvenih mreža. Organizatori su istaknuli kako su okupljeni žele upozoriti na, kako tvrde, “sve snažnije prisutne pojave fašizacije društva” i porast netolerancije prema manjinama, radnicima i drugačijima.
Poruke organizatora: Kritika retorike i društvene klime
Na skupu je istaknuto više poruka o, prema ocjeni inicijative, narušenoj klimi u hrvatskom društvu. Organizatori su naveli:
“Vidimo fašizam u napadima na radnike i dostavljače samo zato što su druge boje kože. Vidimo ga u svakom izgovorenom ‘Za dom spremni’ u Hrvatskom saboru, bez sankcija. Vidimo ga na ulici, među crnim kapuljačama koje prijete nacionalnim manjinama.”
Ali nitko ne vidi i ne čuje, kada saborski zastupnik Srpske manjine u Republici Hrvatskoj u Hrvatskom saboru kaže, kako četnički simboli u Republici Hrvatskoj nisu zabranjeni, dok ustaški svakako jesu. Naravno, ne vide, ili vide ali negiraju a vide, kako se učestalo u Hrvatskoj događaju napadi na žene od strane migranata.
Inicijativa je također izrazila protivljenje, kako su naglasili, “militarizaciji društva” i povećanim ulaganjima u obranu u odnosu na obrazovanje. U proglasu su naveli da se protive napadima na djecu koja plešu folklor nacionalnih manjina te da ne prihvaćaju “viziju domoljublja koja se vraća u najmračnije epizode povijesti”.
Reakcije dijela javnosti: upitni simboli i političke poruke
Mnogi građani izrazili su nezadovoljstvo prosvjedom, ocjenjujući da dio sudionika koristi simbole koji, prema njihovom mišljenju, ne pripadaju antifašističkoj tradiciji – uključujući crne zastave, simbole subkultura ili jugoslavenske zastave. Kritičari tvrde da takva obilježja ne predstavljaju “hrvatski antifašizam”, već političku nostalgiju ili ideološke stavove koji nisu usklađeni s današnjim ustavnim poretkom Republike Hrvatske.
Pojava tih simbola otvorila je pitanje identiteta i ciljeva dijela prosvjednika, što je izazvalo raspravu u javnosti o tome jesu li takvi skupovi usmjereni na “zaštitu demokracije” ili “politički aktivizam s elementima revizionizma”, ovisno o perspektivi promatrača.
“Tko su ti takozvani antifašisti obučeni u crnu odjeću? Je li prosvjed protiv fašizma ili nostalgija za nekim drugim vremenima? U trenutku kada Hrvatska obilježava vlastitu povijest i obranu, takvi simboli ostavljaju snažan politički trag, ali i potiču pitanja o tome kakvu Hrvatsku zagovaraju sudionici prosvjeda.”
Ovo je, naglašavaju kritičari, posebno osjetljivo u državi koja je stvorena u Domovinskom ratu i koja je svoju neovisnost izborila u obrani od agresije.
Sukob interpretacija suvremenog antifašizma
Središte rasprave koja se nakon prosvjeda razvila u javnosti nije samo ocjena društvene klime, nego i tko ima pravo predstavljati antifašizam u Hrvatskoj. Dok se jedni pozivaju na univerzalne vrijednosti borbe protiv diskriminacije, drugi smatraju da se antifašizam ne smije miješati s ideologijama i simbolima koji su povijesno povezani s totalitarizmom.
Pojedini komentatori postavljaju pitanje:
“Jesu li sudionici zaista antifašisti ili predstavnici ideološke grupacije koja Hrvatsku promatra isključivo kroz prizmu bivše države? Gdje su granice između borbe protiv netolerancije i političkog aktivizma koji zanemaruje nacionalne vrijednosti, povijest i identitet?”
Otvorena pitanja i očekivanja društva
Dodatne rasprave otvorile su i tvrdnje da se u javnom prostoru učestalo zaziva pojava “ustaša”, iako službene statistike ne potvrđuju fizičke napade motivirane takvim ideološkim identitetom. Takvim narativima nepotrebno se podižu tenzije i stvara slika o društvu koje ne odgovara stvarnosti.
S druge strane, sudionici prosvjeda tvrde da je upozoravanje na povijesni revizionizam i govor mržnje nužno kako bi javni prostor ostao siguran za sve.
Gdje je granica političkog i društvenog aktivizma?
Pitanja koja su danas otvorena na Trgu i u javnosti zahtijevaju jasne odgovore institucija i političkih aktera, smatraju analitičari. Od političara se očekuje da reagiraju na poruke prosvjednika, ali i na zabrinutost građana koji smatraju da se antifašizam često koristi kao političko oružje, a ne kao civilizacijska vrijednost.
Kako će se rasprava razvijati i hoće li dovesti do konkretnijih političkih reakcija ostaje za vidjeti. No, jasno je da prosvjed, iako organiziran od relativno male, ali glasne skupine, ponovno otvara pitanje identiteta, vrijednosti i društvene kohezije u suvremenoj Hrvatskoj.
Gradonačelnik Erlić: “Nasilje nije odgovor, ma kakvi stavovi bili”
Gradonačelnik Zadra Šime Erlić osudio je napad na sudionike prosvjeda, poručivši da nasilje nije prihvatljivo kao odgovor na drukčije političko mišljenje.
“Osuđujem pokušaj obračuna s prosvjednicima, jednako kao što smo osudili razbijanje ploče poginulom heroju Rajku Lozi. Zadar je grad slobode govora i različitih mišljenja. Ako to dovodimo u pitanje, znači da kroz povijest nismo naučili ništa”, rekao je Erlić.
Naglasio je da je moderna hrvatska država izgrađena na temeljima Domovinskog rata, borbi za slobodu i demokratskim vrijednostima, te da upravo zato svatko ima pravo slobodno izražavati svoje stavove — ali ne i posezati za nasiljem.
Prosvjed u Zadru veća skupina pripadnika navijačke skupine Tornado i pripadnica Udruge žena Domovinskog rata pokušavala je spriječiti ulazu u grad ali je intervenirala interventna policija.
U Puli su se sudionici prosvjednog marša “Ujedinjeni protiv fašizma” okupili ispred Društvenog centra Rojc, a u koloni su bili i istaknuti istarski političari – župan Boris Miletić, gradonačelnik Peđa Grbin, njegov zamjenik Siniša Gordić i zastupnici Sanja Radolović, Dalibor Paus i Loris Peršurić.
Društvo podijeljeno, retorika sve oštrija
Dok jedni tvrde da upozoravaju na rast ekstremizma, drugi upozoravaju da “opasne etikete” i politički narativi produbljuju nepovjerenje i provociraju nove sukobe. Stručnjaci ističu da su otvoreni dijalog i poštivanje zakona jedini način za smanjenje napetosti i izbjegavanje eskalacije.
- Redovita sjednica HDZ-a: Podrška Ružiću i zahvala Piletiću
ZAGREB, 16, veljače 2026. – Andrej Plenković nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a poručio je da Alen Ružić ima dovoljnu potporu za ministra,… Pročitaj više: Redovita sjednica HDZ-a: Podrška Ružiću i zahvala Piletiću - Rubio u Budimpešti: Washington otvoreno podupire Orbána uoči izbora
Budimpešta, 16. veljače 2026. – Posjet američkog državnog tajnika Marco Rubio Budimpešti odjeknuo je snažnom političkom porukom – administracija predsjednika Donald Trump otvoreno podupire… Pročitaj više: Rubio u Budimpešti: Washington otvoreno podupire Orbána uoči izbora - Financiraju li se političke kolumne pod krinkom kulturne autonomije?
Srpska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj ove je godine iz državnog proračuna, putem Savjet za nacionalne manjine, dobila 2.584.100 eura za programe kulturne autonomije.… Pročitaj više: Financiraju li se političke kolumne pod krinkom kulturne autonomije? - Koalicija na kušnji zbog Dabrine pjesme: HSLS prijeti izlaskom, oporba traži sankcije
ZAGREB, 16. veljače 2026. – Politička scena ponovno je uzdrmana nakon što je saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro na javnom događaju pjevao stihove… Pročitaj više: Koalicija na kušnji zbog Dabrine pjesme: HSLS prijeti izlaskom, oporba traži sankcije - Pupovac osudio istup Josipa Dabre
ZAGREB, 15. veljače 2026. – Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac oštro je osudio istup zastupnika DP-a Josipa Dabre, koji u videozapisu neskriveno veliča čelnika NDH-a Antu… Pročitaj više: Pupovac osudio istup Josipa Dabre - Papa Lav XIV. na Angelusu: “Nije dovoljno samo ne ubiti, istinska pravednost je ljubav”
VATIKAN, 15, veljače 2026. – Ispred tisuća vjernika okupljenih na Trgu svetog Petra, papa Lav XIV. predvodio je današnji nagovor uz molitvu Anđeo Gospodnji.… Pročitaj više: Papa Lav XIV. na Angelusu: “Nije dovoljno samo ne ubiti, istinska pravednost je ljubav” - Povijest kao oružje – i potreba za činjenicama
Nakon što je Hrvatski sabor 1990. godine usvojio Zakon o grbu i zastavi Republike Hrvatske s početnim crvenim poljem, pitanje redoslijeda polja na povijesnom… Pročitaj više: Povijest kao oružje – i potreba za činjenicama - Manjinama 12,1 mil. eura, gotovo svima više nego lani
ZAGREB, 15. veljače 2026. – Za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina država je u 2026. godini izdvojila ukupno 12,1 milijun eura, što je oko… Pročitaj više: Manjinama 12,1 mil. eura, gotovo svima više nego lani - Ministar Glavina: Gradovi će sami ograničiti prodaju alkohola
SPLIT, 14. veljače 2026. – Ministar Tonči Glavina izjavio je da se izmjene Zakona o trgovini, vezane uz ograničavanje prodaje alkohola u večernjim satima, rade na snažnu inicijativu… Pročitaj više: Ministar Glavina: Gradovi će sami ograničiti prodaju alkohola - Sudar u Rijeci: Turski teretni brod udario u brod Galeb
RIJEKA, 14. veljače 2026.- Nakon manje pomorske nezgode u riječkoj luci u petak uvečer, kada je turski brod Deniz Akay udario u privezani brod Galeb, utvrđena su… Pročitaj više: Sudar u Rijeci: Turski teretni brod udario u brod Galeb
