Dali ste čuli današnji govor zastupnice Anje Šimprage u Hrvatskom saboru? Između ostalog, poručila je kako danas Hrvatska treba Srbe više nego ikad.
Anja Šimpraga u Hrvatskom saboru ponovno je otvorio pitanje stigme, odgovornosti i nerazriješenih rana Domovinskog rata. Tekst donosi analitički pregled problema koji i dalje dijele hrvatsko društvo – od neizrečene isprike do 1.740 nestalih i potrebe za zajedničkom istinom.
U hrvatskoj političkoj stvarnosti postoje trenuci kada riječi, iako izgovorene smireno, nose težinu puno veću od one koju je govornik svjestan. Takav je i govor zastupnice Anje Šimprage, iznesen u Hrvatskom saboru, u kojem zastupnica srpske manjine progovara o osjećaju stigme, neprihvaćenosti i kolektivne krivnje.
Međutim, dok zastupnica govori o „pitanju kada će biti dovoljno“, u istom trenutku cijeli jedan dio Hrvatske – onaj koji je branio zemlju, koji je gledao pad Vukovara, Škabrnje, Saborskog, Voćina, Ćelija – tiho se pita:
„A što je s tim što nikada nije počelo?“
Jer isprika – jednostavna, iskrena, ljudska – „Žao nam je zbog pobune i zločina koji su počinjeni u ime srpske politike“ – nikada nije izrečena.
Ne iz Beograda.
Ne iz Knina.
Ne iz političke vrhuške srpske zajednice u Hrvatskoj.
Zato se hrvatska rana zacjeljuje sporo. Zato se hrvatski branitelj, kada sluša Šimpragu kako govori o bolu srpske manjine zbog predrasuda, pita – a gdje je spomen na bol koji stoji nepokopan u zemlji, neobilježen u poljima, zamotan u brojku od 1.740 nestalih?
To je broj koji nije statistika.
To je tišina koja ima imena.
Teret prošlosti nije simetričan
Šimpraga u svom govoru poziva da djeca ne nose teret prošlosti. Da ratovi ne ostanu na njihovim plećima.
Ali djeca u Hrvatskoj, ma koje nacionalnosti bila, već nose teret prošlosti. Ne zato što im ga je nametnula Hrvatska, već zato što poslijeratna istina nikada nije bila zajednička.
Jer kako stvoriti zajedničko sjećanje, ako ne postoji zajedničko priznanje?
U nekim se školama uči hrvatska povijest – krvava, ogoljena i dokumentirana.
U drugima se dio povijesti zaobilazi, relativizira ili prikazuje drukčije.
Ako se djeca ne ujedinjuju oko istine, onda se razjedinjuju oko šutnje.
Država je dala mnogo, ali odgovori nisu dani natrag
Hrvatska je ulagala – i ulaže i danas – u kulturne, obrazovne i infrastrukturne projekte srpske manjine.
Četrdeset kulturnih centara.
Milijunske investicije u povratnička područja.
Ustavna mjesta u Saboru.
Mogućnost obrazovanja po posebnom modelu.
To je civilizacijski doseg moderne Hrvatske, a ne slabost.
No u političkom govoru zastupnice nema ni jedne rečenice zahvalnosti hrvatskom narodu. Nema priznanja da je ova država, bez obzira na ožiljke, napravila ogroman iskorak prema pomirenju – često i preko vlastite boli.
Umjesto toga, unatoč svemu uloženome, čujemo zahtjev: „Prestanite nas gledati kao krivce.“
Ali kako prestati, kada pitanje odgovornosti nikada nije ni otvoreno?
Mržnja danas ne može se odvojiti od ratova jučer
Šimpraga proziva pojave nasilja i netrpeljivosti u današnjem društvu. I u tome je u pravu. Hrvatska se doista suočava s valom agresije, frustracije i destrukcije u javnom prostoru.
Ali jedno se ne može izbjeći: ratovi imaju posljedice koje se ne brišu političkom odlukom ni deklarativnim „okretanjem budućnosti“.
Nasilje u Hrvatskoj nije nastalo jučer – ono je ostatak neprocesuirane prošlosti. Ono je ostavština neizgovorenih istina. Ono je posljedica pravde koja još uvijek luta po poljima gdje su nestali zakopani bez traga.
Zato govor zastupnice zvuči kao poziv na smirivanje rana koje, iz hrvatske perspektive, – ona ne priznaje da postoje.
Kad se opasnost prenaglašava, a kontekst prešućuje
U govoru zastupnica kaže:
„Opasno je svjedočiti izljevima mržnje, napadima na skupine djece, sramotnim porukama na utakmicama. Ne dopustimo da nam ustavne vrednote budu izgubljene i zanemarene.“
Te riječi, same po sebi, zvuče kao univerzalno upozorenje — vrlo prihvatljivo onome tko Hrvatsku ne poznaje, tko u Hrvatsku dolazi izvana, tko njezinu svakodnevicu promatra izdaleka.
Da ih čuju ljudi iz inozemstva, zasigurno bi stekli dojam da je Hrvatska društvo u kojem Srbi svakodnevno žive ugroženo, u strahu, u konstantnoj prijetnji napada.
Ali stvarnost je drugačija.
Hrvatska javnost iznutra vrlo dobro zna:
nije zabilježen niti jedan sustavan ili široko rasprostranjen napad Hrvata na Srbe, niti je ikada postojala politika, atmosfera ili poticaj koji bi išao u tom smjeru.
Čak ni oni najranjeniji – ljudi koji su preživjeli torture u srpskim logorima, mučenja, poniženja – nikada nisu digli ruku na svoje zlostavljače, iako ih neki od njih danas sreću na ulicama istog grada.
To je ono što ovu zemlju čini većom od boli koju je preživjela:
Hrvati nisu tražili osvetu.
Zato se i u slučajevima incidenata, kojih u svakom društvu ima, ne može govoriti o „opasnim razmjerima“, kako ih Šimpraga želi prikazati.
Državni vrh je već jasno objasnio da je konkretan događaj – koji je poslužio kao okidač govora – bio izolirani incident, i to u kontekstu razdoblja u kojem se, ponekim procjenama, ne održavaju takve vrste srpskih kulturnih manifestacija, upravo radi pijeteta prema žrtvama.
Budućnost nije moguća bez jedne jednostavne rečenice
Hrvatska je pokazala širinu. Hrvatska je pružila ruku. Hrvatska je obnovila, financirala, omogućila, uvažila, otvorila vrata.
No bez jedne ključne geste druga strana te ruke ostaje prazna:
Isprika.
Ne kao kolektivna krivnja.
Ne kao nametnuta odgovornost.
Nego kao moralni čin prema državi u kojoj žive, prema narodu s kojim dijele prostor, i prema žrtvama čija imena stoje neobilježena u tlu.
Sve dok ta rečenica ne bude izgovorena, svaka rasprava o „zajedničkom putu“ ostaje politički uljepšana verzija stvarnosti koja na terenu i dalje – boli.
Dvije istine neće izgraditi jednu državu
Govor Anje Šimprage nije zlonamjeran.
Ali je – nedostatan.
Nedostaje mu korak koji hrvatski narod čeka tri desetljeća.
Nedostaje mu priznanje povijesti.
Nedostaje mu jasno distanciranje od politike koja je razorila ovu zemlju.
Bez toga, njezine riječi ostaju riječi manjine koja traži razumijevanje – dok većina još uvijek traži svoje nestale.
A sve dok je 1.740 ljudi bez groba, dok Hrvatska nije čula „oprosti“, dok žrtva nema jednaku moralnu poziciju kao poziv na toleranciju – mir će biti samo politička želja, ali ne i stvarnost.
Jer nije Hrvatska ta koja je zaboravila ljudskost.
Hrvatska ju je branila.
I još uvijek je brani.
- Brutalni neredi u Italiji zbog inflacije. Milano gori dok Vlada uvodi drakonske mjere protiv nasilnih prosvjednika i uličnih bandi.
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Brutalni neredi u Italiji zbog inflacije. Milano gori dok Vlada uvodi drakonske mjere protiv nasilnih prosvjednika i bandi. Europa se nalazi… Pročitaj više: Brutalni neredi u Italiji zbog inflacije. Milano gori dok Vlada uvodi drakonske mjere protiv nasilnih prosvjednika i uličnih bandi. - Daria Došen bez dlake na jeziku: “Sanacija otpada u Gospiću je farsa, a građane se umiruje političkim mantrama!”
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Godinu i pol nakon izbijanja afere, sanacija otpada u Gospiću nije ni započela. Građani upozoravaju na toksične čestice i političke manipulacije.… Pročitaj više: Daria Došen bez dlake na jeziku: “Sanacija otpada u Gospiću je farsa, a građane se umiruje političkim mantrama!” - Potres u Saboru: Miletić biblijskim metaforama i oštrim optužbama ujedinio HDZ i SDP!
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Marin Miletić u Saboru je oštrim govorom i metaforama ujedinio HDZ i SDP u osudama. Saznajte detalje burne saborske rasprave i… Pročitaj više: Potres u Saboru: Miletić biblijskim metaforama i oštrim optužbama ujedinio HDZ i SDP! - Bura u Saboru: DP-ov Dabro izjednačio Tita s Hitlerom i najavio referendum, oporba uzvratila optužbama za povijesni revizionizam
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Žestok sukob oporbe i DP-a! Zastupnik Josip Dabro izjednačio je Tita s Hitlerom i najavio referendum o zabrani svih totalitarnih simbola… Pročitaj više: Bura u Saboru: DP-ov Dabro izjednačio Tita s Hitlerom i najavio referendum, oporba uzvratila optužbama za povijesni revizionizam - Krvava jesen na obalama Une: Zaboravljeni mučenici hrvatskog Pounja i zločin koji vapi do neba
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Zločin u Baćinu jedan je od najtežih masakara. Saznajte surovu istinu o 56 nedužnih civila ubijenih na obali Une i mukotrpnom… Pročitaj više: Krvava jesen na obalama Une: Zaboravljeni mučenici hrvatskog Pounja i zločin koji vapi do neba - Zaboravljeni heroj: Tko je bio grof koji je vlastitim bogatstvom spasio Hrvatsku?
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Na današnji dan rođen je Janko Drašković, vizionar koji je oblikovao prvi hrvatski politički program i zaštitio ilirski pokret. ZAGREB –… Pročitaj više: Zaboravljeni heroj: Tko je bio grof koji je vlastitim bogatstvom spasio Hrvatsku? - Zašto smo praznili trezore dok su susjedi gomilali poluge? Gorka istina o hrvatskom zlatu
Objavio: Dražen Jurmanović | 20/10/2026Saznajte zašto je prodano hrvatsko zlato. Otkrivamo pozadinu HNB-ove odluke, proces sukcesije i nestale milijarde. Upravljanje deviznim i zlatnim pričuvama ne… Pročitaj više: Zašto smo praznili trezore dok su susjedi gomilali poluge? Gorka istina o hrvatskom zlatu - Francuska na rubu ponora: Kaos, suzavac i gnjev naroda koji Macron više ne može zaustaviti
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Masovni prosvjedi u Francuskoj paralizirali su državu. Otkrijte prave uzroke nezadovoljstva građana, detalje brutalnih sukoba i političke posljedice. Što se to,… Pročitaj više: Francuska na rubu ponora: Kaos, suzavac i gnjev naroda koji Macron više ne može zaustaviti - Čovjek koji je srušio “Tita” na Marjanu i spasio Dalmaciju: Nevjerojatna priča Joze Radanovića
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Na današnji dan rođen je Jozo Radanović, prvi zapovjednik IX. bojne HOS-a. Pročitajte priču o heroju čija je vojna vizija spasila… Pročitaj više: Čovjek koji je srušio “Tita” na Marjanu i spasio Dalmaciju: Nevjerojatna priča Joze Radanovića - Policija za stadion 12 redarstvenika u Vukovaru: Svehrvatska priča koja ujedinjuje naciju
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Zajednica udruga hrvatskih branitelja policije podržala je stadion 12 redarstvenika donacijom u sklopu kampanje Gradonačelnik Grada Vukovara Marijan Pavliček izvijestio je… Pročitaj više: Policija za stadion 12 redarstvenika u Vukovaru: Svehrvatska priča koja ujedinjuje naciju - Vojna kapelanija pri MORH-u svečano proslavila blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Ivana Pavla II.
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Vojna kapelanija pri MORH-u svečano je obilježila svoj dan i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Ivana Pavla II., simbola mira i nade.… Pročitaj više: Vojna kapelanija pri MORH-u svečano proslavila blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Ivana Pavla II. - Sjećanje na heroja Kotar šume: Kako je Berislav Pavičić Bero zadužio Sisak i Hrvatsku
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Berislav Pavičić Bero poginuo je prije točno 35 godina. Otkrijte herojsku priču o zapovjedniku koji je dao život za obranu Siska… Pročitaj više: Sjećanje na heroja Kotar šume: Kako je Berislav Pavičić Bero zadužio Sisak i Hrvatsku