Dali ste čuli današnji govor zastupnice Anje Šimprage u Hrvatskom saboru? Između ostalog, poručila je kako danas Hrvatska treba Srbe više nego ikad.
Anja Šimpraga u Hrvatskom saboru ponovno je otvorio pitanje stigme, odgovornosti i nerazriješenih rana Domovinskog rata. Tekst donosi analitički pregled problema koji i dalje dijele hrvatsko društvo – od neizrečene isprike do 1.740 nestalih i potrebe za zajedničkom istinom.
U hrvatskoj političkoj stvarnosti postoje trenuci kada riječi, iako izgovorene smireno, nose težinu puno veću od one koju je govornik svjestan. Takav je i govor zastupnice Anje Šimprage, iznesen u Hrvatskom saboru, u kojem zastupnica srpske manjine progovara o osjećaju stigme, neprihvaćenosti i kolektivne krivnje.
Međutim, dok zastupnica govori o „pitanju kada će biti dovoljno“, u istom trenutku cijeli jedan dio Hrvatske – onaj koji je branio zemlju, koji je gledao pad Vukovara, Škabrnje, Saborskog, Voćina, Ćelija – tiho se pita:
„A što je s tim što nikada nije počelo?“
Jer isprika – jednostavna, iskrena, ljudska – „Žao nam je zbog pobune i zločina koji su počinjeni u ime srpske politike“ – nikada nije izrečena.
Ne iz Beograda.
Ne iz Knina.
Ne iz političke vrhuške srpske zajednice u Hrvatskoj.
Zato se hrvatska rana zacjeljuje sporo. Zato se hrvatski branitelj, kada sluša Šimpragu kako govori o bolu srpske manjine zbog predrasuda, pita – a gdje je spomen na bol koji stoji nepokopan u zemlji, neobilježen u poljima, zamotan u brojku od 1.740 nestalih?
To je broj koji nije statistika.
To je tišina koja ima imena.
Teret prošlosti nije simetričan
Šimpraga u svom govoru poziva da djeca ne nose teret prošlosti. Da ratovi ne ostanu na njihovim plećima.
Ali djeca u Hrvatskoj, ma koje nacionalnosti bila, već nose teret prošlosti. Ne zato što im ga je nametnula Hrvatska, već zato što poslijeratna istina nikada nije bila zajednička.
Jer kako stvoriti zajedničko sjećanje, ako ne postoji zajedničko priznanje?
U nekim se školama uči hrvatska povijest – krvava, ogoljena i dokumentirana.
U drugima se dio povijesti zaobilazi, relativizira ili prikazuje drukčije.
Ako se djeca ne ujedinjuju oko istine, onda se razjedinjuju oko šutnje.
Država je dala mnogo, ali odgovori nisu dani natrag
Hrvatska je ulagala – i ulaže i danas – u kulturne, obrazovne i infrastrukturne projekte srpske manjine.
Četrdeset kulturnih centara.
Milijunske investicije u povratnička područja.
Ustavna mjesta u Saboru.
Mogućnost obrazovanja po posebnom modelu.
To je civilizacijski doseg moderne Hrvatske, a ne slabost.
No u političkom govoru zastupnice nema ni jedne rečenice zahvalnosti hrvatskom narodu. Nema priznanja da je ova država, bez obzira na ožiljke, napravila ogroman iskorak prema pomirenju – često i preko vlastite boli.
Umjesto toga, unatoč svemu uloženome, čujemo zahtjev: „Prestanite nas gledati kao krivce.“
Ali kako prestati, kada pitanje odgovornosti nikada nije ni otvoreno?
Mržnja danas ne može se odvojiti od ratova jučer
Šimpraga proziva pojave nasilja i netrpeljivosti u današnjem društvu. I u tome je u pravu. Hrvatska se doista suočava s valom agresije, frustracije i destrukcije u javnom prostoru.
Ali jedno se ne može izbjeći: ratovi imaju posljedice koje se ne brišu političkom odlukom ni deklarativnim „okretanjem budućnosti“.
Nasilje u Hrvatskoj nije nastalo jučer – ono je ostatak neprocesuirane prošlosti. Ono je ostavština neizgovorenih istina. Ono je posljedica pravde koja još uvijek luta po poljima gdje su nestali zakopani bez traga.
Zato govor zastupnice zvuči kao poziv na smirivanje rana koje, iz hrvatske perspektive, – ona ne priznaje da postoje.
Kad se opasnost prenaglašava, a kontekst prešućuje
U govoru zastupnica kaže:
„Opasno je svjedočiti izljevima mržnje, napadima na skupine djece, sramotnim porukama na utakmicama. Ne dopustimo da nam ustavne vrednote budu izgubljene i zanemarene.“
Te riječi, same po sebi, zvuče kao univerzalno upozorenje — vrlo prihvatljivo onome tko Hrvatsku ne poznaje, tko u Hrvatsku dolazi izvana, tko njezinu svakodnevicu promatra izdaleka.
Da ih čuju ljudi iz inozemstva, zasigurno bi stekli dojam da je Hrvatska društvo u kojem Srbi svakodnevno žive ugroženo, u strahu, u konstantnoj prijetnji napada.
Ali stvarnost je drugačija.
Hrvatska javnost iznutra vrlo dobro zna:
nije zabilježen niti jedan sustavan ili široko rasprostranjen napad Hrvata na Srbe, niti je ikada postojala politika, atmosfera ili poticaj koji bi išao u tom smjeru.
Čak ni oni najranjeniji – ljudi koji su preživjeli torture u srpskim logorima, mučenja, poniženja – nikada nisu digli ruku na svoje zlostavljače, iako ih neki od njih danas sreću na ulicama istog grada.
To je ono što ovu zemlju čini većom od boli koju je preživjela:
Hrvati nisu tražili osvetu.
Zato se i u slučajevima incidenata, kojih u svakom društvu ima, ne može govoriti o „opasnim razmjerima“, kako ih Šimpraga želi prikazati.
Državni vrh je već jasno objasnio da je konkretan događaj – koji je poslužio kao okidač govora – bio izolirani incident, i to u kontekstu razdoblja u kojem se, ponekim procjenama, ne održavaju takve vrste srpskih kulturnih manifestacija, upravo radi pijeteta prema žrtvama.
Budućnost nije moguća bez jedne jednostavne rečenice
Hrvatska je pokazala širinu. Hrvatska je pružila ruku. Hrvatska je obnovila, financirala, omogućila, uvažila, otvorila vrata.
No bez jedne ključne geste druga strana te ruke ostaje prazna:
Isprika.
Ne kao kolektivna krivnja.
Ne kao nametnuta odgovornost.
Nego kao moralni čin prema državi u kojoj žive, prema narodu s kojim dijele prostor, i prema žrtvama čija imena stoje neobilježena u tlu.
Sve dok ta rečenica ne bude izgovorena, svaka rasprava o „zajedničkom putu“ ostaje politički uljepšana verzija stvarnosti koja na terenu i dalje – boli.
Dvije istine neće izgraditi jednu državu
Govor Anje Šimprage nije zlonamjeran.
Ali je – nedostatan.
Nedostaje mu korak koji hrvatski narod čeka tri desetljeća.
Nedostaje mu priznanje povijesti.
Nedostaje mu jasno distanciranje od politike koja je razorila ovu zemlju.
Bez toga, njezine riječi ostaju riječi manjine koja traži razumijevanje – dok većina još uvijek traži svoje nestale.
A sve dok je 1.740 ljudi bez groba, dok Hrvatska nije čula „oprosti“, dok žrtva nema jednaku moralnu poziciju kao poziv na toleranciju – mir će biti samo politička želja, ali ne i stvarnost.
Jer nije Hrvatska ta koja je zaboravila ljudskost.
Hrvatska ju je branila.
I još uvijek je brani.
- Horor u centru Šibenika: Rastrojeni bilder nakon narkoseanse nožem usmrtio mladića, djevojka jedva preživjela!
Krvoproliće u Šibeniku šokiralo je javnost. 24-godišnjak je nožem usmrtio muškarca i ranio djevojku nakon višesatne konzumacije sintetičkih droga u apartmanu. U noći na utorak… Pročitaj više: Horor u centru Šibenika: Rastrojeni bilder nakon narkoseanse nožem usmrtio mladića, djevojka jedva preživjela! - Ekološka uzbuna: Hoće li Slavonija postati spalionica sumnjivog otpada?Planirano spaljivanje otpada u Našicama izazvalo je oštru reakciju Mosta. Marin Miletić poziva Slavonce na otpor protiv ekološke ugroze i otpadne mafije. Stranka Most održala… Pročitaj više: Ekološka uzbuna: Hoće li Slavonija postati spalionica sumnjivog otpada?
- Oštra osuda: SDSS Vukovar položio vijence na sporno grobljeSavjet za branitelje i Tanja Belobrajdić osudili su SDSS Vukovar zbog polaganja vijenaca na ilegalnom groblju i veličanja agresora. Savjet za branitelje gradonačelnika Grada Vukovara… Pročitaj više: Oštra osuda: SDSS Vukovar položio vijence na sporno groblje
- Pobjeda vjere nad mrakom: Povijesni križ na Proštini ponovno uzdignut i blagoslovljen nakon 79 godina!U objavi koju donosi blog Hrvatske pravice iz pera autorice Lili Benčik, svjedočimo ispravljanju povijesne nepravde stare gotovo osam desetljeća. Srušen od strane komunističkog režima… Pročitaj više: Pobjeda vjere nad mrakom: Povijesni križ na Proštini ponovno uzdignut i blagoslovljen nakon 79 godina!
- “Zelena krinka za strance”: Bura u Saboru zbog novog zakona, Bulj udario po ‘kraljevima vjetra’!Novo tržište električne energije izazvalo je burnu raspravu. Saznajte zašto Most upozorava na pogodovanje strancima i lošu infrastrukturu. Danas su u Hrvatskom saboru, tijekom žustre… Pročitaj više: “Zelena krinka za strance”: Bura u Saboru zbog novog zakona, Bulj udario po ‘kraljevima vjetra’!
- Zakon za tržište električne energije: Spas ili propast?Saznajte što donosi novi zakon za tržište električne energije. Donosimo detalje burne saborske rasprave, utjecaj na cijene struje i prava potrošača. Danas, 16. rujna, tijekom… Pročitaj više: Zakon za tržište električne energije: Spas ili propast?
- Prije 80 godina iz Like su stigli egzekutori, danas stiže otpad: Teška ironija našičkih ZoljanaDok Nexe asimilira otpad, Crni potok Zoljani čuva kosti žrtava iz 1945. Može li vrhunska moderna tehnologija izbrisati krvavu povijest slavonske šume? Autor: Morisa Mikić… Pročitaj više: Prije 80 godina iz Like su stigli egzekutori, danas stiže otpad: Teška ironija našičkih Zoljana
- Dosta je bilo ruganja žrtvama: Damir Markuš pokrenuo postupak za uklanjanje agresorskog spomenika u Blatuši!Istaknuti branitelj Damir Markuš predao je prijavu za uklanjanje spomenika na groblju Blatuša koji veliča agresiju na RH. Istaknuti hrvatski branitelj, vukovarski veteran, nekadašnji pripadnik… Pročitaj više: Dosta je bilo ruganja žrtvama: Damir Markuš pokrenuo postupak za uklanjanje agresorskog spomenika u Blatuši!
- Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparatPovijest potvrđuje da je 15. rujna 1991. bio presudan. Saznajte kako je blokada vojarni JNA spasila Hrvatsku od uništenja. Hrvatski državni vrh, predvođen predsjednikom dr.… Pročitaj više: Dan odluke: Kako je hrabrost malih ljudi pobijedila golemi vojni aparat
- Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godineSaznajte kako je prva zračna uzbuna u Zagrebu 15. rujna 1991. promijenila tijek rata, uzrokovala blokadu vojarni JNA i ujedinila naciju Dana 15. rujna 1991.… Pročitaj više: Prva zračna uzbuna u Zagrebu: Opsada, hrabrost i katarza ratne 1991. godine
- Gospa Žalosna: Otajstvo majčinske boli i nepresušan izvor nade za vjernikeKatolička Crkva danas slavi spomendan koji nosi ime Gospa Žalosna. Saznajte tko, što, gdje, kada, zašto i kako obilježava ovaj dan diljem Hrvatske u 2026.… Pročitaj više: Gospa Žalosna: Otajstvo majčinske boli i nepresušan izvor nade za vjernike
- Srbija u EU: Oštra osuda zbog veličanja ratnih zločinacaSrbija u EU gubi podršku. Europski parlament oštro je osudio veličanje ratnih zločinaca i zatražio prekid pregovora zbog Vučićeve politike. Bruxelles/Strasbourg – Zastupnici Europskog parlamenta,… Pročitaj više: Srbija u EU: Oštra osuda zbog veličanja ratnih zločinaca
