Više od 600 sudionika iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije poručilo: „Institucije moraju jednako provoditi zakon — bez dvostrukih kriterija i bez toleriranja poziva na nasilje.“
VINKOVCI, 10. prosinca 2025. – Pod geslom „Pet do 12 za Domovinu“, na Trgu Vinkovačkih jeseni u srijedu je održan prosvjed braniteljskih i stradalničkih udruga, okupljenih pod Koordinacijom braniteljskih udruga Vukovarsko-srijemske županije. Prosvjed je organiziran kao reakcija na recentne „antifašističke marševe“ u Zagrebu, Rijeci, Zadru i drugim gradovima, tijekom kojih su, prema ocjeni organizatora, „veličani totalitarni simboli, vrijeđani hrvatski branitelji i omalovažavane vrijednosti Domovinskog rata“.
Prema procjenama organizatora, u Vinkovcima se okupilo više od 500 branitelja iz Vukovarsko-srijemske županije, te preko stotinu sudionika iz Osječko-baranjske županije. Iako prosvjed nije bio najavljen kao masovna manifestacija, na Trgu se okupio i znatan broj građana, što organizatori ističu kao potvrdu „zgražanja društva nad porukama dijela sudionika lijevih prosvjeda“.
Oštre poruke zbog radikalnih slogana s marševa
O razlozima organiziranja prosvjeda, tajnik Koordinacije, Danijel Šota, pred više od petstotinu okupljenih naglasio je kako su povod bile radikalne i nasilne poruke javno izvikivane na marševima u nekoliko hrvatskih gradova. Podsjetio je na parole:
- „Ako se bojiš mraka, zapalit ćemo grad!“
- „Komunistička revolucija – blokirajmo sve!“
- „Od Une do Dunava neprijatelj je isti: drotovi, političari, kapitalisti!“
- „No borders, no nations, death to corporations!“
„To nisu prosvjedne poruke – to su kaznena djela i otvoreni pozivi na rušenje ustavnog poretka Republike Hrvatske“, rekao je Šota, ističući da institucije nisu adekvatno reagirale. Upravo zbog toga, poručio je, branitelji su odlučili „u pet do 12 stati na noge za Domovinu“.
„Ako institucije ne reagiraju na pozive da se zapali grad, blokira država i ukine hrvatska suverenost, onda problem više nije u onima koji to viču, nego u onima koji su zakleti da to spriječe“, dodao je.
Četiri zaključka prosvjeda
Nakon prosvjeda su predstavljeni i službeni „Zaključci prosvjeda – Pet do 12 za Domovinu“, koji uključuju četiri ključna zahtjeva:
1. Dosljedna primjena zakona o zabranjenim simbolima totalitarnih režima
Tražimo da se jednako sankcionira javna uporaba svih simbola koji predstavljaju totalitarne i zločinačke ideologije — bilo da se radi o fašističkim, komunističkim ili četničkim obilježjima — u skladu s člankom 39. Ustava RH koji zabranjuje poticanje mržnje i nasilja.
— Zahtjev se temelji na načelu jednakosti pred zakonom (Ustav RH, čl. 14).
2. Provođenje postupaka lustracije prema europskim standardima
Tražimo da se u javnim institucijama provede provjera obnašatelja dužnosti u skladu s preporukama Vijeća Europe i rezolucijom Europskog parlamenta iz 2009. o osudi komunističkih i totalitarnih režima.
— Zahtjev se temelji na načelu transparentnosti i odgovornosti javne službe (čl. 4. i 5. Ustava RH).
3. Preispitivanje javnog financiranja programa koji potiču nacionalnu netrpeljivost
Tražimo da se javnim sredstvima ne financiraju manifestacije, udruge ili projekti koji kroz kulturni ili politički sadržaj negiraju Domovinski rat, veličaju agresore ili vrijeđaju hrvatske branitelje.
— Zahtjev se temelji na Zakonu o udrugama i Zakonu o financiranju javnih potreba u kulturi (obveza poštivanja Ustava i teritorijalnog integriteta RH).
4. Zaštita dostojanstva hrvatskih branitelja i istine o Domovinskom ratu
Zahtijevamo da se u javnom prostoru i obrazovnim programima dosljedno poštuje Ustavni zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te da se spriječi svako izjednačavanje branitelja s fašistima ili agresorima.
— Zahtjev se temelji na članku 1. Ustava RH (suverenitet naroda) i članku 9. Ustavnog zakona o pravima branitelja.
Ne tražimo zabrane – tražimo jednakost pred zakonom, zaštitu državnog dostojanstva i odgovornost onih koji ne provode zakone Republike Hrvatske.
Naglašeno je kako se mora osigurati dosljedno provođenje Ustavnog zakona o pravima hrvatskih branitelja te spriječiti svako izjednačavanje branitelja s agresorima.
Šota je zaključio kako „prosvjed nije ideološki, nego ustavni“, naglasivši da ne traže zabrane, već jednakost pred zakonom i zaštitu državnog dostojanstva.
Dujić: „Raste lijevi nacionalizam“
Predsjednik Koordinacije, Damir Dujić, obratio se okupljenima upozoravajući da u Hrvatskoj „rastu oblici lijevog nacionalizma“, kako ga je nazvao, a koji se, prema njegova ocjeni, manifestira kroz djelovanje pojedinih političkih stranaka i njihovih aktivističkih skupina.
„Vidjeli ste zastave iz prošlih režima, parole na ćirilici protiv Hrvatske, zatim poruke na engleskom koje upozoravaju Europu protiv našeg turizma i gospodarstva. Sve to ide prema relativizaciji ili izravnom gaženju Domovinskog rata“, rekao je Dujić.
Govoreći o motivima za organiziranje prosvjeda, naglasio je: „Provociranje, veličanje totalitarnih sustava, omalovažavanje branitelja, invalida, nestalih. Dovoljno je vidjeti skupove iz Zagreba, Pule, Rijeke i drugih gradova — poruke, simboli, dvostruke konotacije. Sve to izazvalo je potrebu za ovakvim okupljanjem.“
Pitanje o najavljenom referendumu
Na novinarski upit o referendumskoj inicijativi pojedinih lijevih pokreta koji žele ograničiti javno moljenje, Dujić je bio izravan:
„Ja nisam za zabrane. Tko želi moliti, neka moli. U demokraciji svatko ima svoje mjesto u javnom prostoru. Ako se održavaju razni skupovi koji zahtijevaju velika sredstva za osiguranje, onda je apsurdno braniti nešto što nikome ne smeta i što se odvija mirno“, izjavio je, pozivajući na jednakost svih građana u korištenju javnih površina.
„Ne vraćajte nam pogled iz ’91.“
Prosvjed je okončan snažnom porukom Danijela Šote:
„Mi branitelji možda jesmo razjedinjeni, ali nemojte nam vratiti onaj pogled iz ’91. godine u oči. Jer sada ne gledamo više samo preko rova — gledamo i iza leđa.“
Organizatori su poručili da će, ako institucije i dalje ignoriraju radikalne pozive na nasilje i poticanje društvenih podjela, braniteljske udruge nastaviti s aktivnostima kako bi „zaštitile istinu o Domovinskom ratu i temeljne vrijednosti na kojima počiva moderna hrvatska država“.
- Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa - Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?
Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata nakon… Pročitaj više: Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu? - Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska
U osvit oružanih sukoba u Europi, Banovina Hrvatska donijela je prijeko potrebnu autonomiju, hrabro pokušavajući spasiti duboko podijeljenu državu od potpunog unutarnjeg političkog i društvenog… Pročitaj više: Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska - Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
Dana 1. rujna 1939. godine, nacistička invazija na Poljsku započela je munjevitim vojnim udarima Wehrmachta, čime je Adolf Hitler s ciljem osvajanja “životnog prostora” pokrenuo… Pročitaj više: Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir - Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja
U teškim vremenima Domovinskog rata, Delta Županja izrasla je u neustrašivi simbol obrane, junaštva i vojne vještine, čiji ratni put od Bogdanovaca i Velebita do… Pročitaj više: Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja - Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara
Na današnji dan dogodio se zataškani zločin u Panjanima, kada su brutalno ubijena dva sovjetska novinara. Pročitajte kako je istina izašla na vidjelo. Na današnji… Pročitaj više: Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara - Rame uz rame protiv zla: Kako su Hrvati i Česi vlastitom krvlju ispisali povijest Daruvara
Krvava daruvarska nedjelja ostaje trajno urezana u povijest kao dan kada je herojskim otporom spriječen pad Daruvara, unatoč stravičnim zločinima nad zarobljenicima. Ratna zbivanja koja… Pročitaj više: Rame uz rame protiv zla: Kako su Hrvati i Česi vlastitom krvlju ispisali povijest Daruvara - Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede
Zbog drastičnog poskupljenja komunalne naknade uslijedila je pobuna u Andrijaševcima. Stotinjak mještana izašlo je na ulice te su prisilili vlast na raskid spornog koncesijskog ugovora.… Pročitaj više: Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede
