Stanje Europske unije u fokusu je analize. Saznajte što donosi govor Ursule von der Leyen o sigurnosti, proširenju i umjetnoj inteligenciji.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je sredinom rujna u Europskom parlamentu u Strasbourgu svoj redoviti godišnji govor o stanju Europske unije, s ciljem trasiranja političkih i sigurnosnih smjernica za nadolazeće razdoblje. Ovaj ključni politički događaj, koji izravno definira budućnost više od 400 milijuna europskih građana, ove je godine poslužio kao platforma za predstavljanje nove geopolitičke strategije i suočavanje s gorućim izazovima. Kroz prizmu hrvatskih eurozastupnika, Sunčane Glavak (HDZ) i Tonina Picule (SDP), analizirano je kako će se Unija nositi s prijetnjama hibridnog ratovanja, ubrzanim razvojem umjetne inteligencije te složenim pitanjima proširenja, uz snažnu poruku o nužnosti očuvanja europskog jedinstva i vladavine prava.
Ono što State of the Union svake godine čini nezaobilaznim političkim štivom jest njegova sposobnost da detektira stvarne probleme na terenu i ponudi, ili barem nagovijesti, rješenja. Ovogodišnje obraćanje bilo je specifično ne samo po temama koje su izrečene, već i po onima koje su upadljivo prešućene, te po prisutnosti posebnog gosta, kanadskog premijera, čiji je dolazak signalizirao zaokret u europskoj vanjskoj politici.
Nova geopolitička strategija i partnerstvo s Kanadom
Dolazak kanadskog premijera u Strasbourg nije bio slučajan, iako detalji govora nisu bili unaprijed poznati javnosti. Sunčana Glavak ističe kako je prisutnost kanadskog čelnika jasan pokazatelj nove geopolitičke strategije administracije Ursule von der Leyen. Umjesto govora koji bi nalikovao na “božićno drvce” ukrašeno mnoštvom nepovezanih tema, naglasak je stavljen na riječ “neovisnost”.
Europa budućnosti, kako je iščitano iz govora, više ne može računati na to da će zauvijek ostati mirna i staložena oaza izolirana od globalnih potresa. Od Europe koja se primarno bavila regulativama, Unija se mora transformirati u Europu snažnih kapaciteta, spremnu djelovati pod novim geopolitičkim okriljem.
Tonino Picula gleda prema naprijed, pitajući se što će od predloženih ideja preživjeti do rujna 2027. godine, kada se obilježava 70. godišnjica Rimskih ugovora. Koncept u kojem bi Ottawa i Bruxelles razvili novu formu pridruženog članstva ili dublje suradnje srednjih sila otvara brojna pitanja, uključujući i ono kako će na takva preslagivanja reagirati Sjedinjene Američke Države, posebice u kontekstu potencijalnih promjena u Washingtonu. Iako je von der Leyen izvukla svojevrsnog diplomatskog “asa iz rukava”, geopolitika na terenu tek treba potvrditi održivost ovakvih saveza.
Cijena nejedinstva i pitanje sigurnosti
Tijekom govora u parlamentarnoj dvorani bio je primjetan bojkot određenog dijela zastupnika s političkih margina, koji su odbili pozdraviti ključne poruke o jedinstvu i osudi ekstremizma. Za Sunčanu Glavak taj potez nije dramatičan, već služi kao upozorenje: bez zajedništva nemoguće je ostvariti ključne ciljeve poput veće sigurnosti, zaštite granica, viših plaća i energetske neovisnosti. Poruka predsjednice Komisije bila je jasna – “ili mi, ili oni”. Ako Europa ne pokaže snagu i zajedničku političku volju, njezina će pozicija na globalnoj sceni oslabiti.
Sigurnost ostaje krovna politika Unije, osobito u svjetlu tekućih pregovora o višegodišnjem financijskom okviru (proračunu) i izazova na tržištu rada, gdje se Unija suočava s potrebom za integracijom legalne migrantske radne snage zbog manjka domaćih radnika.
Umjetna inteligencija: Tehnološka revolucija ili hibridna prijetnja
Jedan od najsnažnijih naglasaka u govoru bio je posvećen umjetnoj inteligenciji (AI). Picula upozorava da AI odavno nije samo akademska tema, već je duboko inkorporirana u sve pore gospodarstva i međunarodne komunikacije. Umjetna inteligencija danas predstavlja ogroman prostor mogućnosti, ali i sve veću prijetnju privatnosti. Posebnu zabrinutost izaziva način na koji države poput Rusije koriste AI za ostvarivanje strateške prednosti putem hibridnih pritisaka. S obzirom na to da su europski mehanizmi donošenja odluka stari dva desetljeća, Unija se mora iznutra konsolidirati kako bi se učinkovito obranila.
Glavak se nadovezuje na to, ističući kako Europa više ne smije kaskati u tehnološkom razvoju. Von der Leyen je vrlo jasno poručila da nije presudno tko će prvi patentirati određenu tehnologiju, već tko će stvoriti globalni okvir i pravila za njezino korištenje. Suočeni s apokaliptičnim scenarijima u kojima bi umjetna inteligencija mogla preuzeti primat nad ljudskom, Europa mora prestati biti samo promatrač i regulator, te preuzeti ulogu onoga tko vodi igru.
Slon u sobi: Proširenje Unije i vladavina prava
Ono što je izazvalo najveću pozornost analitičara jest činjenica da predsjednica Komisije u svom govoru nije izgovorila riječ “proširenje” (enlargement). Otkad je preuzela mandat 2020. godine, ova je tema uvijek bila visoko na dnevnom redu. Picula smatra da je to izostavljanje namjerno, ostavljajući prostor za izvješće o stanju pregovora koje se očekuje u studenom. Raspravlja se o inovativnim modelima, poput postupnog ulaska na zajedničko tržište uz privremeno uskraćivanje prava veta za nove članice, no sve to tek treba dobiti službenu formu. Hrvatska je posljednja članica koja je ušla u EU 2013. godine, a pauza od 13 godina bez novih primanja postala je ozbiljan geopolitički problem.
Ipak, kompromisa oko kriterija ne smije biti. Sunčana Glavak podsjeća na izjavu premijera Plenkovića, koji je ideju o pristupanju bez punih prava slikovito opisao: “Pozovem vas na rođendan, a ne smijete probati tortu.” Zemlje kandidatkinje moraju ispuniti kopenhaške kriterije, a posebno se ističe poruka da u EU nema mjesta za one koji ne poštuju vladavinu prava.
Ova poruka snažno je odjeknula u kontekstu Srbije i odnosa prema presuđenim ratnim zločincima. Iako su hrvatski zastupnici izrazili nezadovoljstvo početnim mlakim reakcijama europske birokracije na provokacije iz Beograda vezane uz Ratka Mladića, von der Leyen je indirektno, ali jasno poručila da se revizionizam i veličanje zločinaca neće tolerirati, iako ostaje žal što zločini u Haagu nisu izrijekom nazvani pravim imenom – genocidom.
Stanje Unije danas zahtijeva hrabrost, prilagodbu i odlučnost. Kako su zaključili zastupnici, pred Europom je razdoblje u kojem će brzina donošenja odluka i čuvanje temeljnih vrijednosti biti jedini jamac njezinog opstanka u sve nestabilnijem svijetu.
Foto: Ilustracija/ snimak zaslona
