PAPUK, 2. prosinca 2025. – Danas se obilježava tužna i ponosna obljetnica jedne od najtragičnijih zasjednih akcija tijekom Domovinskog rata. Na današnji dan 1991. godine, u podnevnim satima, na planinskoj komunikaciji između Velike i Radio relejnog centra Papuk TT-953, u precizno pripremljenoj zasjedi srpskih snaga poginulo je jedanaest hrvatskih branitelja, od kojih čak devetorica pripadnika požeške 123. brigade Hrvatske vojske. Njihova žrtva ostaje duboko upisana u povijest obrane Požeštine i Republike Hrvatske.
Svečanost je započela dolaskom maratonaca Atletskog kluba Požega koji su krenuli s Trga hrvatskih branitelja u Velikoj, maratonom dugim 12 kilometara došli odati počast mučki ubijenim iz zasjede 11 hrvatskih vitezova, simbolično, maratonci su u rukama nosi i 11 upaljenih lampiona koje su položili podno Spomen obilježja.
Svečanosti polaganja vijenaca, uz obitelji poginulih i nestalih, prisustvovali su izaslanici; Hrvatskom sabora, saborski zastupnik Josip Đakić, Ministarstva hrvatskih branitelja, državni tajnik u MHB Zlatan Bašić, Ministarstva obrane, umirovljeni general HV-a Željko Živanović, grada Požege na čelu s gradonačelnikom Borislavom Miličevićem, Grad Pleternica na čelu s gradonačelnicom Marijom Šarić, izaslanstvo UHDDR Požeško-slavonske, Udruge 123. brigade Požega, te braniteljske udruge s područja Požege i Požeško-slavonske županije.
Zapovijed za osvajanje strateškog vrha Papuka
Nakon zapovijedi Zapovjednika Operativne zone Osijek, generala Karla Gorinšeka, zapovjednik 123. brigade HV-a, pukovnik Miljenko Crnjac, krajem listopada 1991. dobiva nalog za zauzimanje strateški iznimno važnog Radio-relejnog centra TT-953. U osiguranje i izviđanje objekta upućen je izviđački vod pod zapovjedništvom Zlatka Jelića, koji nakon dvodnevnog boravka u srcu neprijateljskog objekta podnosi izvještaj: neprijatelj je položaj napustio u žurbi, ostavivši za sobom uništenu i oštećenu opremu.
Unatoč naizgled povoljnoj situaciji, Papuk je u narednim tjednima postao jedno od najopasnijih područja Zapadne Slavonije.
Zasjeda 2. prosinca – napad na hrvatsku kolonu
U podnevnim satima 2. prosinca 1991., srpske snage s okupiranog područja Slatinskog Drenovca postavile su zasjedu između današnjeg spomen obilježja i samog objekta RRC-a. Hrvatska kolona vozila, koja se kretala iz smjera Velike, našla se u smrtonosnoj unakrsnoj vatri.
U napadnutoj koloni nalazili su se:
U vozilu TAM 150 (logistika):
- Ivica Zlomislić
- Branko Peći
- Damir Pišmiš
- Tomo Perić
U vozilu Pinzgauer (zapovjedništvo i VP):
- Davor Dragić, djelatnik zapovjedništva 123. br.
- Vinko Tomašević, vojna policija
- Tomislav Pranjković, vojna policija
U drugom vozilu Pinzgauer (40. brigada veze – Samobor):
- Anđelko Tule
- Tomislav Vužić-Mohenski
Iz suprotnog smjera u vozilu Zastava GTL55:
- Tade Nikić, djelatnik zapovjedništva 123. br.
- Jozo Koutni, zamjenik zapovjednika 1. bojne
Nitko od njih nije preživio zasjedu.
Prvi prizori tragedije i akcija izvlačenja
Prvi na mjesto napada dolazi pripadnik 3. satnije, koji u šoku nailazi na prizore stradale subraće. Odmah obavještava Samostalni izviđački vod, a potom zapovjedništvo brigade u Požegi. Bez odgađanja u akciju izvlačenja kreću izvidničke desetine 1. bojne, Samostalni izviđački vod iz Velike te pripadnici Vojne policije.
Do večeri 2. prosinca u požešku bolnicu prevezeno je osam tijela, a preostala trojica dopremljena su sljedećeg dana. Prema službenoj kriminalističkoj obradi Policijske stanice Požega, utemeljenoj na patološkim pregledima, „na tijelima poginulih nema elemenata kaznenog djela ratnog zločina“.
Potresna komemoracija i zavjet koji je ispunjen
Dana 5. prosinca 1991., na Trgu Svetog Trojstva u Požegi, cijeli grad, suborci, obitelji i pripadnici 123. brigade posljednji su put ispratili svoje junake. Zapovjednik Miljenko Crnjac tada je izgovorio riječi koje su postale simbol požeške ratne povijesti:
„Vaša imena bit će trajno zapisana u 123. brigadi ZNG kao imena ljudi koji su vlastitom krvlju pisali stranice svijetle i ponosne hrvatske povijesti… Dok postoji i jedan živi hrvatski gardist, ova općina i njezini građani bit će slobodni.“
Obećanje je ispunjeno već za Božić 1991., kada je 123. brigada u sklopu operacije „Papuk ’91“ u potpunosti oslobodila svoju općinu te nastavila napredovati prema Pakracu sve do početka primirja 3. siječnja 1992.
Papuk – područje najvećih zasjeda u Zapadnoj Slavoniji
Od rujna do kraja prosinca 1991. godine, neprijateljske snage na Papuku i području Kusonja postavile su tri velike zasjede u kojima je poginulo ukupno 43 hrvatskih branitelja. Papuk je tako postao jedno od najkrvavijih ratišta Zapadne Slavonije, ali i simbol nepokolebljive hrabrosti hrvatskih gardista.
Na današnji dan, s ponosom, tugom i zahvalnošću, prisjećamo se jedanaestorice branitelja koji su svoje živote položili na oltar domovine. Njihova žrtva ostaje trajna obveza svih nas.
Hvala vam, heroji. Vaša žrtva nikada neće biti zaboravljena.
- Nadbiskup Kutleša na Veliku Gospu: “Čovjek nije algoritam, Hrvatskoj trebaju ljudi nade!”
Svetkovina uznesenja Marijina, Velika Gospa, okupila je u Mariji Bistrici mnoštvo hodočasnika kojima je nadbiskup Kutleša uputio snažne poruke. Rijeke hodočasnika, molitve koje odjekuju zagorskim… Pročitaj više: Nadbiskup Kutleša na Veliku Gospu: “Čovjek nije algoritam, Hrvatskoj trebaju ljudi nade!” - VATRENI PAKAO U DALMACIJI: 36 osoba stradalo u plamenu, vojska hitno poslana na teren, liječnici se bore za živote!
Najnoviji katastrofalni požari u Dalmaciji pretvorili su vrhunac turističke sezone u pravu noćnu moru. Vatrena stihija koja je krenula iz Lokve Rogoznice progutala je područje… Pročitaj više: VATRENI PAKAO U DALMACIJI: 36 osoba stradalo u plamenu, vojska hitno poslana na teren, liječnici se bore za živote! - Velika Gospa u Aljmašu: Snažna poruka braniteljima, osuda lažnog domoljublja i vapaj za odgovornošću društva
Na svečanom euharistijskom slavlju koje je okupilo tisuće branitelja i vjernika, Velika Gospa u Aljmašu bila je središte molitve za domovinu uz oštru osudu korupcije… Pročitaj više: Velika Gospa u Aljmašu: Snažna poruka braniteljima, osuda lažnog domoljublja i vapaj za odgovornošću društva - Rijeka vjernika u Aljmašu: Svetište Gospe od Utočišta ponovno okupilo mnoštvo hodočasnika
I ove je godine Velika Gospa u Aljmašu okupila tisuće hodočasnika iz cijele regije koji su u marijansko Svetište Gospe od Utočišta pristigli pješice. U… Pročitaj više: Rijeka vjernika u Aljmašu: Svetište Gospe od Utočišta ponovno okupilo mnoštvo hodočasnika - Svetište u Aljmašu: Neuništiva paradigma patnje, nade i konačnog trijumfa na obalama Dunava
Deseci tisuća hodočasnika, protjeranih mještana i predanih vjernika kontinuirano svjedoče nevjerojatnom duhovnom i fizičkom uskrsnuću u Svetištu Gospe od Utočišta u slavonskom mjestu Aljmaš, smještenom… Pročitaj više: Svetište u Aljmašu: Neuništiva paradigma patnje, nade i konačnog trijumfa na obalama Dunava - Nijemi alarm u omiškom paklu: Kako je smrtonosna birokracija ugasila SRUUK i ugrozila 27.000 života
Zadnja dva dana omiška rivijera pretvorila se u plamteći pakao, a višemilijunski nacionalni sustav SRUUK ostao je potpuno nijem. Istražujemo tko je odgovoran za to… Pročitaj više: Nijemi alarm u omiškom paklu: Kako je smrtonosna birokracija ugasila SRUUK i ugrozila 27.000 života - POLITIČKI RASKOL ZBOG EKOCIDA: Dok USKOK istražuje mito i lažne dozvole, otpad iz Gospića mora u europske rudnike soli!
Ekocid u Gospiću glavna je tema današnje odgođene sjednice, gdje su tisuće tona opasnog otpada otkrile duboku korupciju. Odbor za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskoga… Pročitaj više: POLITIČKI RASKOL ZBOG EKOCIDA: Dok USKOK istražuje mito i lažne dozvole, otpad iz Gospića mora u europske rudnike soli! - “Noć kada su gorjeli nebo i zemlja: Vatrena apokalipsa u Omišu odnijela ljudski život, mještani uvjereni da je požar podmetnut!”
Katastrofalan požar u Omišu, koji je izbio pod okriljem noći, mobilizirao je stotine vatrogasaca i zračne snage. Uz jak vjetar, vatra je progutala sve pred… Pročitaj više: “Noć kada su gorjeli nebo i zemlja: Vatrena apokalipsa u Omišu odnijela ljudski život, mještani uvjereni da je požar podmetnut!” - “Izašli smo iz autobusa i ljubili zemlju”: Emotivna ispovijest preživjelih logoraša 34 godine nakon najveće razmjene u Nemetinu
Kada se spomene Razmjena Nemetin, u srcima stotina hrvatskih obitelji istovremeno se bude osjećaji neizmjerne tuge i neopisivog ponosa. Na mjestu gdje je prije točno… Pročitaj više: “Izašli smo iz autobusa i ljubili zemlju”: Emotivna ispovijest preživjelih logoraša 34 godine nakon najveće razmjene u Nemetinu - Pravda koja se još čeka: 34 godine od razmjene u Nemetinu, a Srbija i dalje skriva mračnu istinu
Povijesna Razmjena u Nemetinu označila je kraj nezamislivih tortura za stotine hrvatskih zatočenika. Pročitajte potresnu priču o preživljavanju i danu kada je pobijedila sloboda. Na… Pročitaj više: Pravda koja se još čeka: 34 godine od razmjene u Nemetinu, a Srbija i dalje skriva mračnu istinu
