Prije 34 godine selo Korlat kod Benkovca doživjelo je tragediju koja je ostavila duboke rane u povijesti Domovinskog rata. Ubijeni civili, razorene crkve i srušeni domovi svjedoče o stradanjima hrvatskog naroda i patnji koju Korlat nosi i danas.
Korlat, mirno selo smješteno svega osam kilometara od Benkovca, nosi u sebi duboke ožiljke prošlosti. Dana 11. studenoga 1991. godine, to je naselje postalo poprište strašnog zločina – potpuno razoreno, opljačkano i spaljeno, a njegovi stanovnici protjerani. Od tada, svaka obljetnica tog datuma budi bolna sjećanja na izgubljene živote i uništene domove.
Selo s tisućljetnom poviješću, naseljeno još od prapovijesti i rimskog doba, kroz stoljeća je svjedočilo raznim osvajanjima. Ime Korlat potječe od starohrvatskog roda Karinjana, poznatih kao Korlatovići, koji su u 15. i 16. stoljeću ovdje imali svoj kaštel. No, unatoč bogatoj prošlosti, upravo je 20. stoljeće donijelo najteže razdoblje za ovo mjesto i njegove ljude.
Rat u benkovačkom kraju započeo je ubrzo nakon demokratskih promjena 1990. godine. Manipulacije srpskog stanovništva, blokade cesta i oružani napadi ubrzo su prerasli u otvorenu agresiju. Već 23. studenog 1990. prva žrtva bio je hrvatski policajac Goran Alavanja, ubijen tijekom noćne patrole – simbol početka krvavog poglavlja.
Jedan od najtežih napada uslijedio je 13. kolovoza 1991. kada su srpski ekstremisti napali predsjednika Mjesnog odbora Korlata, Josu Buljata. Nakon toga selo je sustavno razarano, a stanovnici su ubijani ili protjerani. Sve što je nekoć bilo središte života – kuće, crkve, polja – pretvoreno je u zgarište.
Posebno potresna svjedočanstva o tom razdoblju ostavio je Milan Jurjević, čiji su roditelji Joso i Danica bili među ubijenima. Njegove riječi odzvanjaju kao tihi krik jedne generacije:
“Meni je cijela kuća bila srušena, osim jedne prostorije. U njoj je živjelo nekoliko civila. Prije nego su nam srušili kuću, otac im je svaki dan morao peći janjce. Kad su odlučili otići, srušili su kuću. Ja sam osobno našao svoje roditelje koje su ubili. Otac je imao metak u čelu, majka više prostrijelnih rana. Zakopani su bili u vrtovima, svaki na drugom mjestu.”
Takva svjedočanstva ne blijede s vremenom. Ona su temelj kolektivnog pamćenja i podsjetnik da sloboda ima visoku cijenu.
U siječnju 1993. godine, nakon uspješne vojno-redarstvene akcije „Maslenica“, ubijeni su i posljednji civili koji su ostali u selu – Darinka i Joso Jurjević, Đuka Modrić i Lucija Žorić. Njihova smrt bila je čin odmazde, još jedan zločin u nizu koji je zauvijek obilježio korlatski kraj.
Etničko čišćenje na području Benkovca zahvatilo je gotovo 10.000 Hrvata. Sela su opljačkana i spaljena, a 35 katoličkih crkava sravnjeno sa zemljom. U tom su području ubijena 335 civila, dok se njih 10 i danas vodi kao nestalo. Oni koji nisu uspjeli pobjeći, završili su u koncentracijskim logorima, najčešće u Kninu.
Luka Klapan, snimio je 2020. godine Dokumentarac u produkciji Jedine solucije, udruge za audiovizualnu umjetnost, a svoju premijeru imao je na 67. Pulskom filmskom festivalu. Luka Klapan film je režirao, snimio i montirao te za njega napisao scenarij. Korlat je četvrti u nizu iz njegova ciklusa o Domovinskom ratu, nakon filmova Pridraga: ratna sjećanja (2015.), Glas Medviđe (2017.) i Bruški martirij (2018.)
Danas, 34 godine kasnije, Korlat i dalje diše tišinom i tugom, ali i ponosom. Ponosom na svoje ljude, na njihovu snagu da prežive, obnove i svjedoče.
Sjećanje na ubijene i nestale ostaje trajni zavjet – da se nikada više ne ponovi ono što je Korlat preživio 1991. godine.
- Pronađen topnički projektil u šumi kod Duboševice
DUBOŠEVICA – Opasno ratno nasljeđe i dalje se povremeno pojavljuje na području Slavonije, što potvrđuje i najnoviji slučaj iz Baranje. Kako je izvijestila Policijska uprava… Pročitaj više: Pronađen topnički projektil u šumi kod Duboševice - Zurovec uz vladajuće: reakcije oporbe i nova većina
Odluka saborskog zastupnika Darija Zurovca da podrži vladajuću većinu izazvala je niz političkih reakcija u Saboru. Dok HSLS govori o novoj konstelaciji većine, oporba upozorava… Pročitaj više: Zurovec uz vladajuće: reakcije oporbe i nova većina - Posljednji ispraćaj hrvatskog branitelja Josipa Šoštarića
Nakon više od tri desetljeća neizvjesnosti i potrage, identificirani su posmrtni ostaci hrvatskog branitelja Josipa Šoštarića, nestalog 1991. godine tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku. Posljednji… Pročitaj više: Posljednji ispraćaj hrvatskog branitelja Josipa Šoštarića - Mađarska zaplijenila milijune iz Ukrajine: skandal s gotovinom
Velika sigurnosna akcija u Mađarskoj otvorila je ozbiljan diplomatski sukob s Ukrajinom nakon što su vlasti uhitile sedam ukrajinskih državljana i zaplijenile desetke milijuna dolara,… Pročitaj više: Mađarska zaplijenila milijune iz Ukrajine: skandal s gotovinom - Diplomatska napetost: spor oko odnosa Hrvatske i Irana
Izjava izraelskog veleposlanika Garyja Korena o prekidu odnosa Hrvatske s Iranom izazvala je političke reakcije. Zastupnik Armin Hodžić govori o neprihvatljivom miješanju u suverenitet RH.… Pročitaj više: Diplomatska napetost: spor oko odnosa Hrvatske i Irana - Nula razloga za skuplji benzin: analiza Nevena Vidakovića
Financijski analitičar Neven Vidaković upozorava da trenutačni rast cijene nafte ne opravdava poskupljenje benzina te analizira špekulacije na tržištu, slabosti Europe i otpornost hrvatskog gospodarstva.… Pročitaj više: Nula razloga za skuplji benzin: analiza Nevena Vidakovića - Povlačenje hrvatskih vojnika iz Iraka i Libanona
Predsjednik Zoran Milanović naredio je povlačenje hrvatskih vojnika iz misija u Iraku i Libanonu. Ministar obrane Ivan Anušić pojašnjava da evakuacija ovisi o sigurnim koridorima… Pročitaj više: Povlačenje hrvatskih vojnika iz Iraka i Libanona - DOK-ING prodan: gubi li Hrvatska vojnu tehnologiju?
Potpisivanje strateškog partnerstva između hrvatske tehnološke tvrtke DOK-ING i njemačkog obrambenog giganta Rheinmetall na prvi pogled izgleda kao velika pobjeda za hrvatsku obrambenu industriju. Sporazum… Pročitaj više: DOK-ING prodan: gubi li Hrvatska vojnu tehnologiju? - Hrvatska širi suradnju s Čileom, mijenja sigurnosnu koordinaciju na Dunavu
Vlada RH donijela je odluke o pokretanju sporazuma s Čileom o programu radnog odmora za mlade te o povlačenju iz policijskog sigurnosnog centra u Mohaču,… Pročitaj više: Hrvatska širi suradnju s Čileom, mijenja sigurnosnu koordinaciju na Dunavu - Medved: Dostojanstvo civilnih žrtava i sjećanje na Rudija
Vlada je donijela odluku o osnovici od 540 eura za prava civilnih stradalnika Domovinskog rata, dok će pokroviteljstvo nad Susretima za Rudija ponovno naglasiti važnost… Pročitaj više: Medved: Dostojanstvo civilnih žrtava i sjećanje na Rudija
HRVATSKA BRODOGRADILIŠTA SPREMNA ZA EUROPSKU OBRAMBENU INDUSTRIJU
Dan branitelja Općine Grude 2025: Obilježena 32. obljetnica Hrvatske Republike Herceg-Bosne
Udruga hrvatskih branitelja Antunovac – Ivanovac održala sastanak s ministrom Tomom Medvedom
