Iako MVEP potvrđuje da je Jadran vlasništvo Republike Hrvatske, ključni dokumenti o 34-godišnjem sporu s Crnom Gorom i dalje ostaju pod oznakom “povjerljivo”.
OSJEK, 22. studenoga 2025. – Više od tri desetljeća nakon što je školski brod Jadran odvezen iz svoje matične luke u Splitu i zadržan u Crnoj Gori, hrvatska javnost i dalje ne zna što je država konkretno poduzela kako bi ga vratila. Portal Veterani zatražio je uvid u cjelokupnu diplomatsku dokumentaciju vezanu uz povrat broda, no Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odbilo je zahtjev, pozivajući se na povjerljivost materijala i moguću štetu za međunarodne odnose. Time je još jednom potvrđeno da jedan od najdugotrajnijih neriješenih sporova između Hrvatske i Crne Gore ostaje skriven iza zatvorenih vrata državne administracije — bez odgovora, bez epiloga i bez jasnog puta povratka Jadrana u Split.
Riječ je o jednom od najdugotrajnijih neriješenih pitanja između dviju država, čija povijest seže u 1990. godinu, kada je školski brod Jugoslavenske ratne mornarice odvučen na remont u Boku kotorsku, odakle se do danas nije vratio u svoju matičnu luku – Split.
Jedrenjak, barkantina “Jadran” djelo je hrvatske brodograđevne tradicije, a sagrađen je na inicijativu “Jadranske straže” iz Splita, jedne od najznačajnijih organizacija u hrvatskoj pomorskoj povijesti, po nacrtima hrvatskog inženjera Josipa Škarice.
Od 1933. do 1990. brod je bio vezan uz pomorska učilišta na hrvatskoj obali: Dubrovnik, Šibenik, Pula, Divulje i Split. Njime su desetljećima upravljali hrvatski zapovjednici te bili izučavani hrvatski pomorci, priznati i poznati diljem svijeta.
Brod je dužine 57 metara, s tri jarbola i 12 jedara, potpuno bijele boje, izgrađen u Njemačkoj a 6. rujna 1933. svečano je predan ratnoj mornarici u Splitu.
Školski brod Jadran odvezen je 1990. godine iz svoje matične Ratne luke Lora u Splitu u remontnu luku u Tivtu u Crnoj Gori, gdje je protupravno zadržan. Od tada do danas traju napori Hrvatske u povratku školskog broda “Jadran” u njegovu matičnu luku Split.
Kako Hrvatske vlasti, unatoč velikim naporima komisije za sukcesiju vojne imovine, nisu učinile apsolutno ništa, pokušali smo doći do podataka što je dosad uopće i napravljeno da bi se ukradena hrvatska povijest vratila.
MVEP: “Jadran je vlasništvo Republike Hrvatske, ali dio dokumentacije ne može biti objavljen”
U dopisu upućenom uredništvu portala, MVEP ponovno je istaknuo službeni stav Republike Hrvatske:
- Školski brod Jadran smatra se vlasništvom Republike Hrvatske
- Brod je neraskidiv dio hrvatske pomorske povijesti
- Matična luka broda može biti isključivo Split, kao prije 1990.
Ministarstvo naglašava da Hrvatska i Crna Gora ostaju susjedne, prijateljske i partnerske države te NATO saveznice, što zahtijeva rješavanje otvorenih pitanja isključivo „u duhu dijaloga i međunarodnog prava“.
Crnogorska povijest Jadranskog mora
Do Berlinskog kongresa 1878., Crna Gora nije imala ni pedalj mora. Bila je planinska kneževina, okrenuta unutrašnjosti, s pogledom na more s distance – i s puškom u ruci. More je postalo “njihovo” tek političkom odlukom velikih sila, a Boku kotorsku, biser Jadrana i jedinu pravu pomorsku pozornicu, dobili su 1945. odlukom jugoslavenskih komunista, koji su precrtavali granice kao što danas crtamo PowerPoint prezentacije. Tada je prešla iz hrvatskih u crnogorske granice — ne po povijesti, ne po etnografiji, nego po potrebi centralne komunističke geometrije.( M. Marković – Maxportal 29, srpnja 2025.)
Zahtjev za informacije odbijen – ključni dokumenti označeni kao povjerljivi
Zahtjev je sadržavao pet ključnih točaka, među kojima i popis svih diplomatskih aktivnosti od 1990. godine te preslike korespondencije i zapisnika bilateralnih sastanaka.
- „Trenutni status spora i eventualnih pregovora između Republike Hrvatske i Crne Gore
vezanih uz povrat broda Jadran. - Popis svih diplomatskih, pravnih i međudržavnih aktivnosti poduzetih od 1990. godine do
danas u svrhu povrata broda. - Preslike relevantne službene korespondencije između Republike Hrvatske i Crne Gore (ili
drugih međunarodnih institucija) u vezi s ovim predmetom - Preslike zapisnika sa službenih sastanaka, pregovora ili radnih skupina koje su se bavile
ovim pitanjem. - Preslike pravnih akata, odluka ili međunarodnih sporazuma na koje se Republika Hrvatska
poziva u postupku povrata broda.“
MVEP je odbio zahtjev u cijelosti pozivajući se na:
1) Članak 18. st. 5. Zakona o pravu na pristup informacijama
MVEP navodi kako traženi zahtjev podliježe pod članak 18. stavak 5. Zakona koji propisuje kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja pristup već
gotovoj i postojećoj informaciji, informaciji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska
definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje tumačenja, odgovore na
pitanja ili obavlja dodatne aktivnosti, obzirom da se u Vašem konkretnom slučaju zahtjev ne
odnosi se na konkretnu dokumentiranu informaciju Ministarstva, već uključuje traženje
stvaranje nove informacije i analize pravnih akata, to nadilazi zakonski okvir temeljem prava
na pristup informacijama.
MVEP navodi da tražene informacije „nadilaze zakonski okvir“ jer bi zahtijevale objedinjavanje podataka i izradu nove analize diplomatskih aktivnosti od 1990. do danas.
2) Članak 15. st. 2. toč. 2. i 6. ZPPI-a – ograničavanje pristupa
U Rješenju o odbacivanju dijela zahtjeva, MVEP detaljno navodi razloge uskraćivanja pristupa:
- objava bi ugrozila vođenje vanjske politike RH,
- mogla bi narušiti međunarodne odnose i povjerljivo komuniciranje s Crnom Gorom,
- dokumenti uključuju materijale s oznakama “interno” i “povjerljivo”,
- komunikacija sadrži službena stajališta RH koja bi mogla utjecati na tekuće diplomatske procese.
Proveden je i test razmjernosti i javnog interesa, kojim je utvrđeno da, iako postoji opravdani interes javnosti za informacije o državnoj imovini i međunarodnim odnosima, taj interes ne nadilazi potrebu zaštite diplomatskih procesa.
Dio informacija bit će dostavljen – ali samo u obliku posebnog rješenja
MVEP je istaknuo da će dio traženih dokumenata — onih koji se mogu objaviti bez rizika za međunarodne odnose — biti dostavljen posebnim rješenjem.
Međutim, iz sadržaja dosadašnjeg odgovora jasno je da se ključna dokumentacija, uključujući diplomatsku korespondenciju RH – CG, neće objaviti.
Spor oko broda “Jadran” – više od 30 godina bez rješenja
Iako se brod Jadran smatra hrvatskim vlasništvom, Crna Gora ga kontinuirano koristi u svrhu mornaričke obuke i protokolarnog djelovanja. Hrvatska je tijekom godina više puta isticala svoje pravo na povrat broda, no konkretan dogovor ili diplomatsko rješenje nikada nije postignut.
Prema MVEP-u, postupci i komunikacija vezani uz “Jadran” još uvijek imaju otvorene međunarodne implikacije, što dodatno opravdava neobjavljivanje određenih informacija.
Portal Veterani iskoristi će pravo žalbe na navedenu odluku, obzirom da navedeno pitanje vlasništva broda nije riješeno 34 godine, te postoji interes javnosti za informacijom o tijeku i stanju pregovora dviju država.
Slučaj “Jadran” tako i dalje ostaje pravno, politički i diplomatski osjetljivo pitanje – jedno od rijetkih bilateralnih pitanja Hrvatske i Crne Gore koje još uvijek nema konačan epilog.
Izvor naslovne fotografije: Wikimedia Commons / Autor: MC3 Matthew D. Leistikow
- Francuska na rubu ponora: Kaos, suzavac i gnjev naroda koji Macron više ne može zaustaviti
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Masovni prosvjedi u Francuskoj paralizirali su državu. Otkrijte prave uzroke nezadovoljstva građana, detalje brutalnih sukoba i političke posljedice. Što se to,… Pročitaj više: Francuska na rubu ponora: Kaos, suzavac i gnjev naroda koji Macron više ne može zaustaviti - Čovjek koji je srušio “Tita” na Marjanu i spasio Dalmaciju: Nevjerojatna priča Joze Radanovića
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Na današnji dan rođen je Jozo Radanović, prvi zapovjednik IX. bojne HOS-a. Pročitajte priču o heroju čija je vojna vizija spasila… Pročitaj više: Čovjek koji je srušio “Tita” na Marjanu i spasio Dalmaciju: Nevjerojatna priča Joze Radanovića - Policija za stadion 12 redarstvenika u Vukovaru: Svehrvatska priča koja ujedinjuje naciju
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Zajednica udruga hrvatskih branitelja policije podržala je stadion 12 redarstvenika donacijom u sklopu kampanje Gradonačelnik Grada Vukovara Marijan Pavliček izvijestio je… Pročitaj više: Policija za stadion 12 redarstvenika u Vukovaru: Svehrvatska priča koja ujedinjuje naciju - Vojna kapelanija pri MORH-u svečano proslavila blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Ivana Pavla II.
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Vojna kapelanija pri MORH-u svečano je obilježila svoj dan i blagdan nebeskog zaštitnika sv. Ivana Pavla II., simbola mira i nade.… Pročitaj više: Vojna kapelanija pri MORH-u svečano proslavila blagdan svog nebeskog zaštitnika, svetog Ivana Pavla II. - Sjećanje na heroja Kotar šume: Kako je Berislav Pavičić Bero zadužio Sisak i Hrvatsku
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Berislav Pavičić Bero poginuo je prije točno 35 godina. Otkrijte herojsku priču o zapovjedniku koji je dao život za obranu Siska… Pročitaj više: Sjećanje na heroja Kotar šume: Kako je Berislav Pavičić Bero zadužio Sisak i Hrvatsku - Dramatične scene u centru Đakova: Požar u gradskoj upravi digao sve službe na noge, HGSS spašavao ljude iz zraka!
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Pokazna vježba u Đakovu potvrdila je visoku spremnost operativnih snaga civilne zaštite Osječko-baranjske županije u kriznim situacijama. U samom središtu grada… Pročitaj više: Dramatične scene u centru Đakova: Požar u gradskoj upravi digao sve službe na noge, HGSS spašavao ljude iz zraka! - Nebo iznad ušća Dunava više nikada neće biti isto: Jesu li novi ruski mlazni dronovi prevelik zalogaj za NATO?
Objavio: Dražen Jurmanović | 19/10/2026Ovaj sukob na Crnom moru mijenja sve. Saznajte kako su rumunjski F-16 presreli ruske mlazne dronove i obranili zračni prostor NATO-a.… Pročitaj više: Nebo iznad ušća Dunava više nikada neće biti isto: Jesu li novi ruski mlazni dronovi prevelik zalogaj za NATO? - „Lažovi, čuvajte se!” – Braća Šola otvaraju prašnjave arhive i donose potpuno drugačiju priču o nastanku ustaša
Objavio: Dražen Jurmanović | 18/10/2026Nova sezona emisije Šola i Šola donosi necenzurirane arhivske dokumente. Otkrijte kako je nastao ustaški pokret i koje su povijesne istine… Pročitaj više: „Lažovi, čuvajte se!” – Braća Šola otvaraju prašnjave arhive i donose potpuno drugačiju priču o nastanku ustaša - Papa Lav XIV. obratio se vjernicima prvi put nakon operacije pluća: “Osjetio sam vašu podršku”
Objavio: Dražen Jurmanović | 18/10/2026Papa Lav XIV nakon operacije pluća obratio se vjernicima na Trgu svetog Petra. Zahvalio je liječnicima i najavio postupan povratak dužnostima.… Pročitaj više: Papa Lav XIV. obratio se vjernicima prvi put nakon operacije pluća: “Osjetio sam vašu podršku” - KOLUMNA: Tko to tamo sramoti svetinju? Domovinski rat je naš temelj, a nacizam naša najveća sramota
Objavio: Dražen Jurmanović | 18/10/2026Maloljetni branitelj oštro osuđuje urlanje na stadionima. Saznajte zašto mržnja i nacizam ne predstavljaju pravo domoljublje za koje se ginulo. Split… Pročitaj više: KOLUMNA: Tko to tamo sramoti svetinju? Domovinski rat je naš temelj, a nacizam naša najveća sramota
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
