Poslovni svijet Sandra Švaljek Inflacija

Rat i inflacija: Hrvatska između rasta i neizvjesnosti

Nove obavijesti Vijesti

Rat na Bliskom istoku snažno utječe na globalnu ekonomiju, a posljedice se već osjećaju i u Hrvatskoj kroz rast cijena, inflaciju i neizvjesnost tržišta.

U najnovijem izdanju podcasta Poslovni svijet, voditelj Ilija Jandrić razgovarao je sa zamjenicom guvernera Hrvatske narodne banke, Sandrom Švaljek, o snažnim ekonomskim posljedicama rata na Bliskom istoku te o izazovima koji se prelijevaju na Hrvatsku, Europu i globalno gospodarstvo.

Globalna neizvjesnost, naglašava Švaljek, značajno je zakomplicirala izradu ekonomskih prognoza. Iako je nedavno proglašeno kratkotrajno primirje donijelo blago smirivanje tržišta i pad cijena energenata, šteta je već djelomično učinjena. Upravo su energenti, osobito nafta i plin, ključni kanal kroz koji se rat prelijeva na inflaciju. Posebno je kritična situacija u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi velik dio svjetske opskrbe energijom.

„Cijene energenata snažno su porasle već na početku sukoba, a taj se šok već vidi u podacima o inflaciji, kako u eurozoni, tako i u Hrvatskoj“, upozorava Švaljek. Dodaje kako će dugotrajnija neizvjesnost nastaviti negativno utjecati na gospodarska očekivanja, investicije i potrošnju.

Hrvatska između dva scenarija

Prema aktualnim procjenama, Hrvatska se trenutačno nalazi između osnovnog i nepovoljnog scenarija. U povoljnijem slučaju, uz stabilizaciju sukoba, očekuje se gospodarski rast od oko 2,5% te inflacija od približno 4,5%. U slučaju daljnje eskalacije, inflacija bi mogla dosegnuti i 5,5%, dok bi rast gospodarstva usporio na nešto iznad 2%.

„Ne vidimo recesiju, ali vidimo jasne pritiske na rast cijena i pogoršanje raspoloženja potrošača i poduzetnika“, istaknula je.

Građani oprezniji, štednja raste

Zanimljiv signal dolazi iz potrošnje tijekom Uskrsa – iako je ukupno potrošeno više nego prošle godine, broj računa bio je manji. To upućuje na opreznije ponašanje građana, koji se sve više okreću štednji.

Stopa štednje ponovno raste i približava se razinama iz pandemije. Ljudi očito stvaraju financijsku rezervu za neizvjesna vremena“, kaže Švaljek.

Zašto Hrvatska ima višu inflaciju?

Hrvatska već dulje vrijeme bilježi višu inflaciju od prosjeka eurozone. Dio tog fenomena objašnjava se procesom približavanja razvijenijim članicama EU-a, no postoje i dodatni faktori.

Brži gospodarski rast, rast plaća i zaposlenosti, snažna osobna i investicijska potrošnja te utjecaj turizma stvaraju dodatni pritisak na cijene. Počsebno se ističe sektor usluga, gdje inflacija prelazi 7%, ponajviše zbog rasta troškova rada i nedostatka radne snage.

„Inflacija je složen fenomen. Ona je poput temperature – signal da u sustavu postoji neravnoteža“, naglašava Švaljek.

Hrana i energija pod najvećim pritiskom

Nakon energenata, najveći udar trpi sektor hrane. Rast cijena energenata, ali i poremećaji u opskrbi sirovinama poput umjetnih gnojiva, dodatno povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje.

Švaljek upozorava kako Hrvatska mora detaljnije analizirati strukturu cijena hrane, jer se u pojedinim segmentima bilježe veća poskupljenja nego u ostatku eurozone, čak i kod proizvoda u kojima je zemlja samodostatna.

Državne mjere i ograničenja

Vladine mjere ograničavanja cijena goriva ocjenjuje kao opravdane u kratkom roku, no naglašava kako tržišni mehanizmi ipak moraju djelovati.

„Cijena je signal. Ako je ponuda smanjena, potražnja se mora prilagoditi. U suprotnom dolazi do još većih poremećaja“, objašnjava.

Hoće li rasti kamate?

Što se tiče monetarne politike, Švaljek ističe kako Europska središnja banka djeluje s vremenskim odmakom od 12 do 24 mjeseca. Zbog toga se odluke o kamatnim stopama donose oprezno, posebno kada postoji mogućnost da je šok privremen.

Povećanje kamata znači usporavanje gospodarstva. To je alat koji se koristi samo kada je nužno“, kaže.

Turizam na prekretnici

Predstojeća turistička sezona ostaje neizvjesna. Hrvatska bi mogla profitirati kao auto-destinacija, no istovremeno postoji rizik smanjenog dolaska turista iz udaljenijih tržišta.

Švaljek upozorava kako prostora za daljnje podizanje cijena gotovo da nema.

„Hrvatska je već dosegnula razinu cijena usporedivu s Italijom i Francuskom. To zahtijeva vrhunsku uslugu ako želimo zadržati konkurentnost.“

Nekretnine, krediti i osobna odgovornost

Cijene nekretnina nastavljaju snažno rasti, a čak 70% kupnji realizira se bez kredita, što ukazuje na postojanje značajne kupovne moći u dijelu društva. Istodobno, HNB je ograničio kreditiranje kako bi spriječio prezaduženost građana.

Na pitanje o savjetima građanima, Švaljek ističe jedno pravilo: diversifikaciju.

„Nikada ne stavljajte sva jaja u istu košaru. Veći prinos uvijek nosi i veći rizik.“

Euro i inflacija – mit ili stvarnost?

Na kraju, odbacuje tezu da je uvođenje eura uzrokovalo inflaciju.

„Euro je imao minimalan utjecaj – između 0,2 i 0,4%. Glavni uzroci inflacije bili su globalni, poput rasta cijena energenata i geopolitičkih kriza“, zaključuje Švaljek.

Cijeli razgovor sa Sandrom Švaljek možete vidjeti na LINKU

NAJNOVIJE VIJESTI


DOMOVINSKI RAT

Blago Zadro – heroj koji je branio Vukovar

35 godina od „Krvavog Uskrsa“ i pogibije Josipa Jovića

Odluka SAO Krajine koja je ubrzala rat

Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

Sukob na vrhu: tko vodi sigurnosnu politiku RH?

Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda

IZBOR REDAKCIJE

Američka mornarica mijenja strategiju ratovanja

Tagged

Odgovori