Rat na Bliskom istoku snažno utječe na globalnu ekonomiju, a posljedice se već osjećaju i u Hrvatskoj kroz rast cijena, inflaciju i neizvjesnost tržišta.
U najnovijem izdanju podcasta Poslovni svijet, voditelj Ilija Jandrić razgovarao je sa zamjenicom guvernera Hrvatske narodne banke, Sandrom Švaljek, o snažnim ekonomskim posljedicama rata na Bliskom istoku te o izazovima koji se prelijevaju na Hrvatsku, Europu i globalno gospodarstvo.
Globalna neizvjesnost, naglašava Švaljek, značajno je zakomplicirala izradu ekonomskih prognoza. Iako je nedavno proglašeno kratkotrajno primirje donijelo blago smirivanje tržišta i pad cijena energenata, šteta je već djelomično učinjena. Upravo su energenti, osobito nafta i plin, ključni kanal kroz koji se rat prelijeva na inflaciju. Posebno je kritična situacija u Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi velik dio svjetske opskrbe energijom.
„Cijene energenata snažno su porasle već na početku sukoba, a taj se šok već vidi u podacima o inflaciji, kako u eurozoni, tako i u Hrvatskoj“, upozorava Švaljek. Dodaje kako će dugotrajnija neizvjesnost nastaviti negativno utjecati na gospodarska očekivanja, investicije i potrošnju.
Hrvatska između dva scenarija
Prema aktualnim procjenama, Hrvatska se trenutačno nalazi između osnovnog i nepovoljnog scenarija. U povoljnijem slučaju, uz stabilizaciju sukoba, očekuje se gospodarski rast od oko 2,5% te inflacija od približno 4,5%. U slučaju daljnje eskalacije, inflacija bi mogla dosegnuti i 5,5%, dok bi rast gospodarstva usporio na nešto iznad 2%.
„Ne vidimo recesiju, ali vidimo jasne pritiske na rast cijena i pogoršanje raspoloženja potrošača i poduzetnika“, istaknula je.
Građani oprezniji, štednja raste
Zanimljiv signal dolazi iz potrošnje tijekom Uskrsa – iako je ukupno potrošeno više nego prošle godine, broj računa bio je manji. To upućuje na opreznije ponašanje građana, koji se sve više okreću štednji.
„Stopa štednje ponovno raste i približava se razinama iz pandemije. Ljudi očito stvaraju financijsku rezervu za neizvjesna vremena“, kaže Švaljek.
Zašto Hrvatska ima višu inflaciju?
Hrvatska već dulje vrijeme bilježi višu inflaciju od prosjeka eurozone. Dio tog fenomena objašnjava se procesom približavanja razvijenijim članicama EU-a, no postoje i dodatni faktori.
Brži gospodarski rast, rast plaća i zaposlenosti, snažna osobna i investicijska potrošnja te utjecaj turizma stvaraju dodatni pritisak na cijene. Počsebno se ističe sektor usluga, gdje inflacija prelazi 7%, ponajviše zbog rasta troškova rada i nedostatka radne snage.
„Inflacija je složen fenomen. Ona je poput temperature – signal da u sustavu postoji neravnoteža“, naglašava Švaljek.
Hrana i energija pod najvećim pritiskom
Nakon energenata, najveći udar trpi sektor hrane. Rast cijena energenata, ali i poremećaji u opskrbi sirovinama poput umjetnih gnojiva, dodatno povećavaju troškove poljoprivredne proizvodnje.
Švaljek upozorava kako Hrvatska mora detaljnije analizirati strukturu cijena hrane, jer se u pojedinim segmentima bilježe veća poskupljenja nego u ostatku eurozone, čak i kod proizvoda u kojima je zemlja samodostatna.
Državne mjere i ograničenja
Vladine mjere ograničavanja cijena goriva ocjenjuje kao opravdane u kratkom roku, no naglašava kako tržišni mehanizmi ipak moraju djelovati.
„Cijena je signal. Ako je ponuda smanjena, potražnja se mora prilagoditi. U suprotnom dolazi do još većih poremećaja“, objašnjava.
Hoće li rasti kamate?
Što se tiče monetarne politike, Švaljek ističe kako Europska središnja banka djeluje s vremenskim odmakom od 12 do 24 mjeseca. Zbog toga se odluke o kamatnim stopama donose oprezno, posebno kada postoji mogućnost da je šok privremen.
„Povećanje kamata znači usporavanje gospodarstva. To je alat koji se koristi samo kada je nužno“, kaže.
Turizam na prekretnici
Predstojeća turistička sezona ostaje neizvjesna. Hrvatska bi mogla profitirati kao auto-destinacija, no istovremeno postoji rizik smanjenog dolaska turista iz udaljenijih tržišta.
Švaljek upozorava kako prostora za daljnje podizanje cijena gotovo da nema.
„Hrvatska je već dosegnula razinu cijena usporedivu s Italijom i Francuskom. To zahtijeva vrhunsku uslugu ako želimo zadržati konkurentnost.“
Nekretnine, krediti i osobna odgovornost
Cijene nekretnina nastavljaju snažno rasti, a čak 70% kupnji realizira se bez kredita, što ukazuje na postojanje značajne kupovne moći u dijelu društva. Istodobno, HNB je ograničio kreditiranje kako bi spriječio prezaduženost građana.
Na pitanje o savjetima građanima, Švaljek ističe jedno pravilo: diversifikaciju.
„Nikada ne stavljajte sva jaja u istu košaru. Veći prinos uvijek nosi i veći rizik.“
Euro i inflacija – mit ili stvarnost?
Na kraju, odbacuje tezu da je uvođenje eura uzrokovalo inflaciju.
„Euro je imao minimalan utjecaj – između 0,2 i 0,4%. Glavni uzroci inflacije bili su globalni, poput rasta cijena energenata i geopolitičkih kriza“, zaključuje Švaljek.
Cijeli razgovor sa Sandrom Švaljek možete vidjeti na LINKU
NAJNOVIJE VIJESTI
- ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Zločin u Bizovcu ostavio je neizbrisive rane. Obilježena je 35. godišnjica zračnog raketiranja civila. Istina se pamti, ali nalogodavci još nisu… Pročitaj više: ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“ - Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Raketiranje Bizovca koje su 7. studenoga 1991. godine izveli borbeni zrakoplovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva (JRZ) ostaje upisano kao jedan od najtežih… Pročitaj više: Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne - Komunistički arhivi u Mađarskoj otvoreni: Objavljeno 60.000 imena suradnika, pao i prvi ravnatelj
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Komunistički arhivi u Mađarskoj napokon su otvoreni: na portalu nyitottaktak.hu objavljeno je 60.000 imena suradnika tajnih službi uz prve političke potrese.… Pročitaj više: Komunistički arhivi u Mađarskoj otvoreni: Objavljeno 60.000 imena suradnika, pao i prvi ravnatelj - Preživjela je pakao Veleprometa, a stihove spasila u torbi: Šifra F43.1 krije najpotresniju tajnu Vukovara
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nova zbirka F43.1 donosi bolno, ali važno svjedočanstvo Fanike Janko o stradanju u logoru Velepromet i snazi vukovarskih heroja. Kada se… Pročitaj više: Preživjela je pakao Veleprometa, a stihove spasila u torbi: Šifra F43.1 krije najpotresniju tajnu Vukovara - Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima”
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nadbiskup Marin Srakić pokopan je u kripti đakovačke katedrale. Pročitajte detalje emotivne homilije i oproštaja od povijesnog pastira. ĐAKOVO – U… Pročitaj više: Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima” - Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Pročitajte kako je Ivan Poljak Sokol herojski vodio obranu Sajmišta. Otkrivamo tragične detalje iz studenog 1991. godine u padu Vukovara. Početak… Pročitaj više: Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom - “Tražit ćemo dok ne nađemo i posljednjeg”: Brdo smeća u Vukovaru skrivalo je stravičnu istinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nastavljaju se zahtjevna iskapanja na lokaciji Petrovačka dola. Vlada RH poručuje da potraga za nestalim hrvatskim braniteljima i civilima neće stati.… Pročitaj više: “Tražit ćemo dok ne nađemo i posljednjeg”: Brdo smeća u Vukovaru skrivalo je stravičnu istinu - Hibridni napad paralizirao Europu: Tko stoji iza dojava o bombama koje su podigle i hrvatske Rafale?
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Masovne dojave o bombama paralizirale su europsko nebo. Hrvatski Rafalei i strani lovci presretali su desetke letova u hibridnom napadu. Serija… Pročitaj više: Hibridni napad paralizirao Europu: Tko stoji iza dojava o bombama koje su podigle i hrvatske Rafale? - Prešućena bitka za nasip: Kako je 37 branitelja ostalo u okruženju i zašto Svilaj nikada neće zaboraviti
Objavio: Dražen Jurmanović | 05/11/2026Operacija Angela ostaje u sjećanju kao herojski, ali tragičan pokušaj 102. odžačke brigade. Pročitajte svjedočanstva o žrtvi za domovinu i krvavoj… Pročitaj više: Prešućena bitka za nasip: Kako je 37 branitelja ostalo u okruženju i zašto Svilaj nikada neće zaboraviti - Objavljen Javni poziv za Advent u Osijeku 2026.: Poznati detalji o cijenama zakupa, kućicama i pogodnostima
Objavio: Dražen Jurmanović | 04/11/2026Objavljen je Javni poziv za Advent u Osijeku 2026. Saznajte sve detalje o zakupu sajamskih kućica, ograničenim cijenama hrane i pogodnostima.… Pročitaj više: Objavljen Javni poziv za Advent u Osijeku 2026.: Poznati detalji o cijenama zakupa, kućicama i pogodnostima
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda