Rušenje helikoptera Europske zajednice u Podrutama 1992. godine, u kojem je poginulo pet međunarodnih časnika, bio je jedan od ključnih trenutaka koji je svijetu razotkrio brutalnost agresije na Hrvatsku i trajno obilježio kolektivno sjećanje Domovinskog rata.
Tragedija koja se 7. siječnja 1992. godine dogodila nad Podrutama, u blizini Novog Marofa, ostaje jedan od najsnažnijih i najpotresnijih simbola međunarodnog razotkrivanja agresije na Republiku Hrvatsku. Tog zimskog poslijepodneva, u ratom zahvaćenoj zemlji u kojoj je trećina teritorija bila okupirana, zločinački čin Jugoslavenske narodne armije prekinuo je živote petorice časnika Europske zajednice i zauvijek promijenio percepciju rata u očima svijeta.
U napadu su poginula četvorica talijanskih časnika – Enzo Venturini, Marco Matta, Silvano Natale i Fiorenzo Ramacci – te francuski časnik Jean Loup Eychenne. Helikopteri Europske zajednice, tipa AB 205 i AB 206, vraćali su se iz Mađarske prema Hrvatskoj, leteći bijele boje, s jasno vidljivim oznakama EZ-a, uz prethodno odobrenje i službenu najavu leta.
Unatoč tome, srušeni su raketama ispaljenima iz zrakoplova MIG-21 JNA.
Planski čin s jasnom porukom
Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač istaknuo je kako se radilo o planskom i zločinačkom aktu tadašnje jugoslavenske vojske, čiji je cilj bio pokušaj manipulacije međunarodnom javnošću i prebacivanje krivnje na Hrvatsku.
„Riječ je o podmuklom atentatu iza kojeg je stajala jugoslavenska vojska, uz pokušaj da se Hrvatsku optuži za rušenje helikoptera, iako tada nije imala ni sredstva ni mogućnosti za takvo djelovanje. No istina je vrlo brzo izašla na vidjelo“, naglasio je Jenkač.
Jedan helikopter pogođen je i srušen, dok je drugi bio prisiljen na slijetanje. Zločin je odmah izazvao snažan međunarodni odjek.
„Bio je to možda i trenutak razjašnjenja za tadašnju Europsku zajednicu i velik dio svjetske javnosti – trenutak kada je postalo jasno tko je agresor, a tko žrtva“, dodao je Jenkač, istaknuvši da je tragedija u Podrutama pridonijela međunarodnom razumijevanju hrvatske borbe za slobodu i samostalnost.
“Pucanj u helikopter bio je pucanj u Hrvatsku”
Državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Andreja Metelko-Zgombić podsjetila je kako je riječ o događaju koji je zgrozio cijeli svijet u vrijeme kada je Hrvatska bila izložena brutalnoj agresiji.
„Pucanj u helikopter i nevine žrtve bio je i vidljiv pucanj u Hrvatsku“, poručila je, naglasivši da su životi tih časnih ljudi ugrađeni u temelje neovisne, slobodne i demokratske Republike Hrvatske.
Prema njezinim riječima, tragedija u Podrutama razotkrila je svu brutalnost velikosrpske agresije i pomogla da istina o ratu u Hrvatskoj dopre do međunarodne javnosti.
Svjedoci, a ne vojnici
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Tomislav Zadro, podsjetio je kako stradali časnici nisu došli kao vojnici, već kao međunarodni promatrači i svjedoci.
„Njihova smrt bila je jasna poruka da agresija ne priznaje ni neutralnost ni međunarodne obveze“, istaknuo je Zadro, dodavši kako je trajna dužnost današnje Hrvatske čuvati sjećanje na Podrute – zbog istine i zbog budućnosti.
„Podrute su trajni podsjetnik da mir nije slabost, ali ni naivnost. Mir se gradi na istini, a čuva odlučnošću“, poručio je.
Tijek zločina
Helikopteri su poletjeli iz Beograda uz službenu najavu. U 14:08 sati, nakon što su MIG-ovi JNA dobili nalog, napali su formaciju u blizini Novog Marofa. Prvi projektil promašio je cilj za svega metar, dok je drugi pogodio helikopter AB 205, izazvavši eksploziju i trenutačnu smrt svih pet članova posade.
Iako su radarski dokazi jasno ukazivali na odgovornost JNA, iz Beograda su uslijedile šture izjave i negiranje. Tek kasnije, pod međunarodnim pritiskom, stigla je kratka isprika – bez ozbiljnog pravnog epiloga za počinitelje.
Pravda s dugim zakašnjenjem
Pilot Emir Šišić, koji je ispalio raketu, 1992. godine u Varaždinu je u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora. Presuda je 1993. postala pravomoćna, no zbog pravne kvalifikacije djela – višestruko ubojstvo, a ne ratni zločin – slučaj je ostao opterećen brojnim kontroverzama.
Šišić je 2001. uhićen u Mađarskoj i izručen Italiji, gdje je osuđen na 15 godina zatvora. Nakon izručenja Srbiji, pušten je na uvjetnu slobodu, što je izazvalo ogorčenje obitelji žrtava i talijanske javnosti.
U Rimu je 2007. godine, nakon dugotrajnih pritisaka obitelji poginulih, podignuta optužnica protiv četvorice visokih oficira bivše JNA zbog zapovjedne odgovornosti. Prizivni sud u Rimu 2013. godine izrekao je najstrože kazne – 28 godina zatvora Ljubomiru Bajiću i Dobrivoju Opačiću, dok je postupak protiv Blagoja Adžića obustavljen zbog njegove smrti.
Presudom je Srbija obvezana na isplatu 950.000 eura odštete obiteljima žrtava.
Trajna obveza sjećanja
Podrute nisu samo mjesto tragedije – one su simbol istine koja se nije mogla utišati. Simbol su međunarodne savjesti, razotkrivanja agresije i cijene slobode. Čuvanje sjećanja na petoricu poginulih časnika Europske zajednice nije samo čin pijeteta, već i obveza prema povijesnoj istini i budućim naraštajima.
- Očevim stopama: 17-godišnja Sara sudi seniorski nogomet
Nogometni tereni Baranje svjedoče rađanju nove nade u sudačkim redovima. Iako su strasti na travnjaku često uzavrele, 17-godišnja Sara Posavec iz Petlovca hrabro je zakoračila… Pročitaj više: Očevim stopama: 17-godišnja Sara sudi seniorski nogomet - Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe
Prije točno 40 godina, svijet je svjedočio trenutku koji će zauvijek promijeniti percepciju nuklearne energije. U ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986., reaktor broj četiri… Pročitaj više: Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe - Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu
Na današnji dan, 26. travnja 1971. godine, u Rijeci je rođen Franko Lohajner, opatijski dragovoljac i jedan od istinskih, a nepravedno zanemarenih heroja Domovinskog rata.… Pročitaj više: Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu - Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika
VATIKAN, 26. travanj 2026. – U srcu kršćanstva, pod velebnim svodovima Bazilike svetog Petra, na Nedjelju Dobrog Pastira, Papa Lav XIV. zaredio je desetoricu novih… Pročitaj više: Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika - Agresija na Vitez i Busovaču 1992.
Mali Uskrs 1992.: Dan kada je ratni vihor zahvatio Vitez i Busovaču Na današnji dan, 26. travnja 1992. godine, blagdanski mir Malog Uskrsa u Srednjoj… Pročitaj više: Agresija na Vitez i Busovaču 1992. - Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu
WASHINGTON, D.C. — Subotnja večer dopisnika Bijele kuće prekinuta je dramatičnim oružanim napadom kada je muškarac s više komada oružja pokušao probiti sigurnosnu kontrolnu točku.… Pročitaj više: Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu - Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a
Val poskupljenja ne jenjava, a udar na kućne budžete hrvatskih građana sve je snažniji. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) svakodnevno pristižu pritužbe na rapidan… Pročitaj više: Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a - Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora
Dubrovnik se ponovno potvrđuje kao središte svjetske diplomacije. Povodom predstojećeg sastanka na vrhu Inicijative triju mora, koji će se održati 28. i 29. travnja, grad… Pročitaj više: Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora - Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija!
Gostujući na svečanoj sjednici povodom 33. obljetnice Općine Stari Mikanovci, predsjednik Republike Zoran Milanović poslao je ozbiljno upozorenje o stanju hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je kako… Pročitaj više: Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija! - Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!”
Oko tisuću prosvjednika iz različitih dijelova Hrvatske okupilo se u Sisku kako bi izrazilo snažno nezadovoljstvo planiranim mega investicijama koje, prema njihovim tvrdnjama, prijete pretvaranjem… Pročitaj više: Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!”
