Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić upozorava da Hrvatska bez jasne strategije, snažnih institucija i razvoja proizvodnje ne može zaustaviti inflaciju ni osigurati dugoročni rast.
U emisiji Pleter, na Osječkoj televiziji, voditelj i urednik Filip Kuštro ugostio je uglednog hrvatskog ekonomistu Ljubu Jurčića, koji je ponudio detaljnu analizu uzroka inflacije u Hrvatskoj, usporedivši domaće gospodarske okolnosti s praksama razvijenih svjetskih ekonomija. Njegova poruka je jasna: inflacija nije uzrok problema, već njegov simptom.
„Inflacija je kao temperatura kod čovjeka – ona pokazuje da nešto u sustavu nije u ravnoteži“, istaknuo je Jurčić, objašnjavajući kako rast cijena proizlazi iz složenog odnosa ponude i potražnje. Dok kod pojedinačnih proizvoda cijene variraju ovisno o dostupnosti, inflacija predstavlja ponderirani prosjek ukupnog rasta cijena u gospodarstvu – od hrane i energije do usluga i odjeće.
Hrvatska bez kontrole nad ponudom
Ključni problem Hrvatske, prema Jurčiću, leži u strukturi gospodarstva. Dok građani imaju stabilnu i prirodnu potražnju, domaća proizvodnja ne može zadovoljiti te potrebe.
„Ako uvozimo više od 60 posto onoga što trošimo – od hrane do namještaja – država gubi kontrolu nad ponudom. A bez kontrole nad ponudom, nema ni kontrole nad inflacijom“, upozorio je.
Za razliku od Hrvatske, zemlje poput Japana i Kine uspjele su izgraditi snažne proizvodne kapacitete. Iako nemaju obilje prirodnih resursa, njihova ekonomija počiva na industriji, infrastrukturi i izvozu, što im omogućuje stabilnost cijena pa čak i suočavanje s deflacijom.
Inflacija u Hrvatskoj među najvišima
Hrvatska je u ožujku 2026. zabilježila inflaciju od oko 4,7%, što je svrstava među zemlje s najvišim rastom cijena u eurozoni. Jurčić smatra da razlog nije samo u globalnim faktorima poput rasta cijena energenata, već prvenstveno u slaboj domaćoj proizvodnji i ovisnosti o uvozu.
„Nama se ekonomija događa, umjesto da je vodimo“, poručio je, kritizirajući izostanak dugoročne strategije razvoja.
Institucije kao temelj razvoja
Poseban naglasak stavio je na važnost institucija. Prema njegovim riječima, uspješne države grade sustave koji povezuju obrazovanje, industriju i znanost u funkcionalnu cjelinu.
Kao primjer naveo je nekadašnji Brodarski institut, koji je bio temelj razvoja hrvatske brodogradnje. Takve institucije, ističe, danas su urušene, a nove nisu izgrađene.
„Zemlje koje imaju učinkovite institucije ostvaruju ciljeve i rješavaju probleme. One koje ih nemaju – zaostaju“, upozorio je.
Tko je odgovoran za inflaciju?
Jurčić je bio kritičan i prema ulozi ključnih ekonomskih aktera. Ističe kako je primarni zadatak Hrvatska narodna banka održavanje inflacije na razini oko 2%, dok je odgovornost Vlade osigurati stabilan gospodarski rast.
„Ne treba očekivati rezultate – treba ih planirati i ostvarivati. Država mora jasno postaviti ciljeve i odgovarati za njihovo ispunjenje“, naglasio je.
Javni dug i razvojna politika
Govoreći o rastu javnog duga, Jurčić objašnjava kako on proizlazi iz proračunskog deficita, ali i naglašava da zaduživanje može biti opravdano ako se koristi za razvoj.
„Država mora ulagati u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. Bez toga nema rasta. No problem nastaje kada se dug ne koristi za razvoj, već za potrošnju“, rekao je.
Nedostatak znanja i kadrova
Jedan od najvećih izazova vidi u nedostatku stručnih kadrova i zanemarivanju znanja u donošenju odluka. Upozorava kako politika često ignorira struku, dok mlađe generacije ne dobivaju priliku za razvoj u sustavu koji ne prepoznaje znanje kao ključnu vrijednost.
„Ako država ne treba znanje, znanost propada. A bez znanja nema ni razvoja“, poručio je.
Prema njegovim riječima, temeljni problem leži u neorganiziranosti sustava upravljanja državom. „Ministar mora biti organizator posla, s jasno definiranim ciljem koji je dogovoren na razini Vlade. Ne može svaki ministar biti država za sebe“, naglašava Jurčić. Dodaje kako odgovornost ne smije biti individualizirana, već kolektivna – na razini Vlade koja donosi odluke i određuje smjer razvoja.
Upozorava i na ključni nedostatak – izostanak stručnih i profesionalnih institucija koje bi pomagale u provedbi politika. Bez takvih „potpornih mehanizama“, kako ih naziva, država ostaje bez operativne snage za rješavanje problema i ostvarivanje ciljeva. „Potrebna je jasna matrica ili strategija – ne improvizacija“, poručuje.
Posebno se osvrnuo na upravljanje složenim sektorima poput energetike. Kao primjer navodi pravila međunarodnih institucija koje zahtijevaju da u upravljačkim strukturama sjede stručnjaci, a ne politički podobni pojedinci. „Ne možete u sustav atomske energije postaviti nekoga tko ne razumije taj sektor“, upozorava.
Monetarna politika i izgubljena konkurentnost
Jurčić se osvrnuo i na monetarnu politiku Hrvatske od 1990-ih, ističući da je fiksiranje tečaja kune imalo dugoročno negativne posljedice. „Mi smo kunu imali samo formalno – u stvarnosti smo već tada živjeli u eurozoni“, kaže.
Takva politika, tvrdi, postupno je uništila konkurentnost domaće proizvodnje. Dok su troškovi proizvodnje u Hrvatskoj rasli, domaći proizvođači nisu mogli parirati uvozu. Rezultat je bio zatvaranje industrije i gubitak radnih mjesta.
Strani investitori – mit o spasu
Govoreći o stranim ulaganjima, Jurčić jasno poručuje: strani investitori ne dolaze razvijati državu, već ostvariti profit. „Oni dolaze tamo gdje mogu ostvariti iznadprosječne zarade – često u sektorima s monopolskim karakteristikama“, objašnjava.
Dodaje kako ključ razvoja mora biti u jačanju domaćih resursa – rada, kapitala i zemlje. Bez toga, Hrvatska ne može biti konkurentna. „Investitor će uvijek birati zemlju gdje radnik stvara veću vrijednost, a ne gdje je rad najjeftiniji“, ističe.
EU fondovi i privid rasta
Značajan dio rasta hrvatskog gospodarstva posljednjih godina, prema Jurčiću, rezultat je sredstava iz Europska unija i obnove nakon potresa. No upozorava da takav rast nije održiv.
„Građevina je podigla BDP, ali nismo stvorili nove proizvodne kapacitete. Kada taj novac presuši – što onda?“, pita.
Europa bez smjera
U širem kontekstu, Jurčić kritizira i smjer razvoja Europe, upozoravajući na gubitak konkurentnosti u odnosu na globalne sile poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Smatra kako europska birokracija nema jasnu strategiju, osobito u energetici i sigurnosti.
„Europa danas nema jasnu viziju – ni ekonomsku ni geopolitičku“, tvrdi.
Hrvatska mora gledati sebe
Kao ključnu poruku, Jurčić ističe potrebu za povratkom osnovama: vlastitoj proizvodnji, samodostatnosti i racionalnom upravljanju resursima.
„Moramo ‘zaorati svoje njive’ – ne čekati rješenja izvana“, poručuje.
Posebno naglašava važnost prehrambene sigurnosti, energije i osnovne industrije. Podsjeća kako je Hrvatska nekada proizvodila znatno više hrane nego danas te upozorava na pad domaće proizvodnje.
Turizam na granici rasta
Govoreći o turizmu, upozorava da je Hrvatska dosegnula svoj maksimum u klasičnom sezonskom modelu. Daljnji rast moguć je jedino kroz razvoj cjelogodišnjeg turizma i kvalitetnije infrastrukture.
Što učiniti odmah?
Na pitanje što bi savjetovao Vladi, Jurčić odgovara jasno:
- Fokusirati se na strateške sektore – hranu, energiju i osnovnu sigurnost
- Razviti domaću proizvodnju temeljenu na vlastitim resursima
- Organizirati sustav kroz stručne institucije i jasne ciljeve
„Nije problem novac – problem je znati što, kako i s kim raditi“, zaključuje.
Hrvatska na raskrižju
Zaključno, Jurčić ističe kako Hrvatska nije bez potencijala, ali je nužna temeljita promjena pristupa – od jačanja proizvodnje do izgradnje učinkovitih institucija i uključivanja stručnjaka u donošenje odluka.
„Ekonomija je složen sustav. Ne može se voditi improvizacijom, nego znanjem, planiranjem i odgovornošću“, zaključio je.
Cijeli razgovor sa Ljubom Jurčićem možete pogledati na LINKU
NAJNOVIJE VIJESTI
- Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane
Ekskluzivno predstavljanje monumentalnog projekta nove koncertne dvorane u Slavoniji okupilo je vrh hrvatskog političkog i javnog života, najavljujući kulturnu renesansu regije. Investitor Marko Pipunić i… Pročitaj više: Svjetsko arhitektonsko čudo usred slavonske ravnice: Predstavljen vizionarski projekt nove koncertne dvorane - SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak
OSIJEK – U povodu Dana Osječko-baranjske županije, u modernom zdanju Gospodarskog centra OBŽ-a u Osijeku, danas je održana svečana sjednica Županijske skupštine. Događaj je okupio… Pročitaj više: SVEČANO OBILJEŽEN DAN OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE: Osijek i Županija bilježe povijesne investicije i demografski oporavak - USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata - Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a
Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva… Pročitaj više: Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a - SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA
Uoči tužne 81. obljetnice komunističkih zločina počinjenih u Maceljskoj šumi, Udruga Macelj 1945. upućuje poziv cjelokupnoj javnosti na komemorativno i molitveno okupljanje. Sjećanje na Maceljske… Pročitaj više: SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA - ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu
Uoči zahtjevnih ljetnih mjeseci, kompletna hrvatska protupožarna flota po prvi je put u povijesti u potpunosti pripremljena i predana na raspolaganje vojnim snagama već početkom… Pročitaj više: ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu - Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta… Pročitaj više: Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
