Srpska nacionalna manjina u Republici Hrvatskoj ove je godine iz državnog proračuna, putem Savjet za nacionalne manjine, dobila 2.584.100 eura za programe kulturne autonomije. Riječ je o zakonski utemeljenim sredstvima koja proizlaze iz ustavnih jamstava i modela zaštite manjinskih prava. No, legitimno je pitanje – što se točno tim novcem financira?
Jedan od najistaknutijih projekata povezanih s Srpsko narodno vijeće jest portal i tjednik Novosti. Prema svojoj formalnoj ulozi, riječ je o mediju koji bi trebao informirati o životu srpske zajednice, njezinoj kulturi, identitetu i društvenim problemima.
No, pregled recentnih objava pokazuje drugačiju sliku.
O čemu Novosti zapravo pišu?
Naslovi poput „Korda na čelu HZZO-a: što može proći krivo“, „Politička jeka dočeka“, „Politika diktira Savjet – penalizira“ ili kolumne poput „Bečka rola“, „Kokoši, guske i par konja“ i „Rukometna endehazija“ jasno ukazuju na dominantno političko-komentatorski karakter portala.
Radi se o tekstovima koji:
- komentiraju imenovanja u državnim institucijama,
- analiziraju aktualne političke procese,
- koriste satiru i ironiju u društvenim temama,
- polemiziraju s odlukama državnih tijela.
To samo po sebi nije sporno. U demokratskom društvu politička kritika, pa i oštra satira, legitimni su oblici javnog izražavanja. Problem nastaje tek kada se takav sadržaj financira sredstvima predviđenima za kulturnu autonomiju.
Kulturna autonomija – što ona podrazumijeva?
Model kulturne autonomije u Hrvatskoj temelji se na Ustav Republike Hrvatske i zakonima o pravima nacionalnih manjina. On podrazumijeva:
- očuvanje jezika i pisma,
- promicanje kulturne baštine i tradicije,
- izdavaštvo vezano uz identitet manjine,
- informiranje o problemima i položaju zajednice.
Kulturna autonomija nije zamišljena kao financiranje općepolitičkog portala koji se dominantno bavi dnevnom politikom Republike Hrvatske.
Gdje je granica?
U praksi, Novosti funkcioniraju kao političko-društveni medij s izraženim kolumnističkim profilom. Tematski raspon daleko nadilazi pitanja identiteta i kulture srpske manjine. Često je riječ o polemikama koje nemaju izravnu vezu s manjinskim pravima, već s općim političkim procesima u zemlji.
Time se otvara ključno pitanje:
Treba li porezni novac namijenjen kulturnoj autonomiji financirati političku satiru i dnevno-političke obračune?
Nitko ne osporava pravo uredništvu i kolumnistima da izražavaju stavove. Sloboda medija je temelj demokracije. No sloboda izražavanja nije isto što i pravo na javno financiranje bez jasne veze s ciljem zbog kojeg su sredstva dodijeljena.
Odgovornost prema javnosti
Kada sredstva dolaze iz državnog proračuna, postoji i obveza transparentnosti i svrhovitosti. Ako je svrha očuvanje kulture i identiteta manjine, tada bi kulturni sadržaji trebali biti u fokusu.
U suprotnom, javna rasprava o kriterijima financiranja postaje neizbježna.
Jer pitanje nije treba li srpska manjina imati svoja prava i institucionalnu podršku – to je neupitno. Pitanje je jesu li svi projekti koji se financiraju doista u funkciji kulturne autonomije ili dio sredstava završava u političkom aktivizmu.
U demokratskom društvu upravo je ta rasprava znak političke zrelosti.
- Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa - Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?
Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata nakon… Pročitaj više: Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu? - Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska
U osvit oružanih sukoba u Europi, Banovina Hrvatska donijela je prijeko potrebnu autonomiju, hrabro pokušavajući spasiti duboko podijeljenu državu od potpunog unutarnjeg političkog i društvenog… Pročitaj više: Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska - Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
Dana 1. rujna 1939. godine, nacistička invazija na Poljsku započela je munjevitim vojnim udarima Wehrmachta, čime je Adolf Hitler s ciljem osvajanja “životnog prostora” pokrenuo… Pročitaj više: Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir - Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja
U teškim vremenima Domovinskog rata, Delta Županja izrasla je u neustrašivi simbol obrane, junaštva i vojne vještine, čiji ratni put od Bogdanovaca i Velebita do… Pročitaj više: Trideset peta obljetnica Specijalne jedinice policije Delta Županja - Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara
Na današnji dan dogodio se zataškani zločin u Panjanima, kada su brutalno ubijena dva sovjetska novinara. Pročitajte kako je istina izašla na vidjelo. Na današnji… Pročitaj više: Krvavi dosje iz Oluje: Raskrinkana međunarodna urota i zataškana istina o ubojstvu ruskih novinara - Rame uz rame protiv zla: Kako su Hrvati i Česi vlastitom krvlju ispisali povijest Daruvara
Krvava daruvarska nedjelja ostaje trajno urezana u povijest kao dan kada je herojskim otporom spriječen pad Daruvara, unatoč stravičnim zločinima nad zarobljenicima. Ratna zbivanja koja… Pročitaj više: Rame uz rame protiv zla: Kako su Hrvati i Česi vlastitom krvlju ispisali povijest Daruvara - Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede
Zbog drastičnog poskupljenja komunalne naknade uslijedila je pobuna u Andrijaševcima. Stotinjak mještana izašlo je na ulice te su prisilili vlast na raskid spornog koncesijskog ugovora.… Pročitaj više: Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede
DOMOVINSKI RAT
