Burna saborska rasprava uoči glasovanja o stanju sudbene vlasti za 2024. godinu otvorila je ključno pitanje – tko i zašto blokira izbor predsjednika Vrhovnog suda. Umjesto stručne analize pravosuđa, zastupnici su se sukobili oko političkog utjecaja, trgovine funkcijama i sve dublje institucionalne krize.
U sabornici u kojoj bi se trebale susretati argumentacija i odgovornost, još jednom smo svjedočili političkom teatru u kojem je tema – stanje sudbene vlasti – poslužila tek kao kulisa za dublji, dugotrajniji i opasniji sukob: onaj oko kontrole nad pravosuđem.
Izvješće kao povod, a ne tema
Glasovanje o izvješću Vrhovni sud Republike Hrvatske za 2024. godinu završilo je očekivano – većina ga je prihvatila. No, sama rasprava gotovo da se nije bavila sadržajem izvješća. Umjesto analize učinkovitosti sudova, trajanja postupaka ili povjerenja građana, saborski zastupnici otvorili su pitanje koje već godinu dana visi nad hrvatskim institucionalnim sustavom: zašto Hrvatska nema predsjednika Vrhovnog suda?
To pitanje postalo je simbol šire blokade.
Sudbena vlast bez glave
Oporba, predvođena Sandrom Benčić i Dalijom Orešković, jasno je artikulirala tezu: izostanak izbora predsjednika Vrhovnog suda nije tehnički problem, nego politička odluka.
“Godinu dana bez čelnika treće grane vlasti – to nije proceduralni propust, nego poruka. Poruka da sudbena vlast može čekati. Ili, kako je to formulirano u raspravi, da je „dekapitirana“.
U takvom okviru posebno odzvanja optužba da izvršna vlast, personificirana u Andrej Plenković, aktivno utječe na proces izbora – što bi, ako se pokaže točnim, predstavljalo ozbiljan udar na načelo trodiobe vlasti.
“Paket-aranžman” koji dijeli Sabor
Središnji prijepor može se svesti na jednu riječ: uvjetovanje.
Vladajući, kroz istupe poput onog Krunoslava Katičića, brane stav da se izbor predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca treba promatrati u širem političkom dogovoru – svojevrsnom „paketu“ koji bi osigurao stabilnost institucija.
Oporba taj pristup naziva političkom trgovinom.
Je li legitimno povezivati dva odvojena procesa? Ili je riječ o pokušaju da se kroz jedan izbor osigura kontrola nad drugim?
To pitanje ostalo je bez odgovora, ali je razotkrilo bit problema: nepovjerenje između političkih aktera dosegnulo je razinu na kojoj više nema ni minimalnog konsenzusa oko temeljnih institucionalnih pitanja.
Retorika na rubu – i preko njega
Rasprava je ubrzo skliznula u ono što je postalo gotovo pravilo saborskog folklora: povrede Poslovnika kao zamjena za replike, opomene kao zamjena za argumente.
Zastupnici poput Hrvoja Zekanovića i Ante Sanadera dodatno su zaoštrili ton, dok su Arsen Bauk i drugi pokušavali vratiti raspravu na proceduralnu logiku: glasajte za kandidate koje smatrate dobrima – ili nemojte.
No, upravo u toj jednostavnosti krije se paradoks: ono što bi trebalo biti pitanje stručnosti i integriteta kandidata, pretvoreno je u pitanje političke lojalnosti i strateškog nadmudrivanja.
Povjerenje građana – stvarna žrtva
U jednoj od rijetkih točaka suglasja, izrečena je poražavajuća statistika: većina građana nema povjerenja u pravosuđe. Razlozi su različiti, ali politički pritisak i percepcija kontrole vlasti nad institucijama redovito se nalaze pri vrhu.
Ako sudbena vlast nema čelnika, ako se izbori sudaca pretvaraju u političke bitke, a rasprave u međusobne optužbe – teško je očekivati da će građani vjerovati sustavu.
Zaključak: kriza bez epiloga
Na kraju dana, Sabor je odradio ono što mora – izglasao je zaključak.
No, suštinski problem ostaje neriješen.
Hrvatska i dalje nema predsjednika Vrhovnog suda. Politički akteri i dalje se ne mogu dogovoriti oko procedura koje bi trebale biti temelj demokracije. A sudbena vlast i dalje funkcionira – ali bez pune legitimnosti.
Možda je najprecizniju dijagnozu dao jedan od zastupnika: sustav je funkcionalan – onoliko koliko bi bila funkcionalna Vlada bez premijera ili Sabor bez predsjednika.
Drugim riječima: formalno postoji, ali suštinski – nedostaje mu glava.
I dok se ta praznina ne popuni, svaka sljedeća rasprava o pravosuđu bit će tek nastavak iste priče.
- Računalna prijevara: Požeškoj Županiji ukradeno 700.000 €
Nezapamćena računalna prijevara potresla je Požeško-slavonsku županiju, gdje je kroz visoko sofisticirani napad iz proračuna neovlašteno otuđeno frapantnih 700.000 eura. Sredstva su bila namijenjena strateškom… Pročitaj više: Računalna prijevara: Požeškoj Županiji ukradeno 700.000 € - Ponos i sjećanje u Vinkovcima: Svečano obilježena 35. obljetnica osnutka 2. bojne 3. gardijske brigade “Kune”
VINKOVCI – U ozračju dubokog pijeteta, zajedništva i ponosa, u Vinkovcima je danas svečano obilježena 35. obljetnica osnivanja legendarne 2. bojne 3. gardijske brigade “Kune”… Pročitaj više: Ponos i sjećanje u Vinkovcima: Svečano obilježena 35. obljetnica osnutka 2. bojne 3. gardijske brigade “Kune” - Busovačke staje: Istina o krvavom masakru
Na današnji dan obilježava se obljetnica za Busovačke staje, mjesto gdje je počinjen stravičan ratni zločin nad hrvatskim civilima i braniteljima Srednje Bosne. BUSOVAČA —… Pročitaj više: Busovačke staje: Istina o krvavom masakru - “Kažite gdje je dr. Šreter!”: Žestok okršaj u Saboru nakon Pupovčevog upozorenja o nasilju na Hvaru.
Današnje izlaganje koje je održao Milorad Pupovac u Saboru, upozoravajući na nasilne incidente prema srpskoj manjini na Hvaru i u Zadru, izazvalo je lavinu reakcija… Pročitaj više: “Kažite gdje je dr. Šreter!”: Žestok okršaj u Saboru nakon Pupovčevog upozorenja o nasilju na Hvaru. - Prva borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na Dinari (1991.)
Pod okriljem noći 16. lipnja 1991. godine, hrabri hrvatski letači izveli su neočekivan napad na taborište pobunjeničkih snaga. Iako s ultralakim i poljoprivrednim zrakoplovima, bila… Pročitaj više: Prva borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplovstva na Dinari (1991.) - Dubrovačka Republika, suverenitet i oslobođenje Lastova (1606.)
Dana 16. lipnja 1606. godine, službeno je okončana trogodišnja mletačka okupacija otoka Lastova. Ovaj povijesni trenutak predstavlja mnogo više od pukog teritorijalnog povrata; on je… Pročitaj više: Dubrovačka Republika, suverenitet i oslobođenje Lastova (1606.) - Od slavonske pustare do vukovarskog asfalta: Kako se kalila 4. bojna “Kuna”
Bila je to obična poljoprivredna ekonomija obavijena nepreglednim vinogradima. Mjesto gdje su radnici Vupika parkirali traktore i održavali lozu. No, u rano ljeto 1991. godine,… Pročitaj više: Od slavonske pustare do vukovarskog asfalta: Kako se kalila 4. bojna “Kuna” - Srce veće od Dunava: 35 godina ponosa, suza i sjećanja na neuništive Vukovarske Kune
Na mjestu gdje je prije točno 35 godina započela priča o nevjerojatnoj hrabrosti, bivšoj poljoprivrednoj ekonomiji u Opatovcu, obilježena je velika obljetnica ustrojavanja 4. bojne… Pročitaj više: Srce veće od Dunava: 35 godina ponosa, suza i sjećanja na neuništive Vukovarske Kune - Održan 14. Bećarfest u Babinoj Gredi “Alaj ću se kerit i bećarit”
Babina Greda ponovno je postala središte slavonske tradicijske kulture i nezaobilaznog bećarca. Održan je 14. Bećarfest u Babinoj Gredi, manifestacija pod nazivom “Alaj ću se… Pročitaj više: Održan 14. Bećarfest u Babinoj Gredi “Alaj ću se kerit i bećarit” - Papa Lav XIV.: Milosrđe se ne može kupiti, te pozvao na obraćenje srca kako bi svijet izliječili od arogancije
Danas je Papa Lav XIV. na Trgu svetog Petra predvodio molitvu Angelusa, istaknuvši važnost Isusovog suosjećajnog pogleda na ranjeno čovječanstvo te uputivši snažnu poruku o… Pročitaj više: Papa Lav XIV.: Milosrđe se ne može kupiti, te pozvao na obraćenje srca kako bi svijet izliječili od arogancije
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
