Božić je, kažu, vrijeme mira, zajedništva i ljubavi. Vrijeme kada se, barem simbolično, spušta glas, stišavaju tenzije i ljudi pokušavaju jedni drugima objasniti da su, unatoč svemu, još uvijek ljudi. U Hrvatskoj, međutim, Božić – osobito onaj po julijanskom kalendaru – ima i dodatnu dimenziju: on postaje politička govornica, povijesni vremeplov i moralna sudnica, u kojoj se optužnice dijele šakom i kapom, a presude se donose bez činjenica.
Na svečanom prijemu povodom proslave Božića po julijanskom kalendaru, predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević poručio je kako božićno okupljanje simbolizira zajedništvo, ljubav i radost, ali i potrebu za afirmacijom prisutnosti i vidljivosti srpske zajednice u Hrvatskoj. Lijepa poruka. Gotovo neupitna. Tko normalan može biti protiv zajedništva, ljubavi i radosti? Problem nastaje tek onda kada se iza tih univerzalnih pojmova iz ladice izvadi stari, dobro izlizani inventar: fašisti, crne košulje, ustaše, NDH i Drugi svjetski rat – kao da se između 1945. i danas nije dogodilo baš ništa vrijedno spomena.
Jer, umjesto poruke zajedništva, ponovno smo dobili lekciju iz selektivne povijesti. Hrvati, točnije oni koji se usuđuju biti domoljubi, oni koji su branili ovu državu ili je barem ne doživljavaju kao privremenu adresu, opet su završili u istoj ladici – onoj s natpisom „fašizam“. Kada netko vikne „Živjela Hrvatska“ – fašist. Kada zapjeva „Hrvatska mati me rodila“ – fašist. Kada mahne hrvatskom zastavom – fašist. No kada netko u Hrvatskoj maše srpskom zastavom, to se zove kulturni događaj. Multikulturalnost. Folklor. Raznolikost. Čudo tolerancije.
Milošević, umjesto božićne čestitke, nabraja „crnila na ulicama“, pjevanje ustaških pjesama, normalizaciju ZDS-a, okrugle stolove o Jasenovcu, crnokapuljaše na folklornim događajima. Sve redom pojave koje se mogu, moraju i trebaju raspravljati u ozbiljnom društvu. No ono što izostaje – uporno i sustavno – jest kontekst Domovinskog rata. Izostaje spomen pobune, agresije, okupacije trećine Hrvatske, tisuća ubijenih, protjeranih i silovanih. Izostaje i ona mala, gotovo nevažna činjenica da je ta ista manjina – srpska manjina, barem njezin politički i paravojni dio, bila generator straha, mržnje i agresije, a ne njegova žrtva.
Kakvo je to društvo u kojem manjina koja je sudjelovala u pobuni protiv ustavno-pravnog poretka danas postavlja granice pristojnosti većini? Kakvo je to društvo u kojem se moralizira nad simbolima, dok se istovremeno šuti o ubijenim hrvatskim civilima, o Vukovaru, Škabrnji, Voćinu, Saborskom – i o činjenici da za većinu tih zločina nitko nikada nije odgovarao?
Paradoks je gotovo božićno savršen: na pravoslavni Badnjak, kao pravi kršćani trebalo bi se slati poruke ljubavi, mira i tolerancije, no upravo suprotno to je Miloševiću prilika da se cijeli hrvatski narod uporno prikazuje kao neki kolektivni krivac. Kao da je Hrvatska nastala 1941., a ne 1991. Kao da se Domovinski rat nikada nije dogodio, ili se dogodio, ali je nekako – nezgodan za narativ. Nekako, najbolje da ga zaboravimo. Treba zaboraviti tko je žrtva, a tko agresor.
I tako se opet vraćamo u Drugi svjetski rat. Jer tamo je uvijek sigurno. Tamo su uloge jasne, etikete poznate, a odgovornost kolektivna. Devedesete su, očito, preblizu. Previše svježe. Previše neugodne. One ruše sliku o „ugroženoj manjini“ i podsjećaju da su tenkovi dolazili s istoka, a ne iz Zagreba.
Hoće li ikada doći vrijeme – barem za života nas dragovoljaca – da se povuku jasne granice? Da se kaže: ovo je Hrvatska, nacionalna država hrvatskog naroda i dom svih manjina koje je priznaju kao takvu. Ne kao bankomat za nevladine udruge, ne kao privremeni boravak, nego kao Domovinu.
U Hrvatskoj danas živi oko 100 tisuća Srba. Najmanje polovica njih Hrvatsku doživljava kao svoju domovinu, poštuje njezine zakone i sudjeluje u društvu bez fige u džepu. Ta polovica nema problem s hrvatskom zastavom, himnom ni poviješću Domovinskog rata. Druga polovica, međutim, ostaje upitna. Ne po nacionalnosti, nego po lojalnosti. Jer kada imate dvojno državljanstvo, legitimno je pitanje: na čiju biste stranu stali u slučaju sukoba?
Ne moramo nagađati. Povijest nam je već dala odgovor. Devedesetih je ta „druga polovica“ ustala protiv Hrvatske, protiv Ustava i zakona, zajedno s JNA i dobrovoljcima iz Srbije i Crne Gore. Rezultat znamo. Oprostili smo – jer smo kršćani. Ali zaboravili nismo. I ne smijemo.
I za kraj, da ne bi bilo zabune: nitko ne osporava pravo pravoslavnim vjernicima da slave Božić, niti njihovu vjeru, tradiciju i identitet. Dapače. No vjera ne smije biti paravan za političku amneziju, a manjinske cipele ne daju pravo gaziti po istini.
Zato, svim pravoslavnim vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru – iskreno i ljudski – želim:
Mir Božji, Hristos se rodi.
Ali isto tako želim da se u toj poruci mira jednom zauvijek nađe mjesta i za istinu.
- Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, gostujući u emisiji “A sada Vlada”, najavio je nove, izdašne potpore poljoprivredi, uključujući inovativne financijske instrumente s otpisom… Pročitaj više: Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU - Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine”
Sve češća ovisnost mladih nije problem koji nastaje preko noći, već je često posljedica niza nezdravih životnih navika i nedostatka adekvatne obiteljske podrške, istaknule su… Pročitaj više: Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine” - Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade?
Iako se Vlada na koalicijskom sastanku primarno bavila padom inflacije i gospodarskim pokazateljima, Hrvati u BiH i rezolutni zahtjevi Domovinskog pokreta za uspostavom nove izborne… Pročitaj više: Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade? - Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog
Najavljeno povećanje paušala za obrtnike i iznajmljivače u turizmu podiglo je prašinu u javnosti, a prikupljeno je čak 25 tisuća potpisa nezadovoljnih građana. Dok poduzetnici… Pročitaj više: Ministar Ćorić poručuje kako Vlada ne odustaje o povećanju paušala ali poziva na dijalog - Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih
Potpredsjednik Vlade Tomo Medved predstavio je rezultate koje je Zaklada branitelja ostvarila u 2025. godini, istaknuvši višemilijunske potpore za najugroženije obitelji, liječenje i obrazovanje mladih.… Pročitaj više: Usvojeno izvješće Zaklade branitelja za 2025. godinu: Milijunske potpore za najugroženije i obrazovanje mladih - Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje
Održana je 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje, od dostojanstvenog obilježavanja Dana državnosti i Hrvatske vojske… Pročitaj više: Održana 174. sjednica Vlade RH, a uvodno obraćanje premijera Andreja Plenkovića obuhvatilo je ključne nacionalne događaje - Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune
Nova isplata mirovina za svibanj 2026. godine kreće početkom idućeg tjedna, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) poziva umirovljenike da provjere svoje bankovne račune.… Pročitaj više: Dobre vijesti za umirovljenike: Sredstva za svibanj stižu na račune - Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura
Nova optužnica Zadar podignuta je protiv dvoje zdravstvenih djelatnika koji su godinama lažirali prekovremene sate i odobravali neosnovane dopuste, čime su opću bolnicu oštetili za… Pročitaj više: Skandal u zadarskom zdravstvu: Šefica odjela i liječnik lažirali sate i oštetili bolnicu za više od 48.000 eura - Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine
Ulazak u 2026. godinu, godinu donio je dramatičan preokret. Umjesto očekivanog postepenog klizanja prema ciljanih 2%, prva polovina godine obilježena je snažnim, nelinearnim skokovima inflacije.… Pročitaj više: Nova cjenovna eskalacija, šokovi i tekuća zbivanja u prvoj polovici 2026. godine - Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
Burna 1968. godina ostaje upisana u globalnoj povijesti kao vrijeme seizmičkih društvenih pomaka, masovnih antiratnih demonstracija i studentskih previranja. Od pariških ulica do praških trgova,… Pročitaj više: Prosvjedi 1968: Kako je studentski bunt srušio mit o savršenom društvu
