Potpisivanje strateškog partnerstva između hrvatske tehnološke tvrtke DOK-ING i njemačkog obrambenog giganta Rheinmetall na prvi pogled izgleda kao velika pobjeda za hrvatsku obrambenu industriju.
Sporazum je potpisan u Zagrebu uz prisutnost ministra obrane Ivana Anušića, a javnosti je predstavljen kao važan korak koji Hrvatsku uvodi u novu fazu razvoja bespilotnih i autonomnih vojnih sustava.
Dogovorom je predviđeno da Rheinmetall preuzme 51 posto udjela u tvrtki, dok osnivač i dugogodišnji vlasnik Vjekoslav Majetić zadržava 49 posto vlasništva. Iako vrijednost transakcije nije javno objavljena, planovi partnerstva uključuju razvoj čitavog spektra rješenja za borbene i potporne operacije – od bespilotnih sustava za izviđanje i vatrenu potporu do tehnologija koje će djelovati uz tenkove i borbena vozila pješaštva.
Takvo partnerstvo nedvojbeno otvara vrata velikim tržištima i globalnim projektima. No istodobno otvara i jedno dublje pitanje koje se rijetko javno postavlja: gradi li Hrvatska vlastitu obrambenu industriju ili postupno postaje dio industrijskog sustava velikih međunarodnih kompanija?
Industrijska priča koja je nastala iz ničega
Priča o DOK-ING-u jedna je od rijetkih industrijskih priča u modernoj Hrvatskoj koja je nastala gotovo isključivo domaćim znanjem i poduzetničkom upornošću.
Od osnutka početkom devedesetih, tvrtka je postupno razvijala tehnologije koje su danas globalno prepoznatljive. Robotski sustavi za razminiranje postali su njihov zaštitni znak, a koriste ih vojske, civilne zaštite i sigurnosne službe u više od 40 država svijeta. Do danas je isporučeno oko 500 platformi.
Posebnu potvrdu kvalitete sustavi su dobili u ratnim uvjetima u Ukraini, gdje su bespilotni sustavi za razminiranje postali jedan od ključnih alata u spašavanju života i čišćenju miniranih područja.
U zemlji veličine Hrvatske takav uspjeh iznimno je rijedak. Upravo zato mnogi se danas pitaju: ako je jedna tvrtka uspjela sama razviti vrhunsku tehnologiju i prodavati je svijetu, zašto država nije izgradila širi sustav domaće vojne industrije oko tog znanja?
Propuštena prilika za obrambeni industrijski klaster
Hrvatska već ima niz industrijskih i tehnoloških kapaciteta koji bi, uz jasnu državnu strategiju, mogli činiti ozbiljan obrambeni industrijski klaster.
Primjeri su:
- Đuro Đaković – s dugom tradicijom proizvodnje oklopnih vozila i vojnih sustava
- Orqa – jedna od tehnološki najnaprednijih europskih tvrtki u području dronova
- Brodosplit Specijalni Objekti ( BSO) – s dugogodišnjim iskustvom u gradnji sofisticiranih vojnih plovila i podmornica
- HS PRODUKT d.o.o – s dugom tradicijom proizvodnje vatrenog oružja
Kada bi se takvi kapaciteti povezali s inovacijama DOK-ING-a, Hrvatska bi potencijalno mogla razvijati čitav niz vlastitih vojnih proizvoda – od bespilotnih kopnenih sustava i dronova do brodova, podmornica, inženjerskih vozila i logističke opreme.
Drugim riječima, Hrvatska bi mogla razviti vlastiti obrambeni industrijski ekosustav, a ne samo sudjelovati u projektima velikih međunarodnih kompanija.
Partnerstvo koje otvara vrata – ali i pitanja
Suradnja s Rheinmetallom ipak ima jasnu industrijsku logiku. Riječ je o jednom od najvećih europskih proizvođača obrambene tehnologije, kompaniji sa sjedištem u Düsseldorfu koja posluje od 1889. godine i zapošljava oko 44 tisuće ljudi na gotovo 180 lokacija diljem svijeta.
U poslovnoj 2024. godini Rheinmetall je ostvario prihod od gotovo 9,8 milijardi eura, a razvija niz naprednih sustava, među kojima i moderni borbeni tenk Panther KF51.
Partnerstvo s takvim industrijskim divom donosi pristup globalnim tržištima, kapitalu i velikim razvojnim projektima. No suradnja s velikim sustavima često ima i drugu stranu – postupni gubitak industrijske autonomije.
Ako ključni razvojni projekti, intelektualno vlasništvo ili proizvodni lanci prijeđu pod kontrolu velikog partnera, domaća tvrtka s vremenom može postati tek dio šire industrijske strukture. U tom scenariju država više ne razvija vlastitu vojnu tehnologiju, nego sudjeluje u projektima koji se vode izvan njezinih granica.
Nacionalna sigurnost počinje u tvornici
U vremenu kada Europa sve češće govori o obrambenoj autonomiji, pitanje industrijske samostalnosti postaje jedno od ključnih pitanja nacionalne sigurnosti.
Države koje razvijaju i proizvode vlastite vojne sustave manje ovise o međunarodnim lancima opskrbe, brže moderniziraju svoje oružane snage i zadržavaju strateško znanje unutar zemlje. To je posebno važno za članice EU i NATO-a koje žele graditi vlastite obrambene kapacitete u sve nestabilnijem globalnom okruženju.
U takvom kontekstu ulaganje države u vlastitu vojnu industriju ima višestruki učinak. Ono jača nacionalnu sigurnost, potiče razvoj visokotehnoloških sektora i otvara nova radna mjesta za inženjere, tehnološke stručnjake i industrijske radnike.
Istodobno stvara i nove izvozne mogućnosti, čime obrambena industrija postaje važan dio gospodarske otpornosti države.
Između realnosti i ambicije
Naravno, razvoj modernih vojnih sustava iznimno je skup i zahtijeva ogromne investicije. Male države rijetko mogu same financirati razvoj kompleksnih sustava poput borbenih vozila ili autonomnih borbenih platformi. Upravo zato partnerstva s velikim kompanijama često postaju nužan dio industrijske strategije.
No pitanje koje ostaje otvoreno glasi: je li Hrvatska učinila dovoljno da prvo razvije vlastitu industrijsku snagu prije nego što ju je povezala s velikim međunarodnim sustavima?
Partnerstvo između DOK-ING-a i Rheinmetalla može biti velika prilika za tehnološki razvoj i izlazak na nova tržišta. Ali istodobno je i podsjetnik koliko je važno da država prepozna vrijednost vlastitih inženjera, vlastite industrije i vlastitog znanja.
Jer u svijetu u kojem se sigurnost ponovno mjeri industrijskim kapacitetom, snaga jedne države ne počinje samo u vojsci – nego i u tvornicama koje je opskrbljuju.
- Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje kupače uz osiguran besplatan prijevoz iz centra grada. I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja - Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
U Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60. Đakovački vezovi, najveća tradicijska manifestacija istočne Hrvatske koja će od 19. lipnja do 5. srpnja… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova - Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
