Potpisivanje strateškog partnerstva između hrvatske tehnološke tvrtke DOK-ING i njemačkog obrambenog giganta Rheinmetall na prvi pogled izgleda kao velika pobjeda za hrvatsku obrambenu industriju.
Sporazum je potpisan u Zagrebu uz prisutnost ministra obrane Ivana Anušića, a javnosti je predstavljen kao važan korak koji Hrvatsku uvodi u novu fazu razvoja bespilotnih i autonomnih vojnih sustava.
Dogovorom je predviđeno da Rheinmetall preuzme 51 posto udjela u tvrtki, dok osnivač i dugogodišnji vlasnik Vjekoslav Majetić zadržava 49 posto vlasništva. Iako vrijednost transakcije nije javno objavljena, planovi partnerstva uključuju razvoj čitavog spektra rješenja za borbene i potporne operacije – od bespilotnih sustava za izviđanje i vatrenu potporu do tehnologija koje će djelovati uz tenkove i borbena vozila pješaštva.
Takvo partnerstvo nedvojbeno otvara vrata velikim tržištima i globalnim projektima. No istodobno otvara i jedno dublje pitanje koje se rijetko javno postavlja: gradi li Hrvatska vlastitu obrambenu industriju ili postupno postaje dio industrijskog sustava velikih međunarodnih kompanija?
Industrijska priča koja je nastala iz ničega
Priča o DOK-ING-u jedna je od rijetkih industrijskih priča u modernoj Hrvatskoj koja je nastala gotovo isključivo domaćim znanjem i poduzetničkom upornošću.
Od osnutka početkom devedesetih, tvrtka je postupno razvijala tehnologije koje su danas globalno prepoznatljive. Robotski sustavi za razminiranje postali su njihov zaštitni znak, a koriste ih vojske, civilne zaštite i sigurnosne službe u više od 40 država svijeta. Do danas je isporučeno oko 500 platformi.
Posebnu potvrdu kvalitete sustavi su dobili u ratnim uvjetima u Ukraini, gdje su bespilotni sustavi za razminiranje postali jedan od ključnih alata u spašavanju života i čišćenju miniranih područja.
U zemlji veličine Hrvatske takav uspjeh iznimno je rijedak. Upravo zato mnogi se danas pitaju: ako je jedna tvrtka uspjela sama razviti vrhunsku tehnologiju i prodavati je svijetu, zašto država nije izgradila širi sustav domaće vojne industrije oko tog znanja?
Propuštena prilika za obrambeni industrijski klaster
Hrvatska već ima niz industrijskih i tehnoloških kapaciteta koji bi, uz jasnu državnu strategiju, mogli činiti ozbiljan obrambeni industrijski klaster.
Primjeri su:
- Đuro Đaković – s dugom tradicijom proizvodnje oklopnih vozila i vojnih sustava
- Orqa – jedna od tehnološki najnaprednijih europskih tvrtki u području dronova
- Brodosplit Specijalni Objekti ( BSO) – s dugogodišnjim iskustvom u gradnji sofisticiranih vojnih plovila i podmornica
- HS PRODUKT d.o.o – s dugom tradicijom proizvodnje vatrenog oružja
Kada bi se takvi kapaciteti povezali s inovacijama DOK-ING-a, Hrvatska bi potencijalno mogla razvijati čitav niz vlastitih vojnih proizvoda – od bespilotnih kopnenih sustava i dronova do brodova, podmornica, inženjerskih vozila i logističke opreme.
Drugim riječima, Hrvatska bi mogla razviti vlastiti obrambeni industrijski ekosustav, a ne samo sudjelovati u projektima velikih međunarodnih kompanija.
Partnerstvo koje otvara vrata – ali i pitanja
Suradnja s Rheinmetallom ipak ima jasnu industrijsku logiku. Riječ je o jednom od najvećih europskih proizvođača obrambene tehnologije, kompaniji sa sjedištem u Düsseldorfu koja posluje od 1889. godine i zapošljava oko 44 tisuće ljudi na gotovo 180 lokacija diljem svijeta.
U poslovnoj 2024. godini Rheinmetall je ostvario prihod od gotovo 9,8 milijardi eura, a razvija niz naprednih sustava, među kojima i moderni borbeni tenk Panther KF51.
Partnerstvo s takvim industrijskim divom donosi pristup globalnim tržištima, kapitalu i velikim razvojnim projektima. No suradnja s velikim sustavima često ima i drugu stranu – postupni gubitak industrijske autonomije.
Ako ključni razvojni projekti, intelektualno vlasništvo ili proizvodni lanci prijeđu pod kontrolu velikog partnera, domaća tvrtka s vremenom može postati tek dio šire industrijske strukture. U tom scenariju država više ne razvija vlastitu vojnu tehnologiju, nego sudjeluje u projektima koji se vode izvan njezinih granica.
Nacionalna sigurnost počinje u tvornici
U vremenu kada Europa sve češće govori o obrambenoj autonomiji, pitanje industrijske samostalnosti postaje jedno od ključnih pitanja nacionalne sigurnosti.
Države koje razvijaju i proizvode vlastite vojne sustave manje ovise o međunarodnim lancima opskrbe, brže moderniziraju svoje oružane snage i zadržavaju strateško znanje unutar zemlje. To je posebno važno za članice EU i NATO-a koje žele graditi vlastite obrambene kapacitete u sve nestabilnijem globalnom okruženju.
U takvom kontekstu ulaganje države u vlastitu vojnu industriju ima višestruki učinak. Ono jača nacionalnu sigurnost, potiče razvoj visokotehnoloških sektora i otvara nova radna mjesta za inženjere, tehnološke stručnjake i industrijske radnike.
Istodobno stvara i nove izvozne mogućnosti, čime obrambena industrija postaje važan dio gospodarske otpornosti države.
Između realnosti i ambicije
Naravno, razvoj modernih vojnih sustava iznimno je skup i zahtijeva ogromne investicije. Male države rijetko mogu same financirati razvoj kompleksnih sustava poput borbenih vozila ili autonomnih borbenih platformi. Upravo zato partnerstva s velikim kompanijama često postaju nužan dio industrijske strategije.
No pitanje koje ostaje otvoreno glasi: je li Hrvatska učinila dovoljno da prvo razvije vlastitu industrijsku snagu prije nego što ju je povezala s velikim međunarodnim sustavima?
Partnerstvo između DOK-ING-a i Rheinmetalla može biti velika prilika za tehnološki razvoj i izlazak na nova tržišta. Ali istodobno je i podsjetnik koliko je važno da država prepozna vrijednost vlastitih inženjera, vlastite industrije i vlastitog znanja.
Jer u svijetu u kojem se sigurnost ponovno mjeri industrijskim kapacitetom, snaga jedne države ne počinje samo u vojsci – nego i u tvornicama koje je opskrbljuju.
- ( VIDEO I FOTO ) U Vinkovcima održan Dokumentarni film „Dom tehnike 1991. Borovo naselje – Vukovar“
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/10/2026Dokumentarni film Dom tehnike Vukovar donosi sirovu istinu o obrani Borova Naselja. Otkrijte svjedočanstva s emotivne projekcije održane u Vinkovcima. Vinkovci… Pročitaj više: ( VIDEO I FOTO ) U Vinkovcima održan Dokumentarni film „Dom tehnike 1991. Borovo naselje – Vukovar“ - Milanović dao suglasnost za misije OSRH: Rutinska procedura kao podsjetnik na krhko primirje na vrhu vlasti
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/10/2026Predsjednik Milanović potvrdio je misije OSRH u okviru NATO-a, EU-a i UN-a za 2027. i 2028. godinu. Doznajte detalje odluke i… Pročitaj više: Milanović dao suglasnost za misije OSRH: Rutinska procedura kao podsjetnik na krhko primirje na vrhu vlasti - Tuga koja ne prolazi: 35 godina od stradanja Sotina
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/10/2026Obilježeno je stradanje Sotina u Domovinskom ratu. Donosimo potresnu priču, popis 68 žrtava, istinu o masovnim grobnicama i nedovršenom pravosudnom progonu.… Pročitaj više: Tuga koja ne prolazi: 35 godina od stradanja Sotina - Probacijska služba: Uspješnost mjera dosegnula čak 88 posto
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/10/2026Probacijska služba u 2025. bilježi 88 posto uspješnosti. Pročitajte sve o radu za opće dobro, novim mjerama i primjeni virtualne stvarnosti.… Pročitaj više: Probacijska služba: Uspješnost mjera dosegnula čak 88 posto - Noćni lov detektorima metala kod Negoslavaca: Policija oduzela gotovo 1.400 arheoloških predmeta, pronađeno i oružje
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/10/2026Dvojica muškaraca i jedna žena zatečeni su na zaštićenom nalazištu bez ikakvih dozvola, a među zaplijenjenim nalazima iz rimskog doba i… Pročitaj više: Noćni lov detektorima metala kod Negoslavaca: Policija oduzela gotovo 1.400 arheoloških predmeta, pronađeno i oružje - ZALOG SLOBODE UKLESAN U ZLATO: VUKOVAR I MARINCI ODALI POČAST DEVETDESET SEDMORICI HRVATSKIH REDARSTVENIKA
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/10/2026Dirljivo sjećanje na 13. listopad 1991. godine: Pogledajte kako su policajci u obrani Vukovara i Marinaca dali nemjerljiv doprinos slobodi Hrvatske.… Pročitaj više: ZALOG SLOBODE UKLESAN U ZLATO: VUKOVAR I MARINCI ODALI POČAST DEVETDESET SEDMORICI HRVATSKIH REDARSTVENIKA - Dragica i Dražen Tuškan: Tragična priča o majci koja je s ranjenim sinom izabrala odlazak na Ovčaru
Objavio: Tanja Belobrajdić | 14/10/2026Tragična priča s Ovčare: Dragica i Dražen Tuškan. Majka je odbila ostaviti ranjenog sina i izabrala smrt. Čitajte u serijalu Lice… Pročitaj više: Dragica i Dražen Tuškan: Tragična priča o majci koja je s ranjenim sinom izabrala odlazak na Ovčaru - DJETINJSTVO UKRADENO U TIŠINI OKUPACIJE: Ekskluzivno svjedočanstvo Nataše Šantić o preživljavanju pakla Šarengrada i Vukovara
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/10/2026Pročitajte ekskluzivno i potresno svjedočanstvo Nataše Šantić. Saznajte kako je izgledala strašna okupacija Šarengrada očima četrnaestogodišnje djevojčice. Rat u Hrvatskoj nije… Pročitaj više: DJETINJSTVO UKRADENO U TIŠINI OKUPACIJE: Ekskluzivno svjedočanstvo Nataše Šantić o preživljavanju pakla Šarengrada i Vukovara - Apsurd u Osijeku: Brani se za ratni zločin i prima tisuće eura potpora
Objavio: Dražen Jurmanović | 14/10/2026Suđenje za ratne zločine nastavljeno je u Osijeku protiv Danela Elloa. Oštećenici svjedoče o torturi u logorima, dok obrana tvrdi da… Pročitaj više: Apsurd u Osijeku: Brani se za ratni zločin i prima tisuće eura potpora - Ekološka bomba u Lici, noćni transporti za Istru i pad Andrije Mikulića – Anatomija jednog od najkaotičnijih dana u modernoj povijesti Hrvatskog sabora
Objavio: Dražen Jurmanović | 13/10/2026Afera Gospić izazvala je potpuni kaos u Saboru. Otkrijte sve detalje o ilegalnom otpadu, noćnim transportima za Istru i padu Andrije… Pročitaj više: Ekološka bomba u Lici, noćni transporti za Istru i pad Andrije Mikulića – Anatomija jednog od najkaotičnijih dana u modernoj povijesti Hrvatskog sabora
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
IZBOR REDAKCIJE
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
