Dana 1. travnja 1991. donesena je odluka koja je dodatno destabilizirala Hrvatsku i ubrzala put prema Domovinskom ratu – proglašenje ujedinjenja tzv. SAO Krajine s Republikom Srbijom.
Odluka koja je označila početak otvorenog sukoba
Dana 1. travnja 1991. godine, u Korenici je takozvano Izvršno vijeće tzv. SAO Krajine donijelo odluku o ujedinjenju s Republikom Srbijom. Taj potez bio je izravna posljedica velikosrpske politike i jasno je pokazivao namjeru prekrajanja granica na štetu Republike Hrvatske.
U trenutku kada su političke tenzije već bile na rubu eskalacije, ova odluka dodatno je produbila krizu i ubrzala događaje koji će uskoro prerasti u otvoreni oružani sukob.
Teritorijalne pretenzije i planovi širenja
Velikosrpski projekt obuhvaćao je široki teritorij unutar Hrvatske. U sastav tzv. SAO Krajine planiralo se uključiti niz općina, među kojima su Knin, Benkovac, Obrovac, Gračac, Donji Lapac, Korenica, Vojnić, Vrginmost, Glina, Dvor na Uni, Kostajnica, Petrinja i Pakrac.
Osim toga, planirano je priključenje i drugih naselja sa srpskom većinom, čime se nastojalo stvoriti teritorijalno povezanu cjelinu pod kontrolom pobunjeničkih vlasti. Takvi potezi predstavljali su izravan napad na teritorijalni integritet Hrvatske.
Referendum bez međunarodnog legitimiteta
Napetosti su dodatno porasle 12. svibnja 1991. godine, kada je u tzv. SAO Krajini organiziran referendum o priključenju Srbiji i ostanku u Jugoslaviji. Prema tvrdnjama pobunjeničkih vlasti, izlaznost je bila iznimno visoka, a velika većina glasala je za pripajanje Srbiji.
Na temelju tih rezultata donesena je odluka kojom se teritorij Krajine proglašava sastavnim dijelom Srbije. Međutim, međunarodna zajednica nije priznala takve poteze, naglašavajući potrebu očuvanja međunarodno priznatih granica Hrvatske.
Hrvatski odgovor i početak sukoba
Hrvatske vlasti oštro su odbacile odluku o ujedinjenju, ocijenivši je nezakonitom i neprihvatljivom. Uslijedile su prve konkretne mjere – od gospodarskih sankcija do sigurnosnih aktivnosti na terenu.
Istodobno, hrvatske policijske i vojne snage počele su pružati otpor širenju pobune. U tom razdoblju dolazi do prvih ozbiljnijih oružanih incidenata, koji su jasno nagovijestili skori početak rata.
Put prema neovisnosti Hrvatske
Dok su pobunjeničke strukture pokušavale realizirati svoje političke ciljeve, Hrvatska je krenula putem demokratskog odlučivanja. Na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine, velika većina građana izjasnila se za neovisnost.
Ova odluka označila je prekretnicu – Hrvatska je jasno izrazila volju za izlaskom iz tadašnje Jugoslavije i uspostavom suverene države.
Uvod u Domovinski rat
Odluka o ujedinjenju tzv. SAO Krajine s Republikom Srbijom bila je jedan od ključnih događaja koji su doveli do eskalacije sukoba. Ubrzo nakon toga, uz potporu Jugoslavenske narodne armije, započela je otvorena agresija na Hrvatsku.
Taj čin nije bio samo politički potez, već i uvod u krvavi Domovinski rat, u kojem je Hrvatska, uz velike žrtve, uspjela obraniti svoju slobodu, teritorijalni integritet i izboriti međunarodno priznanje.
NAJNOVIJE VIJESTI
- Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede
Zbog drastičnog poskupljenja komunalne naknade uslijedila je pobuna u Andrijaševcima. Stotinjak mještana izašlo je na ulice te su prisilili vlast na raskid spornog koncesijskog ugovora.… Pročitaj više: Pobuna u Andrijaševcima: Cijena smeća izazvala prosvjede - Krvava bitka za opstanak: Kako je nenaoružana Hrvatska preživjela najteže ljeto
U mjesecu koji povijest pamti kao kolovoz 1991., goloruka Republika Hrvatska našla se na rubu uništenja, grčevito se braneći od nemilosrdnih napada nadmoćnije vojske. Krajem… Pročitaj više: Krvava bitka za opstanak: Kako je nenaoružana Hrvatska preživjela najteže ljeto - Virus Zapadnog Nila: Šest zaraženih u Hrvatskoj, nadležne službe provode hitne mjere
Virus Zapadnog Nila ponovno je prisutan u Hrvatskoj, sa šest potvrđenih slučajeva krajem kolovoza, što zahtijeva brzu reakciju i pojačanu prevenciju. Hrvatski zavod za javno… Pročitaj više: Virus Zapadnog Nila: Šest zaraženih u Hrvatskoj, nadležne službe provode hitne mjere - Ćipe pita za nestale, Pupovac prijeti tužbama: Kako je traženje istine u Hrvatskoj postalo “govor mržnje”?
Evo mene opet. Neki će prevrnuti očima i reći: ‘Daj više, okrenimo se budućnosti! Pametnije je ulizati se vladajućima, uhvatiti kakav dobar posao i bez… Pročitaj više: Ćipe pita za nestale, Pupovac prijeti tužbama: Kako je traženje istine u Hrvatskoj postalo “govor mržnje”? - Pecanje na Dunavu zamalo završilo tragedijom: Umjesto ribe, naišao na smrtonosnu minu!
Jučer su na području Osječko-baranjske županije zabilježena dva odvojena slučaja u kojima su građani sasvim slučajno otkrili opasna eksplozivna sredstva. Policijska uprava osječko-baranjska ponovno apelira… Pročitaj više: Pecanje na Dunavu zamalo završilo tragedijom: Umjesto ribe, naišao na smrtonosnu minu! - KOS-ova zamka na nebu: Kako je JNA otela 19 tona oružja i umalo ubila Antona Kikaša
Krajem kolovoza 1991. godine, u trenucima kada je Hrvatska bila suočena s brutalnom agresijom i nedostatkom naoružanja za obranu, kanadski poduzetnik Anton Kikaš krenuo je… Pročitaj više: KOS-ova zamka na nebu: Kako je JNA otela 19 tona oružja i umalo ubila Antona Kikaša - Apokalipsa u Maloj Švarči: Kako je kemijska buktinja progutala Gavranović i paralizirala Karlovac
Požar Karlovac guta Malu Švarču. Saznajte kako je vatra iz Nove Chem potpuno uništila Gavranović. U rano jutro, 31. kolovoza 2026. godine, na području gospodarske… Pročitaj više: Apokalipsa u Maloj Švarči: Kako je kemijska buktinja progutala Gavranović i paralizirala Karlovac - „Slobodu smo platili zdravljem, ne tražimo milosrđe”: 25 godina borbe najtežih invalida za ljudsko dostojanstvo
Udruga HRVI u Trakošćanu slavi četvrt stoljeća borbe za dostojanstvo najtežih stradalnika, naglašavajući važnost sustavne podrške i zaštite. U Trakošćanu je danas svečano započeo 23.… Pročitaj više: „Slobodu smo platili zdravljem, ne tražimo milosrđe”: 25 godina borbe najtežih invalida za ljudsko dostojanstvo - Međunarodni dan sjećanja na nestale osobe: Hrvatska traži još 1725 žrtava iz Domovinskog rata
U Vukovaru i diljem Republike Hrvatske, u nedjelju 30. kolovoza 2026. godine, obitelji žrtava, predstavnici državnog vrha i brojni građani svečano su obilježili Međunarodni dan… Pročitaj više: Međunarodni dan sjećanja na nestale osobe: Hrvatska traži još 1725 žrtava iz Domovinskog rata - Od rutinskog poziva do vatrenog pakla: 19 godina od dana kada je Hrvatska zanijemila na Kornatima
Devetnaesta obljetnica podsjeća nas da kornatska tragedija ostaje najteža nesreća hrvatskog vatrogastva. Saznajte detalje o slomu sustava i stradalim herojima. Kornatska tragedija, koja se dogodila… Pročitaj više: Od rutinskog poziva do vatrenog pakla: 19 godina od dana kada je Hrvatska zanijemila na Kornatima
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda
