Portal Veteran - Matko Laginja: Borba Za Prava Hrvata

Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto da bude kruna višedesetljetnih težnji o ravnopravnoj zajednici, taj se proces pretvorio u krizu bez presedana. Središnji događaj koji paradigmatski simbolizira taj krah jest prosvjedno istupanje istaknutog hrvatskog političara, pravnika i nekadašnjeg bana iz Ustavotvorne skupštine u Beogradu, neposredno uoči izglasavanja Vidovdanskog ustava.

Od istarskog prkosa do pravnog autoriteta

Da bi se razumjela težina i moralni autoritet ovog povijesnog prosvjeda, nužno je sagledati tko je zapravo bio Matko Laginja. Rođen u Klani kraj Kastva, stasao je u teškim uvjetima austrijske imperijalne uprave i agresivne asimilatorske talijanske politike u Istri.

Njegovo obrazovanje bilo je impresivno. Nakon studija prava u Zagrebu i Grazu (gdje je 1885. doktorirao), završio je i trgovačko-industrijske akademije u Grazu i Trstu. Ta rijetka sinteza pravne i ekonomske naobrazbe omogućila mu je da političke probleme sagledava kroz prizmu surovih gospodarskih realnosti.

Kao mladi političar i odvjetnik u Puli, Laginja je postao udarna snaga preporodnog pokreta. Njegova nepokolebljivost najbolje se očituje u povijesnom presedanu iz 1883. godine, kada je kao prvi zastupnik ikada pokušao održati govor na hrvatskom jeziku u Saboru u Poreču. Iako ga je u tome fizički i proceduralno spriječila talijanska većina, taj je čin ostao prvorazredni akt nacionalnog prkosa.

Kratki, ali dramatični banski mandat

Završetkom Prvog svjetskog rata i stvaranjem Kraljevstva SHS, Laginjino golemo političko iskustvo dovelo ga je 1920. godine na osjetljivu poziciju bana Hrvatske. Nova država nastala je spajanjem potpuno različitih sustava, što je rezultiralo strahovitim poreznim opterećenjem i posljedičnom velikom pobunom hrvatskih seljaka.

Laginja je ispravno detektirao prave uzroke krize: nepravedni nameti, neriješeno agrarno pitanje i opće siromaštvo. Shvaćao je da seljaci ne prosvjeduju iz mržnje prema državi, već iz pukog očaja. Međutim, beogradski su krugovi na njegov socijalno osjetljiv pristup odgovorili zidom nerazumijevanja. Zbog nespremnosti da provodi rigidnu vojnu represiju i prolijeva krv vlastitog naroda, Laginja je naprasno uklonjen s banskog položaja.

Sudar svjetova u Ustavotvornoj skupštini

Oslobođen izvršnih stega, Laginja se posvetio radu u Ustavotvornoj skupštini kao zastupnik Narodnog kluba. Dok je Stjepan Radić sa svojih 50 osvojenih mandata u potpunosti bojkotirao Skupštinu (smatrajući je nelegitimnom), Laginja, Ante Trumbić i drugi istaknuti predstavnici građanskih stranaka odlučili su pravnom argumentacijom pokušati spriječiti donošenje centralističkog ustava.

Njihov službeni ustavni prijedlog bio je pravno besprijekoran. Zahtijevali su da Jugoslavija bude federativna tvorevina podijeljena na šest povijesnih pokrajina (Srbija, Hrvatska sa Slavonijom i Dalmacijom, Crna Gora, BiH, Vojvodina, Slovenija). Laginja je inzistirao na mehanizmu federalnog veta, čime bi se manji narodi trajno zaštitili od preglasavanja.

Unatoč nadljudskim naporima da nagovore Radića da prekine bojkot i svojim glasovima spasi stvar, Radić je ostao nepopustljiv. To je omogućilo Nikoli Pašiću da s neviđenom lakoćom kontrolira parlamentarnu proceduru i s prijezirom odbaci sve hrvatske prijedloge.

1852. – 1885. (Edukacija i formiranje)

Rane godine

Rođen u Klani. Stječe multidisciplinarno pravno i ekonomsko obrazovanje u Zagrebu, Grazu i Trstu. Doktorira pravo.

21. kolovoza 1883. (Istarski sabor)

1883.

Pokušava održati prvi povijesni govor na hrvatskom jeziku u sabornici u Poreču, usprkos otporu talijanske većine.

Smjena s banske dužnosti

1920.

Kao ban Hrvatske, odbija ugušiti seljačke nemire grubom silom inzistirajući na rješavanju socio-ekonomskih uzroka, zbog čega ga Beograd smjenjuje.

Prosvjedni izlazak iz Skupštine

Lipanj 1921.

Nakon što je beogradska većina brutalnim proceduralnim nasiljem odbacila federalistički ustav, demonstrativno napušta Ustavotvornu skupštinu.

Humanitarni rad u egzilu

1922. – 1930.

Trajno napušta visoku politiku i postaje prvi predsjednik društva »Istra« u Zagrebu, posvetivši se pomaganju izbjeglicama od fašističkog terora.

Slom iluzija i rođenje diktature

Uoči samog izglasavanja ustava, uvidjevši da vladajuća većina gazi čak i međunarodnu Krfsku deklaraciju (koja je zahtijevala kvalificiranu dvotrećinsku većinu za ustav), Matko Laginja i zastupnici Narodnog kluba donijeli su jedinu časnu odluku. Demonstrativno su i trajno napustili Ustavotvornu skupštinu.

Bio je to krik očaja i poraz pravne države. Kada pravni stručnjak Laginjine razine shvati da je ustavna debata tek režirana farsa za nasilnu asimilaciju, to šalje zastrašujući signal. Vidovdanski ustav donesen je 28. lipnja 1921. pukim preglasavanjem, čime je država administrativno isjeckana na 33 oblasti kako bi se izbrisale povijesne granice.

Država je ubrzo potonula u tiraniju zloglasne “Obznane”, politička ubojstva (poput onog Stjepana Radića 1928.) i konačno Šestosiječanjsku diktaturu 1929. godine, točno kako je Laginjin prosvjed proročanski nagovijestio.

Posljednje godine posvećene rodnoj Istri

Razočaran u beogradsku politiku, Laginja se u potpunosti povukao iz kompromitiranog političkog života. Njegova se plemenita energija usmjerila prema rodnoj Istri koja je, prepuštena Italiji Rapallskim ugovorom, stenjala pod čizmom Mussolinijevog fašizma.

Kao prvi predsjednik emigrantskog društva »Istra« u Zagrebu, svoje je zadnje godine posvetio spašavanju izbjeglica, rješavanju njihovih pravnih statusa i pronalaženju smještaja. Preminuo je u Zagrebu 18. ožujka 1930. godine. Njegovom je ispraćaju nazočilo više od 2500 ljudi, što je u onim olovnim godinama diktature bio snažan prešutni prosvjed protiv režima s kojim se cijelog života borio. Njegov odlazak iz beogradske skupštine zauvijek će ostati neizbrisiv spomenik političkom integritetu i dosljednosti.

Dražen Jurmanović