Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva desetljeća rasta, akademske izvrsnosti i duhovnog zajedništva, a središnji događaj obuhvatio je i blagoslov novoobnovljenog sveučilišnog kampusa.
Svečana proslava dva desetljeća izvrsnosti i duhovnosti
U ponedjeljak, 1. lipnja 2026. godine, Velika dvorana (Aula magna) Hrvatskoga katoličkog sveučilišta postala je središte zahvalnosti i promišljanja o budućnosti obrazovanja. Obilježavanje dvadesete obljetnice postojanja ove važne institucije započelo je svečanim blagoslovom nove zgrade Rektorata i samog Kampusa. Obred je predvodio mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i veliki kancelar Sveučilišta, time simbolično označivši novu eru u radu ove akademske ustanove.
Duhovna i materijalna obnova: Kampus kao prostor poslanja
Središnji čin svečanosti obilježio je blagoslov novouređenih prostora i nove zgrade Rektorata, koji je predvodio zagrebački nadbiskup i veliki kancelar HKS-a, mons. Dražen Kutleša. U svom se prigodnom obraćanju nadbiskup zahvalio svima koji su protekla dva desetljeća s vjerom i ljubavlju gradili ovu instituciju, naglasivši kako obnovljeni kampus uvelike nadilazi puku materijalnu svrhu mjesta za rad i studij.
“On je prostor poslanja; mjesto na kojemu se oblikuju ljudi istine, odgajaju nositelji odgovornosti i pripremaju služitelji općega dobra, na korist Crkve, hrvatskoga društva i budućih naraštaja”, poručio je mons. Kutleša.
Oslanjajući se na evanđeosku prispodobu o vinogradu, nadbiskup se izravno obratio profesorima i studentima. Akademsko osoblje podsjetio je da prijenos znanja nije tek nizanje podataka, već plemenito služenje istini, dok je studente pozvao na odgovornost. Studiranje, prema njegovim riječima, ne predstavlja samo pripremu za tržište rada, već istinsku “školu zrelosti, savjesti i služenja”. Upozorio je pritom da i najimpozantnije građevine ostaju isprazne bez pravog temelja:
“Zato danas molimo da sve što se bude događalo u ovim zdanjima bude prožeto evanđeoskim duhom: poštovanjem prema čovjeku, ljubavlju prema istini, osjetljivošću za najslabije i spremnošću na služenje.”
Sam čin škropljenja nove zgrade Rektorata blagoslovljenom vodom obavio je visoki gost iz Vatikana, nadbiskup Filippo Iannone, prefekt Dikasterija za biskupe.
Kampus ujedinjuje čovjeka i zajednicu
Nakon blagoslova, rektor HKS-a, prof. dr. sc. Željko Tanjić, pojasnio je arhitektonsku i duhovnu viziju sveučilišnog prostora. Prema njegovim riječima, kampus je osmišljen kako bi u jednu cjelinu integrirao sve aspekte studentskog života – od znanosti i istraživanja do duhovnosti i slobodnog vremena. Kružni raspored dvorana, laboratorija, kapele, knjižnice i restorana oko središnje zelene površine simbolizira cjelovit pristup razvoju ljudskog bića.
Rektor se s dubokom zahvalnošću prisjetio ključne uloge Zagrebačke nadbiskupije, koja je na samim počecima vlastitim sredstvima obnovila sjeverozapadni dio kompleksa. Zatim se osvrnuo na jugoistočni dio Kampusa, koji je pretrpio znatna oštećenja u razornim potresima 2020. godine. Njegova je obnova uspješno privedena kraju zahvaljujući povijesnim ulaganjima Vlade Republike Hrvatske i korištenju europskih fondova.
Državni vrh o važnosti HKS-a za budućnost Hrvatske
Svečanosti su prisustvovali i najviši državni dužnosnici. Predsjednik Hrvatskog sabora, Gordan Jandroković, čestitao je obljetnicu te istaknuo doprinos Sveučilišta akademskom pluralizmu u domovini. Izrazio je uvjerenje da će upravo iz ovih predavaonica proizaći budući lideri koji će voditi zemlju u politici, gospodarstvu i znanosti:
“Neka ovo mjesto bude mjesto gdje se stvaraju novi, sretni i radosni ljudi koji će oplemenjivati hrvatsko društvo, koji će u značajnom dijelu utjecati na njegove kršćanske vrijednosti, na sve ono što nas je očuvalo kao narod kroz povijest”, istaknuo je Jandroković.
Kao izraz zahvalnosti za svesrdnu financijsku i institucionalnu potporu, rektor Tanjić uručio je prigodnu plaketu predsjedniku Vlade RH, Andreju Plenkoviću. Premijer je tom prigodom otkrio razmjere državne potpore, naglasivši kako je u projekt obnove Kampusa uloženo 33,5 milijuna eura u sklopu velike postpotresne obnove Zagreba.
“I nakon prvih 20 godina djelovanja, vjerujem da će Hrvatsko katoličko sveučilište i dalje biti mjesto znanja, dijaloga, odgovornosti i humanosti, a vrijednosti koje će studenti dobiti pomoći će im da pridonose razvoju hrvatskog društva”, poručio je Plenković.
Visoki gosti uveličali svečanost
Ovaj povijesni dan za Hrvatsko katoličko sveučilište svojim su dolaskom uveličali brojni uglednici iz crkvenog i javnog života. Uz spomenute govornike, blagoslovu su prisustvovali i kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru, apostolski nuncij u RH mons. Leopoldo Girelli, pomoćni biskup zagrebački mons. Marko Kovač, ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs, brojni rektori drugih hrvatskih sveučilišta, članovi Senata te izvođači radova zaslužni za novi sjaj Kampusa.
Zgrada s “evanđeoskom dušom”
Tijekom svečanog akademskog čina koji je uslijedio, mons. Kutleša pozdravio je okupljene, istaknuvši dublju, duhovnu dimenziju samoga događaja.
“Ovaj dan prije svega je čin zahvalnosti Bogu i molitve da ni u budućnosti ne izostanu njegova pomoć i vodstvo,” naglasio je nadbiskup.
Posebnu je čast iskazao prisutnom nadbiskupu Filippu Iannoneu, prefektu Dikasterija za biskupe, čiji dolazak svjedoči o dubokoj povezanosti hrvatske akademske zajednice sa sveopćom Crkvom. Osvrćući se na impresivnu obnovu Kampusa, Kutleša je upozorio kako materijalni napredak mora pratiti i onaj duhovni, napomenuvši da bi “lijepa i funkcionalna zgrada bez evanđeoske duše bila samo ugodan prostor bez svrhe”. Jasno je definirao i temeljnu viziju institucije:
“Hrvatsko katoličko sveučilište ne postoji kako bi bilo jedno od mnoštva sveučilišta u Hrvatskoj i u svijetu. Njegovo je poslanje biti drugačije: biti, kako mu i ime nalaže, hrvatsko – čuvati hrvatski identitet prožet kršćanskom kulturom i tradicijom – te istodobno katoličko u punome smislu riječi.”
Sinergija znanja, države i svjetionika nade
Nakon nadbiskupa, akademskoj zajednici obratio se prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru. Inspiriran geslom Sveučilišta Lux vera (Istinsko svjetlo), Faričić je strastveno progovorio o odgovornosti intelektualaca u današnjem vremenu.
- Uloga znanja: Upozorio je kako znanje lišeno duhovnosti i emocija vodi u opasni tehnicizam.
- Svjetionici u tami: Istaknuo je da intelektualci moraju funkcionirati kao “sustav svjetionika” koji stvara mrežu odnosa i osvjetljava put budućim generacijama.
- Poziv na vrline: “Budimo veliki u velikodušnosti, budimo veliki u pravednosti, budimo veliki u mudrosti,” poručio je Faričić.
Snažnu potporu državnih institucija iskazala je dr. sc. Iva Ivanković, izaslanica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Uz podsjetnik da danas na HKS-u studira više od 1700 studenata koji trajno obogaćuju hrvatsko društvo, otkrila je i impresivne podatke o državnim ulaganjima. Prema njezinim riječima, Republika Hrvatska nalazi se u ciklusu najvećeg ulaganja u obrazovni sustav u povijesti, teškom više od 3,2 milijarde eura, što stvara nezapamćene preduvjete za stjecanje novih kompetencija.
Zahvalnost za prošlost, spremnost za budućnost
Emotivni vrhunac svečanosti uslijedio je nakon prikazivanja dokumentarnog filma o povijesti Sveučilišta. Rektor HKS-a, prof. dr. sc. Željko Tanjić, prisjetio se trnovitog, ali blagoslovljenog puta od samog osnivanja. Iskazao je duboku zahvalnost svima koji su utkali svoj rad u HKS – od kardinala Josipa Bozanića, preko Zagrebačke nadbiskupije i državnih institucija, sve do svakog pojedinog studenta i profesora.
“Zahvalan sam Gospodinu što nam je u dosadašnjemu hodu rasvjetljivao put, nadahnjivao nas na nove korake… Zahvalan sam Gospodinu i što nam je u svojoj mudrosti i providnosti katkada zatvarao vrata kroz koja smo htjeli proći, učeći nas strpljivosti,” iskreno je posvjedočio rektor Tanjić.
Most između crkvenog i građanskog prava
Lectio magistralis povjeren je mons. Filippu Iannoneu. Svoj je govor usredotočio na nedavno osnivanje Pravnog fakulteta pri HKS-u, naglasivši kako je upravo dijalog između građanskog prava (ius civile) i kanonskog prava (ius canonicum) temelj za cjelovitu izobrazbu modernih pravnika. Kanonsko pravo, pojasnio je, ne smije biti zatvoreni sustav svrha samom sebi, već mora aktivno služiti cjelokupnom čovječanstvu i građanskom društvu.
Svečanost je privedena kraju dodjelom plaketa zaslužnima za razvoj i obnovu Sveučilišta. Među laureatima našao se i sam utemeljitelj HKS-a, zagrebački nadbiskup u miru, kardinal Josip Bozanić. Njegove završne riječi bile su dirljivo usmjerene prema onima na kojima budućnost ostaje – studentima:
“Kada se planiralo, razmišljalo, pokušavalo, nastojalo, vi, drage studentice i studenti, niste bili još rođeni, a danas smo ovdje… Stoga vam želim da ostanete svoji i Njegovi i da prenosite ovo što ovdje učite i nastojite u hrvatsko društvo, da ono uvijek ostane i hrvatsko i katoličko.”
Izvor: Zagrebačka nadbiskupija
- Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike
Trinaestogodišnja djevojčica Ivana Vujić, uz još trinaestero nedužnih sugrađana, mučki je ubijena u svom obiteljskom stanu na petom katu zgrade na osječkom Vijencu Ivana Meštrovića,… Pročitaj više: Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike - Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao
Na današnji dan, 3. rujna 1991. godine, dogodio se tragični pad Bilja. Ovaj događaj označio je slom posljednje linije obrane Baranje i početak nemilosrdnog, razarajućeg… Pročitaj više: Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao - Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici!
Dodjela posla tvrtki pod istragom pokazuje sve apsurde sustava. Otkrivamo pozadinu afere Kostak i kako će se provesti sanacija otpada u Gospiću. Dodjela posla slovenskom… Pročitaj više: Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici! - Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi
U noći s 1. na 2. rujna 2026. godine, njemačka ratna mornarica ispisala je novu stranicu vojne povijesti. Uspješno je testiran raketni sustav LORA, demonstrirajući… Pročitaj više: Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi - Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa - Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu?
Neopoziva ostavka Miljenka Filipovića na sve ključne stranačke dužnosti unutar vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) uslijedila je u roku od dvadeset i četiri sata nakon… Pročitaj više: Jedna kriva odluka, 1,42 promila i slomljena karijera: Što ostavka Miljenka Filipovića znači za braniteljsku scenu? - Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska
U osvit oružanih sukoba u Europi, Banovina Hrvatska donijela je prijeko potrebnu autonomiju, hrabro pokušavajući spasiti duboko podijeljenu državu od potpunog unutarnjeg političkog i društvenog… Pročitaj više: Zadnji pokušaj spasa pred pakao Drugog svjetskog rata: Kako je stvorena Banovina Hrvatska - Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
Dana 1. rujna 1939. godine, nacistička invazija na Poljsku započela je munjevitim vojnim udarima Wehrmachta, čime je Adolf Hitler s ciljem osvajanja “životnog prostora” pokrenuo… Pročitaj više: Pakt s vragom i kiša bombi: Dan kada je Hitlerov ratni stroj slomio europski mir
