Portal Veteran - Most Osijek Oštro Protiv Vlade I Gradske Vlasti

Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta Viktor Škaro te predsjednik Županijske organizacije OBŽ Josip Skočibušić. U fokusu njihovog izlaganja našle su se goruće lokalne i nacionalne teme – od oštre osude nerazumnih otkaza najranjivijim skupinama i financijskih nepravilnosti u osječkom HNK-u, preko snažnog protivljenja Vladinom planu o smještaju azilanata u Osijeku nauštrb stambenog zbrinjavanja domaćih mladih obitelji, pa sve do kritike enormnih poreznih nameta kojima država guši privatnike i dodatno osiromašuje hrvatski narod. Čelnici stranke složno su poručili kako je vrijeme da se stane na kraj socijalnoj sljepoći vladajućih i nekontroliranom rasipanju javnog novca.

Sumnjivi troškovi i masovni otkazi u osječkom HNK

Konferenciju je otvorio Viktor Škaro, osvrnuvši se na alarmantno stanje u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Osijeku. Upozorio je kako Most raspolaže pouzdanim indicijama o dugovanjima kazališta u iznosu od oko stotinu tisuća eura, dok se istovremeno proračunska sredstva netransparentno rasipaju na catering, putovanja i domjenke.

„Imamo pouzdane informacije kako se značajna sredstva iz proračuna HNK troše u nekulturne svrhe te na način koji nije primjeran. Navodno je riječ o raznoraznim caterinzima, putovanjima i domjencima. Zanima nas je li to istina i jesu li to stvarni razlozi zbog kojih se ušlo u ove mjere otkaza“, zapitao se Škaro.

Osvrćući se na val otpuštanja 30 djelatnika (od kojih je 15 zaposleno na neodređeno, a 15 na ugovor koji se neće produžiti), Škaro je poteze uprave nazvao potpuno nerazumnima.

„Ove mjere otkaza nemaju nikakve veze sa zdravim razumom, nemaju ekonomskog smisla, ali isto tako ni ljudskog morala. Ljudi koji završavaju na ulici su osobe s najmanjim plaćama u sustavu, oni koji rade za minimalac ili malo iznad njega. Među njima su osobe kojima nedostaje manje od godine dana do mirovine, hrvatski branitelji, a imamo i slučaj gdje su dvije cijele obitelji, odnosno dvoje supružnika, bačeni na ulicu“, istaknuo je Škaro.

Škaro podsjećaja da je za stanje u HNK izravno odgovoran intendant Vladimir Ham, kao i Kazališno vijeće u kojem glavnu riječ u ime Grada vodi Anto Đapić. S obzirom na to da su obojica koalicijski partneri gradske vlasti, Škaro naglašava da odgovornost za sudbinu otpuštenih radnika leži isključivo na Gradu Osijeku. Također, izrazio je sumnju u stvarne motive ovih otpuštanja, s obzirom na to da je aktualni intendant već najavio kako se neće kandidirati za novi mandat.

„Nelogično je da se ovakvi rezovi rade sada. Bilo bi normalno da novi intendant ili intendantica prvo napravi skeniranje stanja i utvrdi realne potrebe. Nama se čini da aktualni intendant ovdje ‘prima metak’ i odrađuje prljav posao kako bi pripremio teren za kasnije. Kada dođe nova uprava i utvrdi da im ipak nedostaje radnika, pitamo se po kojem će se ključu oni tada zapošljavati“, upozorio je Škaro, nazvavši takvo ophođenje prema najranjivijim radnicima “sramotom i primjerom socijalne sljepoće gradske uprave“.

Na kraju svoga izlaganja, Škaro je iznio konkretne zahtjeve: traže hitno podnošenje financijskog izvješća HNK kako bi građani znali gdje se troši njihov novac te hitno vraćanje otpuštenih djelatnika na radna mjesta.

Škaro se dotaknuo i nacionalnog problema financiranja kulture, ukazavši na nepravedan odnos države prema Osijeku. Dok Republika Hrvatska sudjeluje u financiranju HNK u Zagrebu s čak 51 posto ukupnih troškova, teret osječkog kazališta gotovo u potpunosti pada na leđa lokalnog proračuna, što dodatno otežava poziciju Grada i same ustanove.

Stanovi za azilante dok mlade hrvatske obitelji nemaju dom

Josip Skočibušić posvetio se problematici Vladinog plana o obnovi 33 državna stana za potrebe smještaja azilanata, od kojih se čak 19 nalazi u Osijeku. Istaknuo je kako su građani uznemireni i strahuju za vlastitu sigurnost te ne žele da Osijek postane centar za azilante.

Prema informacijama kojima raspolaže Most, Vlada Republike Hrvatske planira obnoviti i urediti ukupno 33 stana namijenjena za smještaj azilanata, od čega bi se čak 19 stanova nalazilo na području grada Osijeka.

„Građani koji su nam se posljednjih dana obratili s upitima iznimno su zabrinuti, uznemireni i u strahu. Traže od nas da kao politička stranka javno progovorimo o ovome te zahtijevaju da odgovorni odustanu od ove odluke jer ne žele da Osijek postane azilantski centar“, istaknuo je Skočibušić na početku svog obraćanja.

Apsurd stambene politike: Azilanti ispred hrvatskih građana

Iz Županijske organizacije Mosta poručuju kako je ovakva odluka Vlade duboko pogrešna i štetna, osobito u trenucima kada se Hrvatska bori s teškom demografskom i stambenom krizom. Skočibušić je naglasio očigledan apsurd u kojem država pronalazi sredstva za zbrinjavanje stranaca, dok vlastiti građani ostaju zanemareni.

„Država ulaže ogromna financijska sredstva kako bi stambeno zbrinula ljude koji ilegalno ulaze iz trećih zemalja u Republiku Hrvatsku, dok brojne hrvatske mlade obitelji nemaju riješeno stambeno pitanje. Naši mladi, kada napune 18 godina i izađu iz sustava socijalne skrbi, doslovno ostaju na ulici jer nemaju krov nad glavom“, oštro je upozorio Skočibušić.

Most predlaže da se spomenuta financijska sredstva, kao i stanovi koji se trenutno obnavljaju, prenamijene te iskoriste isključivo za potrebe hrvatskih državljana – ponajprije za stambeno zbrinjavanje mladih obitelji i mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Upozorenje na europska iskustva i sigurnosne rizike

Skočibušić se osvrnuo i na sigurnosni aspekt ovakvih demografskih promjena, apelirajući na Vladu da ne zatvara oči pred neuspjelim modelima integracije u zapadnoj Europi.

Loši primjeri iz EU: Istaknuti su primjeri Švedske, Njemačke i Belgije, zemalja koje se suočavaju s ozbiljnim posljedicama loše integracije, porastom nasilja, kaznenih djela i narušenom javnom sigurnošću.
Prioriteti države: Most naglašava da odgovorna vlast prvenstveno mora brinuti o sigurnosti i dostojanstvenom životu vlastitih državljana.

Poziv na otpor lokalnih čelnika

Na kraju svog izlaganja, predsjednik Županijske organizacije Mosta uputio je jasan poziv na zajedničko djelovanje i otpor prema nametnutim politikama.

„Ovim putem pozivam gradonačelnika grada Osijeka, županicu naše županije, sve ljude iz javnog i političkog života, naše branitelje i sve sugrađane da ustanu protiv ove Vladine odluke. Ne želimo da Osijek, naša županija, ali i cijela Hrvatska, snose veliki teret ilegalnih migracija i loših briselskih migracijskih politika“, zaključio je Skočibušić.

MILETIĆ U OSIJEKU OŠTRO PO VLADI: „Plenkovićeva porezna čizma gazi hrvatskog čovjeka kako bi nahranila bujajući birokratski aparat!“

Saborski zastupnik Marin Miletić zaključio je konferenciju oštrom kritikom ekonomskih poteza premijera Andreja Plenkovića, optuživši ga da je uvođenjem eura izravno proizveo inflaciju. Miletić tvrdi da se manjak u proračunu pokušava nadomjestiti nemilosrdnim oporezivanjem privatnog sektora, paušalnih obrtnika i malih iznajmljivača, kojima su porezi narasli i do 12 puta.

Svoj je istup posvetio oštroj kritici ekonomskih i poreznih poteza Vlade Republike Hrvatske na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, optuživši ga za izravno osiromašivanje građana kroz, kako ju je nazvao, “poreznu čizmu” koja neviđenim nametima guši privatni sektor.

Miletić je uvodno detektirao glavnog krivca za trenutni val poskupljenja i pad životnog standarda u Hrvatskoj.

„Tko je proizveo inflaciju? Andrej Plenković, u doslovnom smislu. Uveo je euro u trenutku kada smo ga mi iz Mosta bili vrlo jasni i molili da to ne čini. Iskustva svih država pokazala su da nekoliko godina nakon uvođenja eura inflacija doslovno zgazi ljude. Sada te iste ljude Plenković tlači nevjerojatnim porezima“, poručio je Miletić.

Udar na paušalce i male iznajmljivače: Porezi veći i do 12 puta

Saborski zastupnik Mosta posebno je upozorio na katastrofalan položaj obrtnika paušalaca i malih iznajmljivača, na čija je leđa prebačen najveći teret punjenja državnog proračuna. Prema njegovim riječima, paušalci koji godišnje uprihode oko 20.000 eura bruto – što u konačnici iznosi tek oko 1.300 eura neto mjesečno – sada su izloženi dodatnim poreznim pritiscima koji narušavaju njihovu egzistenciju.

Situacija s malim iznajmljivačima, kojih u Hrvatskoj ima oko 130 tisuća, još je drastičnija, upozoravaju iz Mosta.

„Prošle godine im je Andrej Plenković nabio porez za 500 posto, a ove godine dodatno za još 100 posto. Dakle, ako su ranije plaćali porez u iznosu od 100 eura, pa je to skočilo na 600 eura, sada moraju platiti 1.200 eura. To je dvanaestostruko povećanje i strašno je to što ova Vlada radi“, naglasio je Miletić.

Tko puni, a tko prazni državni proračun?

Odgovarajući na novinarsko pitanje o stavovima neovisnih ekonomskih analitičara koji upozoravaju da ovakva porezna presija ne može zaustaviti inflaciju, Miletić je istaknuo kako se struka slaže da državni nameti vode isključivo u pauperizaciju, odnosno dodatno osiromašivanje naroda. Pojasnio je i motive zbog kojih Vlada, prema mišljenju Mosta, poseže za drakonskim oporezivanjem.

„Proračun ne pune političari, ne puni ga policija, vojska, niti načelnici općina. Cijeli taj ogromni birokratski aparat ne puni proračun, već to rade privatnici! A što radi premijer? Kaže im: ‘Vi punite proračun, ali sada ćemo vam uzeti 12 puta veći porez kako bismo mogli plaćati desetke tisuća ljudi koje smo neselektivno zaposlili’. Vlada godišnje u javnu birokraciju neselektivno zaposli oko 20.000 ljudi bez ikakve stvarne analitike i potreba sustava“, oštro je zaključio Miletić.

Miletić je iz Osijeka na kraju uputio jasan zahtjev Vladi Republike Hrvatske da hitno odustane od ovakvih nepravednih nameta. Upozorio je kako nerealno podizanje plaća u golemom javnom sektoru, koje ne prati rast u realnom i privatnom sektoru, predstavlja generator daljnje inflacije, koja je ionako izmakla kontroli još od samog uvođenja eura.