Velika Gospa 2025.: 50 tisuća vjernika u procesiji Gospe Sinjske, tisuće hodočasnika u Aljmašu, Mariji Bistrici i drugim marijanskim svetištima

Nove obavijesti Vijesti Vjera

Najveće mnoštvo okupilo se u Sinju, gdje je blagdanska ophodna procesija Gospe Sinjske okupila čak 50 tisuća vjernika. Procesija je krenula iz crkve Gospe Sinjske, dok su se u povorci smjenjivali nositelji slike Čudotvorne Gospe – sinjski alkari, bogoslovi, časne sestre, predstavnici braniteljskih udruga i medicinske sestre. Miris tamjana, zvuk crkvenih zvona i tihi šapat molitve stopili su se u jedno.

Obilježavanje svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije, u svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu. Misno slavlje predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić. foto HINA/ ua

U Aljmašu, na obali Dunava, središnje misno slavlje u Svetištu Gospe od utočišta predvodio je nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić. Njegove su riječi snažno odjeknule: „Uznemiruje nas što se moćnici ovoga svijeta bahato poigravaju s malim narodima.” Okupljeni su odgovorili tišinom, duboko svjesni snage te poruke.

“Srce mi je uznemireno zbog toga što moćnici ovog svijeta trguju te se bahato poigravaju s malim narodima. Tim više što smo kao zemlja i kao narod nedavno prošli kroz iskustvo kroz koje danas prolazi Ukrajina; i dok gledamo prijetvornost moćnika, kojima nije stalo toliko do nevinih ljudi što stradavaju, koliko do toga ne bi li pokupili Nobelovu nagradu za mir ili neko drugo svjetsko priznanje te pregovaraju o sudbini slabih i malih i to bez njih kao o svom posjedu”, rekao je u propovijedi mons. Hranić.

Naglasio je  kako današnja svetkovina Marijina uznesenja u nebesku slavu, poručuje ne samo da će završiti i rat u Ukrajini i u Gazi i u drugim dijelovima svijeta, nego da neće i da ne može vladati pravo jačega.

Nadbiskup Hravnić rekao je i kako se ne može nasilno oteti tuđe i onda pregovarati o ustupcima s dijelovima otetoga.

Dodao je kako će kad-tad ipak biti uspostavljen pravedan mir i zadovoljena pravda, da će nepravedne žrtve jednoga dana biti prepoznate kao heroji i mučenici; silnici će ostati praznih ruku i biti zbačeni s prijestolja, a uzvišeni će biti slabi i neznani.

 Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša predvodio je misu na svetkovinu Velike Gospe u marijanskom svetištu u Mariji Bistrici . Na fotografiji Zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša. foto HINA/ Daniel KASAP/ dk

U nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša istaknuo je da „svijetu ne trebaju nove ideologije ni lažna obećanja moći i prosperiteta, već nova srca nalik Marijinom”. Njegove su riječi pratile kišne kapi koje su se miješale s hodočasničkim suzama zahvalnosti.

„Taj događaj ne pripada samo Marijinoj osobnoj povijesti, nego se tiče i naše budućnosti te života čitave crkve. Naš pogled nije usmjeren samo unatrag, prema davnome jutru kada se dovršilo Marijino ovozemaljsko putovanje. Mi gledamo unaprijed, prema onome što nas i same čeka jer današnja svetkovina nije spomen prošlosti, nego proročki znak budućnosti”, kazao je mons. Kutleša.

Naglasio je da je Marijino uznesenje poput prozora otvorenog prema vječnosti, dok svijet oko nas često upravlja svoje poglede i polaže nade u ono što je prolazno, potrošno i krhko.

„Sve se mjeri trenutačnim uspjehom, prolaznim zadovoljstvom i materijalnim dobitkom. Crkva nas samim svojim poslanjem neprestano podsjeća da društvo koje zaboravlja nebo gubi smisao za zemlju jer kad zaboravimo kamo idemo, počnemo lutati, donositi pogrešne odluke i nikada ne stignemo na cilj”, rekao je zagrebački nadbiskup.

Poručio je da ne ulazimo prema nebu velikim koracima, nego svakodnevnom vjernošću i revnošću u onome što nam je povjereno, u strpljivosti, poštenom radu i vjernosti bračnom zavjetu, u brizi za bolesne i starije, u odgoju djece u vjeri te u molitvi koja oblikuje naše srce.

Povijest pobožnosti Hrvata Majci Božjoj ne smije ostati samo lijepa tradicija već naš budući zavjet

„Povijest pobožnosti našega naroda Majci Božjoj ne smije ostati samo lijepa tradicija. Ona treba biti naš sadašnji izvor i naš budući zavjet. Iako na drugačiji način nego u prošlosti, i danas nam prijete krize proistekle iz vjerske ravnodušnosti i gubitka moralnog kompasa, a u Mariji možemo naći odgovor i pomoć na svaku od njih”, istaknuo je mons. Kutleša.

Dodao je da nam Marija uvijek daje odgovor na krize koje u današnjem svijetu prijete istini, ljubavi, slobodi i nadi:

„Istina se sve češće relativizira i svodi na tvoje ili moje mišljenje. Mediji, politika pa čak i obrazovni sustav često stvaraju klimu u kojoj ne postoji objektivno mjerilo dobra i zla. U toj magli Marija nam pokazuje da jasnoća istine proizlazi iz odnosa s osobom Isusa Krista koji je sam istina”, naglasio je zagrebački nadbiskup

Dodao je da se ljubav u našoj kulturi sve više svodi na osjećaj, privremenu privlačnost ili čak na trgovinu interesa te da nas Marija uči da je prava ljubav bezuvjetno sebedarje.

Svijetu ne trebaju nove ideologije ni nova lažna obećanja moći i prosperiteta

Svijetu ne trebaju nove ideologije niti nova lažna obećanja moći i prosperiteta. Ono što svijetu treba jesu nova srca nalik Marijinu – čista, ponizna, poslušna Bogu, puna vjere, nade i ljubavi. Kad kažemo da je Marija odgovor na krize svijeta, to znači da nas njezin primjer uči kako liječiti rane današnjice”, kazao je mons. Kutleša.

Vjernicima je poručio da hodočašće u Mariju Bistricu započinje tek kad se vrate svojim kućama te da sve što su primili u svetištu trebaju ponijeti u svoje obitelji, na radna mjesta, u svoje župe i u svoje društvo.

„U ovom nacionalnom svetištu hrvatskog naroda izrecimo zajedno svoje tri velike odluke; da nećemo živjeti bez Boga, da nećemo dopustiti da naše obitelji ostanu bez života i bez molitve i da nećemo pristati da naša domovina ostane bez duše. Ako izgubimo Boga, izgubit ćemo sami sebe, obitelj i svoj narod”, poručio je u propovijedi mons. Kutleša.

Povodom Svetkovine Velike Gospe splitsko-makarski nabiskup Zdenko Križić predvodio je u marijanskom svetištu Gospe Sinjske procesiju i svečanu misu. foto HINA/ Miroslav Lelas/ lm

Splitsko-makarski nadbiskup Zlatko Križić u Sinju je podsjetio da su „marijanska svetišta duhovna vrela hrvatskog naroda” te poručio kako Bog „ne može napustiti čovjeka u patnji koji njemu vapi”.

“Bog nikada ne može napustiti čovjeka u patnji koji njemu vapi. Redovito je u patnji čovjeku najbliži. Naša osjetila to uvijek ne uspijevaju registrirati, pa zato Bogu prigovaramo. Vjerujem da se Bog na nas zbog toga puno ne ljuti jer zna da smo slabi ljudi,” rekao je u propovijedi nadbiskup Križić.

Naglasio je kako su Marijanska svetišta duhovna vrela i duhovne oaze našem narodu.

Nije samo narod dolazio Gospi Sinjskoj, nego je i Gospa išla sa svojim vjerničkim pukom

“Naš narod je, kroz cijelu svoju povijest, najviše na tim mjestima hranio i jačao svoju vjeru, posebno u teškim životnim nevoljama koje su bile velika prijetnja da vjera oslabi ili se posve izgubi, i da narod završi u razočaranju i beznađu,” poručio je nadbiskup Križić. Napomenuo je da bi se bez tih svetišta vjera u narodu ‘podosta ohladila’.

Svetište Gospe Sinjske, dodao je, jedno je od najvećih svetišta u našoj domovini, koje je “stoljećima napajalo vjerničke duše našega puka, i ne samo puka iz ove regije nego i mnogo šire”.

“Nije samo narod dolazio Gospi Sinjskoj, nego je i Gospa išla sa svojim vjerničkim narodom, pratila ga na putu koji je često bio progonstvo, i bila zaštitnica u patnjama i tamama kojih je u povijesti našeg naroda bilo i previše”, naglasio je nadbiskup Križić.

“Marija nas nije nikada razočarala jer nije nikada razočarala Boga,” poručio je.

Kazao je kako je Marija nazvana i “Majkom boli” zbog iskustva patnje. “Ona razumije najbolje sve naše nevolje i nije nikada ravnodušna prema patnji svoje djece”, dodao je mons. Križić.

U Sinj je stigla i skupina hodočasnika “Marijanski zavjet za Domovinu” koje je pokrenula istomena bratovština 2015., a ove godine po prvi puta nose moći blaženoga kardinal Alozija Stepinca s ispisanim njegovim geslom – “U tebe se, Gospodine, uzdam.”

U Svetištu Majke Božje na Trsatu na blagdan Vele Gospe Misu je održao riječki nadbiskup Mate Uzinić. Na fotografiji riječki nadbiskup Mate Uzinić. foto HINA/ Miljenko KLEPAC/ mk

Riječki nadbiskup Mate Uzinić pak je u svojoj propovijedi upozorio da svetkovina Uznesenja Marijina treba biti pogled u budućnost, ali da mnogi – i u Crkvi i u društvu – ostaju zarobljeni u starim podjelama koje i dalje rađaju zlo.

Ovogodišnji blagdan Vele Gospe slavi se u godini velikih jubileja, jubilarnoj godini opće Crkve, obljetnici biskupije u Rijeci, Nicejskog sabora, završetka Drugog vatikanskog sabora, splitskih sabora i prvog hrvatskog kralja Tomislava te u 30-toj obljetnici vojno-redarstvene akcije Oluja, podsjetio je mons. Uzinić.

Ove obljetnice nas mogu vratiti u prošlost, a ova nas svetkovina želi usmjeriti prema budućnosti. Čini se da i mi kršćani, zajedno s mnogim drugima u našem hrvatskom društvu, želimo radije ostati u prošlosti, a s njom i u starim podjelama koje su nam činile  i još uvijek nastavljaju činiti zlo,” naglasio je.

Riječki nadbiskup kazao je kako je svetkovina Uznesenja Marijina pogled u budućnost, ali da to nije bijeg od stvarnosti i nije opravdanje za pasivnost, nego poziva da sada i ovdje uznesemo svoj život življenjem Božje volje i brigom za druge, osobito  za malene.

Naglasio je da su ‘maleni’ danas gotovo sve ugrožene skupine svijeta –  nerođeni, žene, majke,  bolesne, starije i umiruće osobe, osobe s invaliditetom, siromašni i brojni drugi. Naveo je pritom i žrtve ratova diljem svijeta, od Ukrajine do stanovnika Gaze.

„Želio bih da u malenima danas prepoznamo osobito stanovnike Gaze, u kojoj broj stradalih od početka rata premašuje 60 tisuća mrtvih, uključujući značajan broj djece,” rekao je mons. Uzinić. Dodao je kako „ova tragedija nije samo ljaga na licu trenutačnog političkog režima u Izraelu, koji je zaboravio na povijesne patnje vlastitog naroda, dok isto čini drugom narodu ili samo na članove i podupiratelje Hamasa koji su sukrivci za situaciju, nego na svima nama, osobito na političkim elitama koje bi morale i mogle odlučnije reagirati i osuditi ove strahote.“

Istaknuo je da nas “od ratova neće spasiti trka u naoružanju, koja je nažalost, u porastu i kod nas, nego međusobno uvažavanje, poštivanje prava svih, osobito manjina, briga jednih za druge, za najslabije”.

„U izgradnji takvoga svijeta mi bismo kršćani trebali prednjačiti”, rekao je, upitavši “jesmo li i mi među onima koji potiču podjele i napetosti, zloupotrebljavajući populistički vjeru koju ispovijedamo za druge interese, one koji s vjerom i kršćanstvom nemaju nikakve veze”.

Uznić je istaknuo da smo pozvani djelovati sada, jer naš svijet i hrvatsko društvo, trebaju ljude koji će vjerovati i živjeti vjeru, neće biti zatvoreni u umišljenost i samodostatnost, koji će biti ponizni, neće biti ravnodušni na patnju, biti mirotvorci, brinuti se za opće dobro i prava.

Riječki nadbiskup Uzinić je homiliju završio čitajući pjesmu Arsena Dedića „ Nada“, koju je izvodila nedavno umrla Gabi Novak.

Diljem Hrvatske, od sinjskog kamenog kruga do slavonskih polja i bistričkih brežuljaka, blagdan Velike Gospe ponovno je potvrdio ono što vjernici znaju stoljećima – Marija okuplja, tješi i vodi prema Bogu.

Zavjetno hodočašće ‘Marijanski zavjet za Domovinu’, koje prolazi svim većim Marijanskim svetištima diljem Hrvatske, ove je godine krenulo iz Osijeka 14. lipnja  a završit će u Dubrovniku 27. kolovoza.

Izvor: Hina



Odgovori