DIP Izbori

Izbori u Hrvatskoj: trošak premašio 45 milijuna eura

Nove obavijesti Vijesti

Hrvatska je u „super izbornoj godini“ potrošila više od 45 milijuna eura na provedbu izbora, a najveći dio sredstava otišao je na lokalne izbore, pokazuje najnovije izvješće Državnog izbornog povjerenstva.


Provedba različitih izbornih ciklusa u Hrvatskoj tijekom prošle godine stajala je više od 45 milijuna eura, pri čemu su najveći financijski teret predstavljali lokalni izbori. Pokazuju to podaci iz Pregleda rada Državnog izbornog povjerenstva (DIP), koji donosi detaljan uvid u troškove jedne od najintenzivnijih izbornih godina u novijoj hrvatskoj povijesti.

Najveći iznos – gotovo 25 milijuna eura – utrošen je na provedbu lokalnih izbora. Njihov trošak snosile su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno općine, gradovi i županije u kojima su izbori održani. Prema podacima koje je DIP prikupio od lokalnih izbornih povjerenstava, ukupni izdaci za te izbore iznosili su nešto manje od 24,8 milijuna eura.

Dodatno, država je putem DIP-a izdvojila još 1,6 milijuna eura za informatičku podršku provedbi lokalnih izbora te za naknade informatičkim koordinatorima, čime je osigurana tehnička provedba ovog složenog izbornog procesa.

Predsjednički izbori, čiji je prvi krug održan 29. prosinca 2024., a drugi 12. siječnja 2025. godine, stajali su 14,3 milijuna eura. Za razliku od lokalnih izbora, njihov je trošak u cijelosti pokriven iz državnog proračuna.

Podsjetimo, lokalni izbori održani su u dva kruga, 18. svibnja i 1. lipnja, kada su birači birali načelnike, gradonačelnike, župane te članove općinskih i gradskih vijeća. Time je zaokružen jedan od ključnih izbornih ciklusa koji izravno utječe na funkcioniranje lokalne vlasti.

Uz redovne lokalne izbore, početkom listopada održani su i dopunski izbori u 63 jedinice lokalne samouprave. Razlog njihova održavanja bila je nedovoljna zastupljenost nacionalnih manjina, odnosno Hrvata u sredinama gdje su manjina. Trošak tih izbora, prema nepotpunim podacima, iznosio je gotovo 1,5 milijuna eura, a snosile su ga lokalne jedinice.

DIP je pritom dodatno financirao informatičku podršku i koordinatore za ove izbore, za što je izdvojeno više od 300.000 eura. Manji, ali simboličan iznos od 8.200 eura utrošen je i za prijevremene izbore za Gradsko vijeće Đakova, održane 9. studenoga.

Kada se zbroje svi navedeni troškovi – od lokalnih i predsjedničkih izbora do dopunskih i prijevremenih – dolazi se do ukupnog iznosa od 45,4 milijuna eura, čime je potvrđena financijska zahtjevnost „super izborne godine“.

Naime, Hrvatska je u lipnju prošle godine zaključila razdoblje obilježeno čak četirima velikim izbornim ciklusima. Uz lokalne i predsjedničke izbore, građani su birali i zastupnike u Hrvatski sabor u travnju 2024., kao i hrvatske predstavnike u Europskom parlamentu u lipnju iste godine.

Osim organizacije izbora, DIP je tijekom prošle godine obavljao i redoviti nadzor financijskog poslovanja političkih aktera. Ukupno je pregledano poslovanje 1.142 subjekta za 2024. godinu, među kojima je bilo 166 političkih stranaka, šest nezavisnih zastupnika te čak 930 nezavisnih vijećnika.

U usporedbi s godinom ranije, riječ je o nešto manjem broju nadziranih subjekata – njih 51 manje nego 2023. godine, kada je DIP analizirao financije ukupno 1.193 politička aktera.

Ovi podaci dodatno potvrđuju kako izborni procesi, uz svoju demokratsku važnost, predstavljaju i značajan financijski izazov za državni i lokalne proračune, osobito u godinama kada se istodobno održava više izbornih ciklusa.

Izvor: Hina


NAJNOVIJE VIJESTI


DOMOVINSKI RAT

Blago Zadro – heroj koji je branio Vukovar

35 godina od „Krvavog Uskrsa“ i pogibije Josipa Jovića

Odluka SAO Krajine koja je ubrzala rat

Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

Sukob na vrhu: tko vodi sigurnosnu politiku RH?

Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda

IZBOR REDAKCIJE

Američka mornarica mijenja strategiju ratovanja

Tagged

Odgovori