Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja Đerek upozorava na sistemsko pogodovanje HDZ-ovim donatorima, uprava društva brani se rekordnim profitom. Donosimo sveobuhvatnu analizu s burne sjednice Antikorupcijskog vijeća koja je razotkrila duboke podjele u upravljanju javnom imovinom.
ZAGREB, 16. travanj 2026. – Hodnici u kojima se odlučuje o sudbini tisuća državnih kvadrata postali su poprište oštrog verbalnog sukoba na tematskoj sjednici Antikorupcijskog vijeća u Hrvatskom saboru. S jedne strane stola iznesene su optužbe o “zaključanim stanovima” za građane i “ekspresnim obnovama” za dužnosnike, dok je s druge strane ponuđena slika modernog, profitabilnog poduzeća koje žrtvuje vlastiti mir čisteći “kosture iz ormara”.
Prazni stanovi i “pegle o trošku države”
Sjednica je započela poraznim brojkama iz nalaza Državne revizije za 2024. godinu. Istaknuto je kako država trenutno upravlja s čak 1.087 potpuno praznih stanova, dok je dodatnih 1.203 u postupku utvrđivanja statusa. Umjesto zarade, ovi kvadrati generiraju 1,52 milijuna eura gubitka godišnje samo na ime režija i pričuve.
Međutim, tehnički podaci brzo su ustupili mjesto političkim bombama.
“Dok su stanovi za obične građane zaključani, svjedočimo modelu pogodovanja. Imamo slučajeve gdje su visoki dužnosnici birali stanove od 90 kvadrata, dok su im zaposlenice tvrtke o trošku države kupovale potrepštine poput pegli i jastuka,” čulo se tijekom uvodnog izlaganja.
Poseban naglasak stavljen je na sudbinu zviždača, konkretno Maje Đerek, čiji je otkaz sud proglasio nedopuštenim, što je ocijenjeno kao “zastrašujuća poruka” svima koji pokušaju ukazati na milijunska dugovanja povlaštenih zakupnika.
Orešković: “Ivan Turudić štiti kriminal Andreja Plenkovića”
Zastupnica Dalija Orešković, inicijatorica sjednice, otišla je korak dalje, definirajući slučaj kao ogledni primjer “sistemske korupcije” s tri ključna elementa:
- Kadroviranje: Optužbe o namještanju pozicija osobama koje ne ispunjavaju uvjete (poput ranije uprave).
- Resursi: Korištenje državnog novca za pogodovanje tvrtkama blisko povezanim s vladajućom strankom.
- Pravosuđe: Oštra kritika upućena USKOK-u i glavnom državnom odvjetniku.
“Imamo konkretne dokaze koji potvrđuju da Ivan Turudić štiti kriminal Andreja Plenkovića i HDZ-a,” odrezala je Orešković, optuživši cijeli lanac – od direktora do ministara – za svjesno zataškavanje.
Obrana Uprave: “Nema korupcije, brojke su rekordne”
Direktorica Državnih nekretnina d.o.o., Mirela Habijanec, odbacila je sve optužbe, pozivajući se na najjači pravni argument koji ima – rješenje USKOK-a na 60 stranica kojim su odbačene kaznene prijave.
“Odgovorno i dokumentirano tvrdim da nema korupcije. USKOK je utvrdio da su se prijave temeljile na konstrukcijama i subjektivnim interpretacijama,” poručila je Habijanec, naglasivši kako društvo posluje transparentno.
Umjesto o aferama, direktorica je govorila o profitu:
- 27 milijuna eura ukupnih prihoda u 2025. godini.
- 8,5 milijuna eura bruto dobiti.
- 17,6 milijuna eura uloženih u nekretnine u posljednje četiri godine.
Habijanec je objasnila da zastoj u natječajima tijekom 2024. nije bio plod nerada, već “godina prekretnica” u kojoj je portfelj tvrtke preko noći narastao za 50%, što je zahtijevalo reorganizaciju. Također je istaknula ključnu ulogu u zbrinjavanju stradalnika potresa i rješavanju 30 godina starog problema “zaštićenih najmoprimaca”.
Transparentnost pod upitnikom?
Iako je Habijanec izrazila spremnost za objavu USKOK-ovog rješenja, ostalo je otvoreno pitanje zašto su radnici unutar sustava morali tražiti informacije putem Povjerenice za informiranje. Napetost je dodatno podigla tvrdnja Dalije Orešković kako postoje nove kaznene prijave o kojima se tek treba odlučiti, što znači da pravosudni epilog ove priče još uvijek nije ni blizu kraja.
DRŽAVNE NEKRETNINE KAO “CRNA RUPA”: Milijunski otpisi dugova tvrtkama Joze Brkića i registar koji “ne vidi” pola Hrvatske
Oriana Ivković Novokmet iz Gonga otvorila je bolno pitanje netransparentnosti, prokazavši državni registar nekretnina kao “neupotrebljiv alat”. Prema njezinim riječima, javnost je slijepa pored zdravih očiju:
- Nepotpuni podaci: Od 21 županije (uključujući Zagreb), tražilica nudi samo njih deset.
- Tehnička blokada: Pretraga po adresi ne radi, a karte su tek djelomično označene.
- Nedostatak informacija: Građani ne mogu vidjeti kvadraturu, stanje nekretnine, tko je u najmu niti koliku cijenu plaća.
“O kakvoj transparentnosti govorimo ako građani i udruge ne mogu kontrolirati što se događa s javnom imovinom?” pitala je Ivković Novokmet. Direktorica Habijanec lopticu je prebacila na Ministarstvo, tvrdeći da su natječaji javni, no na izravno pitanje “može li javnost vidjeti sve nekretnine i njihovo stanje”, odgovor je bio znakovit: “U najvećoj mjeri da”, što je u dvorani izazvalo vidno negodovanje.
Slučaj Joze Brkića: “Otpisano 769.000 eura”
Najoštriji napad uslijedio je od Dalije Orešković, koja je sjednicu s apstraktnih rasprava spustila na teren konkretnih imena. Pročitala je listu tvrtki povezanih s Jozom Brkićem (bratom Milijana Brkića) i obitelji Rodić, kojima su, prema njezinim tvrdnjama, otpisani golemi iznosi:
- Luxuria Network: 309.000 kuna
- Alfa izbor: 57.000 eura
- C Memory Shop: 38.000 eura
- Ukupni otpis: Nevjerojatnih 769.000 eura.
“Jeste li imali instrumente osiguranja? Kako je došlo do tolikog duga unatoč upozorenjima zviždača?” rešetala je Orešković, sugerirajući da se radi o “svjesnim i namjernim radnjama”.
Obrana: “Otpis je samo računovodstvo”
Direktorica Habijanec branila se tvrdnjom da su otpisi dugova “računovodstvena obveza”, a ne čin pogodovanja. Objasnila je da se dugovi otpisuju tek kada se tvrtke brišu iz sudskog registra i kada postane jasno da se država nema odakle naplatiti.
“Da ne radimo otpise, ne bismo ispravno prikazivali vrijednost imovine. To su radile i prethodne uprave,” poručila je Habijanec, pokušavajući dio odgovornosti prebaciti i na prisutnu zviždačicu Maju Đerek, tvrdeći da je i ona u svom mandatu potpisivala slične dokumente.
Vojska zaposlenih i “nevidljiva” izvješća
Na sjednici je otkriveno i da su Državne nekretnine značajno nabujale u ljudstvu – sa 130 na 190 zaposlenih. Ipak, zastupnica Mirela Ahmetović upozorila je na apsurd: unatoč rastu broja zaposlenih, planirani natječaji za 2024. nisu provedeni, a broj postupaka za iseljenje bespravnih korisnika drastično je manji od planiranog.
“Posljednje izvješće o upravljanju imovinom koje je Sabor vidio je ono iz 2021. godine. Gdje su izvješća za posljednje četiri godine? Skrivaju li se namjerno?” pitala je Ahmetović.
Bespravni korisnici: “Očevid je prvi korak”
Državna tajnica Sanja Bošnjak priznala je da bespravna korištenja postoje, ali ih je opravdala činjenicom da država kontinuirano stječe nove nekretnine (često od gradova) u kojima zatiče “stare” stanare. Iako su izmjene zakona omogućile legalizaciju onima koji uredno plaćaju, ostaje sumnja da sustav nije dovoljno brz u izbacivanju onih koji godinama besplatno koriste elitne prostore.
Predsjednica Odbora sjednicu je zaključila hladnim tušem za Upravu: “Da radite nezakonito i neefikasno, utvrdila je i Državna revizija, pronašavši nepravilnosti u javnim nabavama i potpisima ugovora.”
Državna tajnica Sanja Bošnjak upozorava: država upravlja s više od 600 milijuna kvadrata, a “prevelika transparentnost” ponekad otvara vrata provalnicima.
Upravljanje državnom imovinom u Hrvatskoj sliči pokušaju uvođenja reda u labirint građen desetljećima. Na tematskoj sjednici Antikorupcijskog vijeća, državna tajnica Sanja Bošnjak iznijela je obranu sustava, tvrdeći da se država svakodnevno bori s “duhovima” društvenog vlasništva i neriješenim imovinsko-pravnim odnosima koji datiraju još iz bivše države.
Portfelj od 23.000 nekretnina
Ministarstvo pod svojom lupom trenutno ima interni registar s više od 23.000 različitih nekretnina.
- Površina: Preko 600 milijuna kvadratnih metara.
- Dinamika: Svakog mjeseca država stječe oko 100 novih nekretnina kroz sudske i katastarske procese.
- Raznolikost: Od stanova i poslovnih prostora do kampova, planinarskih domova i sukcesijske imovine.
Bošnjak je naglasila da je proces upravljanja decentraliziran – ovlasti su podijeljene na 20 županija i Grad Zagreb, što bi trebalo ubrzati rješavanje predmeta koji su godinama stajali u ladicama.
Druga strana medalje: Može li registar biti “previše javan”?
Odgovarajući na kritike Gonga o nefunkcionalnom registru, tajnica Bošnjak je ponudila nesvakidašnje objašnjenje. Iako se radi na migraciji podataka i e-licitacijama, potpuna javna dostupnost svih detalja o stanovima nosi sigurnosni rizik.
“Puno puta prevelika transparentnost donese krajnosti. Kada smo najavljivali prodaju stanova, povjerenstvo bi na terenu zateklo osobe koje su, vidjevši objavu, nasilno provalile i uselile se unutra,” upozorila je Bošnjak.
Time je argumentirala potrebu za balansom između prava javnosti na informaciju i zaštite same imovine od uzurpacije.
Stambena politika ispred profita
Jedna od ključnih točaka prijepora bila je zašto se stanovi ne daju u ekonomski najam (koji donosi veću zaradu), već stoje prazni ili se uređuju uz visoke troškove. Bošnjak je pojasnila da je to svjesna politička odluka Vlade.
- Prioritet: Zbrinjavanje građana koji su ostali bez domova u potresu (smještaj u državne stanove umjesto u studentske domove).
- Plan 2030: Cilj je izgraditi ili osposobiti 20.000 stanova za priuštivi najam.
- Program Statileo: Rješavanje sudbine zaštićenih najmoprimaca, što je Bošnjak opisala kao “amanet” koji država konačno mora ispuniti prema presudama sudova.
Tržišna vrijednost kao jedino mjerilo?
Unatoč optužbama za pogodovanje “odabranima”, Ministarstvo tvrdi da se svaka prodaja ili zakup temelji isključivo na procjenama neovisnih sudskih vještaka. “Naša svaka odluka je na webu, a svaki kupoprodajni ugovor ide na prethodnu suglasnost nadležnom državnom odvjetništvu,” rezolutna je bila Bošnjak, odbacujući medijske napise o korupciji kao neutemeljene.
Ipak, ostaje pitanje kako sustav koji ima 11 podzakonskih akata i sedam vladinih uredbi za svaku proceduru i dalje dopušta da se tvrtkama sumnjive naplativosti otpisuju milijunski iznosi, o čemu je ranije na sjednici bilo govora.
Pučka pravobraniteljica: “Prijavljeno nam je više nepravilnosti”
Dijana Kesonja, zamjenica Pučke pravobraniteljice, potvrdila je da njihova institucija aktivno postupa u predmetu Državnih nekretnina. Iako su zakonski obvezani na strogu povjerljivost podataka, Kesonja je otkrila ključne proceduralne prepreke s kojima se susreću:
- Ignoriranje rokova: Nadležna tijela (inspektorati, ministarstva) često ne dostavljaju obavijesti o ishodu postupanja u zakonskim rokovima.
- Uskoro završno izvješće: Institucija priprema finalni dokument o dijelovima prijave Maje Đerek po kojima je postupanje okončano, a koji će uskoro biti uručen prijaviteljici.
Apsurd “oštećene strane”
Najveći šok u raspravi izazvalo je pojašnjenje kako sustav funkcionira kada USKOK ili DORH odbace prijavu za korupciju. Naime, prema trenutnom Zakonu o kaznenom postupku, korupcija je “kazneno djelo protiv interesa države”.
“U ovom konkretnom slučaju, prijaviteljica nepravilnosti (Maja Đerek) nije mogla preuzeti kazneni progon jer se ne smatra oštećenom stranom. To pravo je upućeno Nadzornom odboru trgovačkog društva, koji ga – očekivano – nije preuzeo,” pojasnila je Kesonja.
Ovo dovodi do situacije “kadija te tuži, kadija ti sudi”: institucija koju zviždač prijavi za nezakonitosti dobiva zakonsku mogućnost da odluči želi li samu sebe kazneno goniti.
Prijedlog za 2026.: Promjena zakona zbog “Slučaja Đerek”
Institucija Pučke pravobraniteljice je u svom izvješću za 2025. godinu (izdanom 2026.) službeno zatražila reguliranje ove “pravne praznine”.
- Novi zahtjev: Prijavitelji koji prijave nepravilnosti radi zaštite javnog interesa moraju dobiti pravo preuzimanja kaznenog progona ako država od njega odustane.
- Zaštita od odmazde: Kesonja je podsjetila da zviždači često trpe osvetu u obliku otkaza ili tužbi za klevetu, te da im zakon mora pružiti snažniji štit u svim fazama postupka.
Zaključak struke: Sustav štiti sustav
“Ovaj konkretan slučaj ukazao je na situaciju koja se do sada nije pojavljivala i koju bi trebalo regulirati za budućnost,” poručila je Kesonja. Činjenica da se o ovome raspravlja tek nakon što je prijaviteljica prošla kroz višegodišnju pravnu bitku, dokazuje da su mehanizmi borbe protiv korupcije u Hrvatskoj još uvijek – tupi.
Sustav državne imovine je “izgubljen u prijevodu”, a rješenje su visoke plaće bez povlastica
Rasprava o Državnim nekretninama dobila je svoju znanstvenu težinu izlaganjem dr. sc. Jelene Budak. S više od 25 godina iskustva u proučavanju korupcije, Budak je sustav upravljanja imovinom opisala kao labirint “rupa u zakonima”, neusklađenih pravilnika i digitalizacije koja to zapravo nije.
“Izgubljena sam i u šoku”
Stručnjakinja je priznala da se u sklopu pripreme za sjednicu pokušala informirati putem službenih kanala: središnjeg državnog registra, stranica Ministarstva i same tvrtke Državne nekretnine. Rezultat je bio porazan.
“Ne smatram se nepismenom osobom, ali bila sam izgubljena. Potpuno je nejasno da građanin danas nema uvid u osnovne informacije, dok su tijela decentralizirana tamo gdje bi trebala biti čvrsto povezana,” istaknula je Budak.
Ona je odbacila argument Ministarstva da bi prevelika transparentnost dovela do provala u stanove, naglasivši da sustavi moraju biti uvezani barem za institucije, kako bi se spriječile malverzacije.
Gdje prestaje zakon, a počinje moral?
Budak je ukazala na apsurdnost situacije u kojoj država “ne može provjeriti prebivalište” dužnosnika kojima dodjeljuje stanove. To je, prema njoj, dokaz da se ovdje ne borimo samo s korupcijskim rizicima, već s potpunim odsustvom moralne odgovornosti onih koji donose odluke.
- Problem procjena: Kritizirala je način procjene tržišne vrijednosti, predlažući da se država u slučajevima od javnog interesa ponaša poput banke – strogo, precizno i bez iznimaka za “povlaštene”.
- Kaskanje za revizijom: Naglasila je da je od nalaza revizije iz 2024. do sredine 2026. prošlo dovoljno vremena da se “naprave čuda”, no pomaci su jedva vidljivi.
Radikalan prijedlog: Visoke plaće, nula beneficija
Kao ekonomistica, Budak je ponudila rješenje koje bi, prema njezinom mišljenju, jednim potezom srezalo korupcijske rizike u upravljanju nekretninama:
“Dajte dužnosnicima i službenicima vrlo visoke plaće koje prate njihovu odgovornost. I iz te plaće neka sami odluče hoće li si unajmiti vilu, stan za 200 eura ili će ići pješice. To bi nam maksimalno smanjilo troškove ovog ‘hendlanja’ povlastica, jastuka i pegli.“
Time bi se, smatra Budak, ukinuo cijeli paralelni sustav “pogodovanja kroz imovinu” koji trenutno služi kao poligon za korupciju, a državu bi oslobodilo uloge “dadilje” za političke elite.
Zaključak: Zviždači su prepušteni sami sebi
Stručnjakinja je svoje izlaganje zaključila gorkom konstatacijom: u ovakvom neusklađenom zakonodavstvu, osobe koje prijave nepravilnosti (zviždači) u najvećoj su mjeri prepuštene sami sebi, bez obzira na moralnu potporu javnosti ili institucija.
RAT DO ISTREBLJENJA U “DRŽAVNIM NEKRETNINAMA”: Zviždači pod ucjenom, a “donatori” u elitnim kvadratima
Završni čin sjednice donio je najteže optužbe i najdublje podjele. Nastup zviždačice Maje Đerek ogolio je “unutarnje rane” sustava, dok je obrana Uprave pokušala diskreditirati njezine motive, pretvarajući raspravu o javnom dobru u mučnu bitku oko radnopravnih statusa.
“Ovo nije korupcija, ovo je krađa novca iz državnog proračuna”, poručila je Maja Đerek u dramatičnom izlaganju pred Antikorupcijskim vijećem. Dok ona tvrdi da joj se zabranjuje disanje pod prijetnjom otkaza, Uprava uzvraća: “Status zviždača ne može biti alibi za kršenje radnih obveza.”
Posljednji dio sjednice bio je sve samo ne protokolaran. Maja Đerek, bivša rukovoditeljica koja se na posao vratila sudskom odlukom, optužila je vrh sustava – od premijera Plenkovića do ministra Bačića – za svjesno održavanje sustava pogodovanja.
Sloboda govora pod “ucjenom”
Đerek je sjednicu otvorila šokantnom tvrdnjom: povratak na posao uvjetovan joj je potpisivanjem ugovora kojim joj se zabranjuje javno istupanje.
“Ovakve propagande se ne bi posramile ni najgore autoritarne države. Ponuđen mi je ugovor koji sam morala prihvatiti jer bih opet bila na ulici. Oduzeta mi je sloboda govora pod prijetnjom otkazom,” ustvrdila je Đerek, dodajući kako je izložena konstantnom šikaniranju i opomenama “zato što diše”.
Slučaj “HDZ-ov donator”: Obnova o trošku države?
Najveću buru izazvala je tvrdnja o poslovnom prostoru na Trgu bana Jelačića. Prema riječima Maje Đerek, pokušali su je prisiliti da povuče tužbu za iseljenje protiv korisnika koji je donator vladajuće stranke.
- Optužba: “Ministar Bačić mu obnavlja prostore o trošku države, dok on istovremeno ima dugove. Kome je to u interesu?” pitala je Đerek.
- Obrana: Direktorica Habijanec oštro je odbacila ove navode, tvrdeći da korisniku uopće nije ponuđen novi ugovor, već da će prostor koristiti državna tijela nakon rekonstrukcije.
Dugovi Joze Brkića i “nestali” mailovi
Đerek je ponovila optužbe vezane uz tvrtke Joze Brkića, tvrdeći da mu je otpisano 219.000 eura koji su se mogli naplatiti da je Uprava tražila adekvatna sredstva osiguranja. “Ja sam mu 2019. otkazala preko 20 ugovora, a gospođa Habijanec mu sada potpisuje nove bez javnog natječaja,” ustvrdila je zviždačica. Dodala je i da joj je, nakon što je počela propitivati dugovanja, usmenom naredbom ukinut uvid u financijske podatke društva te da joj se “nadgledaju mailovi”.
“Kad se spominjemo za dobit državnih nekretnina, državne nekretnine imaju 12.000 nekretnina, sad skoro 13 koje su dobili besplatno. Svaka pekara i lanac pekara ima veću dobit od državnih nekretnina.”
Dvostruka mjerila sustava: Na ulicu idu najranjiviji, dok se donatori štite
Maja Đerek iznijela je potresne detalje o surovosti sustava koji, prema njezinim riječima, primjenjuje dvostruka mjerila ovisno o političkoj moći. Dok se pred licem javnosti propagiraju politike “priuštivog stanovanja”, u stvarnosti se provode deložacije osoba s invaliditetom, bolesnih i ovisnih koji nemaju kamo osim na cestu. Istovremeno, Đerek tvrdi kako se od nje tražilo povlačenje tužbi protiv privilegiranih HDZ-ovih donatora s Trga bana Jelačića te postavlja pitanje zašto država već četiri godine drži praznima elitne prostore obitelji Rodić: „Za četiri godine se može grad sagraditi, a ne obnoviti jedan prostor. Pitam vas – za koga se ti kvadrati čuvaju?“
“Zakukuljeni” prostori i brisanje tragova dugovanja
Oštre optužbe upućene su i na račun netransparentnosti javnih natječaja. Đerek upozorava kako se u javnosti stalno “vrti” mali broj istih prostora, dok oni najvrjedniji ostaju “zakukuljeni” i skriveni od očiju građana. Posebno je apostrofirala slučaj Joze Brkića, tvrdeći da mu se danas potpisuju novi ugovori bez javnog natječaja jer su mu prethodni milijunski dugovi naprosto otpisani, čime su iz sustava izbrisani dokazi o dugovanjima. „Prisiljavaju me na povlačenje tužbi i optužuju za ugovore koje po zakonu nisam ni mogla potpisati, dok istovremeno ignoriraju prijave o desetcima ugovora za koje se godinama uopće nisu izdavali računi“, zaključila je Đerek.
Habijanec: “Motiv zviždača je upitan”
Direktorica Mirela Habijanec uzvratila je udarac propitujući tajming prijava nepravilnosti. Prema njezinu sudu, prijave se podnose tek kada radnik dobije opomenu ili otkaz, koristeći status zviždača kao “štit”.
“Pitam se zašto do prijava dolazi nakon izdanih upozorenja? Status zviždača ne bi smio biti alibi za kršenje radnopravnih obveza,” poručila je Habijanec, naglašavajući da su svi ugovori o radu u tvrtki jednaki i da nitko nema posebnu zabranu govora, već obvezu čuvanja ugleda tvrtke.
Pravobraniteljica pod pritiskom
Zastupnica Dalija Orešković i sama Maja Đerek kritizirale su sporost institucije Pučke pravobraniteljice. Đerek je istaknula da je potvrda o njezinu šikaniranju izdana još prošlog lipnja, ali da od tada vlada tišina. Dijana Kesonja (zamjenica pravobraniteljice) branila je instituciju tvrdeći da rad na tako složenim predmetima s bezbroj dopuna zahtijeva vrijeme. “Nikakva vrsta pritiska izvana neće utjecati na naš rad. Postupamo po zakonu,” zaključila je.
Novinarstvo na aparatima?
Sjednica je završila upozorenjem novinarke Ane Raić Knežević o padu razine istraživačkog novinarstva u Hrvatskoj. Istaknuto je da se informacije ad hoc proglašavaju “poslovnom tajnom”, čime se novinarima vežu ruke, a priče o korupciji “umiru” u birokratskim labirintima.
ZAKLJUČAK: Tko je pobijedio?
Sjednica je završila bez konsenzusa. Za vladajuće, Državne nekretnine su profitabilna tvrtka koja čisti povijesni nered. Za oporbu i zviždače, to je utvrda netransparentnosti koja služi za namirivanje stranačkih donatora i obitelji bliskih vlasti. Dokazi su sada na stolu USKOK-a i Državne revizije, no javnost je ostala s gorkim okusom: sustav koji bi trebao štititi javno dobro, čini se, najviše štiti – samog sebe.
- Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina
Jesu li državne nekretnine zlatni rudnik za proračun ili privatni servis političkih elita? Dok nalazi revizije otkrivaju milijunske gubitke na praznim stanovima, a zviždačica Maja… Pročitaj više: Korupcija ili profit? Rat Maje Đerek i Državnih nekretnina - Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći
Ministar Damir Habijan predstavio je izmjene Zakona o obveznim odnosima koje donose pravo na popravak, produljenje jamstva za godinu dana, uvođenje digitalne punomoći i bolju… Pročitaj više: Novi Zakon o obveznim odnosima: Duže jamstvo i digitalne punomoći - Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“
Zastupnik Nino Raspudić u Saboru je progovorio o razgranatoj mreži korupcije u hrvatskim sportskim savezima, pranju novca kroz državne tvrtke poput HEP-a te ulozi medija… Pročitaj više: Raspudić o mediju :„pričaju nebuloze“ i prave javnost „idiotima“ - Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.”
ZAGREB, 16. travanj 2026. – U ime Kluba zastupnika Mosta i nezavisnog zastupnika, povjesničar i zastupnik Josip Jurčević održao je u Hrvatskom saboru oštar govor… Pročitaj više: Jurčević: „Jasenovac je otkopan još 1964.” - Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“
Zastupnik Mosta Marin Miletić u Saboru je žestoko kritizirao korupciju u sportskim savezima, progon zviždača poput Damira Sabljaka te pristranost HND-a, poručivši da Hrvatska može… Pročitaj više: Miletić oštro iz Sabora: „Hrvatska je država u kojoj se kradu milijarde, a zviždače progone kao divljač“ - Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu
Izvješće ministra Tome Medveda o nestalima u 2025. godini otkriva značajne pomake u potrazi, uključujući nove masovne grobnice i ulaganja od 250.000 eura u DNA… Pročitaj više: Ministar Medved predstavio izvješće o nestalima za 2025. godinu - U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva
Odlukom Vlade RH i Hrvatskog sabora, 2025. godina proglašena je godinom obilježavanja velike obljetnice krunidbe kralja Tomislava. Osječko-baranjska županija i Muzej likovnih umjetnosti (MLU) trajni… Pročitaj više: U Osijeku predstavljena medalja povodom 1100 godina Hrvatskog kraljevstva - Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026.
Prema najnovijem izvješću Državnog zavoda za statistiku (DZS), cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku su porasle za 4,8% na godišnjoj razini. U… Pročitaj više: Skok cijena energenata i stanovanja obilježio ožujak 2026. - U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete
U tijeku su opsežna terenska istraživanja Ministarstva hrvatskih branitelja na području Grada Zagreba. Prema dostupnim saznanjima, riječ je o žrtvama partizansko-komunističkih zločina počinjenih neposredno nakon… Pročitaj više: U Gornjoj Dubravi ekshumirane prve žrtve, istraživanja se šire na Sesvete - Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
Dok drugi gradovi plaćaju penale, Osijek bilježi 58% odvojenog prikupljanja otpada. Treće izdanje Eco City Waste Festa okupilo je vrtiće, škole i stručnjake kako bi… Pročitaj više: Osijek lider u odvajanju otpada: Održan III. Eco City Waste Fest
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
