Ministrica Marija Vučković u Saboru branila zakon o GMO-u i biosigurnosti. Zastupnici propitivali nadzor, ekološke prijetnje i pravo javnosti na informacije.
Zagreb, 17. travnja 2026. – U Hrvatski sabor na dnevnom redu našao se konačni prijedlog zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Aarhuške konvencije, u drugom čitanju.
Raspravu o prijedlogu prethodno su proveli nadležni saborski odbori za zakonodavstvo te zaštitu okoliša i prirode, a nakon čega je riječ dobila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
GMO amandmani kao ključna nadogradnja
Ministrica je u svom izlaganju naglasila kako se radi o izmjenama usvojenima još 2005. godine u Almati, koje su na snagu stupile u travnju 2025., a odnose se na tzv. GMO amandmane. Njihova je svrha osigurati pravodobno i učinkovito informiranje javnosti te njezino aktivno sudjelovanje prije donošenja odluka o uvođenju genetski modificiranih organizama u okoliš ili njihovu stavljanju na tržište.
Kako je istaknula, riječ je o važnom koraku u jačanju demokratskih procesa u upravljanju okolišem, ali i u izgradnji povjerenja građana prema institucijama koje odlučuju o pitanjima biološke sigurnosti.
Hrvatska već usklađena s međunarodnim standardima
Republika Hrvatska članica je Aarhuške konvencije od 2007. godine, a potvrđivanjem novih izmjena dodatno se potvrđuje visoka razina usklađenosti s europskim i globalnim standardima u području upravljanja GMO-ima.
Ministrica Vučković naglasila je kako hrvatski zakonodavni okvir već u velikoj mjeri ispunjava zahtjeve koje ove izmjene propisuju, posebice kroz postojeći zakon o genetski modificiranim organizmima. Taj zakon, među ostalim, obvezuje nadležna tijela na javno objavljivanje ključnih informacija, uključujući procjene rizika i tehničku dokumentaciju, te omogućuje građanima davanje mišljenja i primjedbi.
Transparentnost kao temelj odlučivanja
Izmjene konvencije dodatno naglašavaju obvezu država da osiguraju dostupnost informacija, transparentnost postupaka i aktivno sudjelovanje javnosti u svim fazama odlučivanja o GMO-ima. To uključuje i javnu objavu odluka s obrazloženjima te uvažavanje komentara građana u konačnim odlukama.
Kako je istaknuto u raspravi, razvoj genetski modificiranih organizama predstavlja brzo rastuće područje koje nosi i znanstvene i etičke izazove, zbog čega je otvorenost prema javnosti ključna.
Bez novih obveza, ali uz jačanje prakse
Ministrica je naglasila kako potvrđivanje ovih izmjena ne nameće nove zakonodavne obveze Hrvatskoj, već predstavlja formalnu potvrdu standarda koje država već primjenjuje u praksi.
Posebno je istaknuta povezanost s Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti, koji je Hrvatska ratificirala još 2002. godine, a koji također naglašava važnost informiranja i uključivanja javnosti u odluke o GMO-ima.
Poruka odgovornog upravljanja okolišem
Zaključno, ministrica je poručila kako donošenje ovog zakona predstavlja potvrdu odgovornog, transparentnog i uključivog pristupa upravljanju okolišem. U vremenu klimatskih izazova i smanjenja bioraznolikosti, naglasila je, nužno je donositi odluke koje su istovremeno znanstveno utemeljene i jasno komunicirane javnosti.
Pozvala je zastupnike da podrže zakon, istaknuvši kako se njime dodatno jača zaštita okoliša i zdravlja građana, ali i povjerenje između institucija i javnosti.
Pitanje biosigurnosti, genetski modificiranih organizama (GMO) i transparentnosti prema građanima dominiralo je saborskom raspravom o novom zakonskom okviru. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovarala je na niz zastupničkih replika, istaknuvši kako Hrvatska nije samo “sljedbenik” europskih direktiva, već jedna od država predvodnica u zaštiti vlastitog okoliša.
Rasprava se dotaknula usklađivanja s Aarhuškom konvencijom i Kartagenskim protokolom, a zastupnici su od ministrice tražili jamstva da će visoki zakonski standardi zaživjeti i u praksi.
Nacionalni konsenzus: Hrvatska bez GMO-a
Zastupnici iz različitih političkih opcija, uključujući Mislava Hermana, Željka Glavića i Željko Turk, složili su se da u Hrvatskoj postoji čvrst nacionalni konsenzus o zabrani proizvodnje hrane koja sadrži GMO.
Ministrica Vučković potvrdila je taj stav, naglasivši osjetljivost i dobru informiranost hrvatske javnosti:
“Mi smo praktički slobodni od uzgoja. Kad govorimo o politikama, mi se na neki način branimo od uvođenja novih vrsta bez dodatnih znanstvenih istraživanja i analiza rizika. Poštujemo načelo supsidijarnosti koje svakoj državi članici omogućuje da samostalno odlučuje, a to su stavovi po kojima je Republika Hrvatska u Europi prepoznata.”
Pravo građana na sudjelovanje u odlukama
Jedno od ključnih pitanja, koje su potegnuli zastupnici Barbir i Baričević bilo je kako će se osigurati da informacije o eventualnom uvođenju GMO-a budu razumljive i dostupne široj javnosti te kako građani mogu sudjelovati u odlukama.
Zakonske izmjene, pojasnila je ministrica, donose stroge protokole:
- Analiza rizika: Prije bilo kakvog uvođenja u okoliš ili stavljanja na tržište, nadležna tijela moraju napraviti detaljnu analizu rizika.
- Transparentnost: Namjera se mora javno i transparentno objaviti.
- Obvezno očitovanje: Institucije su dužne zapisati sva mišljenja javnosti te na svaku primjedbu ili prijedlog pojedinačno odgovoriti, uz obrazloženje zašto se nešto uvažava ili odbija.
Od GMO-a do crnih točaka: Problem provedbe i inspekcija
Rasprava o biosigurnosti ubrzo se proširila na općenite probleme zaštite okoliša u Hrvatskoj. Zastupnik Jurčević upozorio je na problem ilegalnog iskrcavanja opasnog otpada diljem zemlje, dok je zastupnica Blažina istaknula problematično nasipavanje plaža koje uništava podmorje pod izlikom dohrane, pitajući se gdje su inspekcije.
Odgovarajući na kritike o slabom nadzoru, Vučković je stala u obranu napora svog ministarstva, iako inspekcijski poslovi spadaju pod Državni inspektorat.
Što se poduzima protiv zagađivača?
- Suradnja institucija: Potpisani su sporazumi o suradnji s Carinskom upravom, Poreznom upravom i Državnim odvjetništvom.
- Aktivno prijavljivanje: Ministarstvo zaštite okoliša na tjednoj bazi prosljeđuje 15 do 20 prijava za različite sumnje na ekološke prekršaje.
- Sanacija otpada: Pokrenute su sanacije “crnih točaka” koje desetljećima nisu bile osigurane te su za to osigurana dodatna sredstva.
Iako zakoni na papiru zvuče ohrabrujuće, saborska rasprava jasno je pokazala da će najveći izazov ostati njihova beskompromisna provedba na terenu – od zaustavljanja ilegalnog otpada do očuvanja hrvatskih polja i plaža.
Zahvalivši zastupnicima na prijedlozima, Vučković je naglasila važnu razliku između pukog informiranja javnosti i stvarnog uključivanja građana u donošenje odluka, najavivši kako Ministarstvo već sada dokumente koji ranije nisu bili dostupni stavlja na javno savjetovanje.
Žestok odgovor zastupniku Troskotu: “Ovo su nečasne neistine”
Najnapetiji trenutak rasprave bio je odgovor ministrice na izlaganje zastupnika Zvonimira Troskota, kojeg je optužila za iznošenje potpunih neistina i ad hominem napade u vezi s navodnim sumnjivim konzultacijama oko Gospića i proračunskim sredstvima za sanacije.
“Pomolila sam se Bogu da mirno na to odgovorim. Sve što je čovjek rekao je neistina. Nikada u životu nisam čula za imena osoba s kojima se navodno konzultiram. Možete reći i da sam ubila čovjeka 15 minuta prije nego što sam ušla u Sabor – to je potpuno ista stvar. Mi smo potpuno nevini, postupamo ispravno i ispravljamo tuđe pogreške,” bila je rezolutna Vučković.
Sudbina crnih točaka i centara za otpad
Ministrica se detaljno osvrnula na konkretne probleme gospodarenja otpadom diljem Hrvatske, o kojima su zastupnici tražili odgovore:
- Željezni otpad u lukama: Ministarstvo je, nakon neslužbenih prijava, zatražilo hitno postupanje inspekcije. Uskoro u Sabor stižu izmjene Zakona o gospodarenju otpadom koje će precizirati pravila i skratiti vrijeme zadržavanja ovakvog otpada u hrvatskim lukama.
- Sanacija jame Sovjak: Proces je bio kompromitiran i prethodni ugovori s izvođačima su raskinuti jer je to bio “jedini zakoniti put”. Fond za zaštitu okoliša trenutno priprema potpuno novi, otvoreni postupak javne nabave te je ministrica zajamčila da će se Sovjak sanirati.
- Marišćina i Kaštijun: Prvi hrvatski centri za gospodarenje otpadom suočavaju se s financijskim i operativnim problemima. Ministarstvo im pomaže državnim potporama (za zbrinjavanje goriva iz otpada i investicije), ali Vučković upozorava da bez boljeg odvajanja otpada na izvoru i izgradnje kompostana dugoročno rješenje nije moguće.
Očuvanje Banovine i jadranskih plaža
Odgovarajući na pitanja o kumulativnim učincima novih projekata, posebno peradarske industrije na području Banovine, ministrica je umirila javnost potvrdivši da je zakonska obveza napraviti detaljnu kumulativnu procjenu utjecaja na okoliš, neovisno o tome jesu li projekti formalno razdvojeni.
Također, dotaknula se i problema na obali: Dohranjivanje vs. nasipavanje plaža: Prepoznata je jasna zakonska razlika između “dohranjivanja” (vraćanja onoga što je more prirodno odnijelo) i štetnog “nasipavanja”. Ministarstvo ove godine donosi novi Zakon o zaštiti prirode te Nacionalni plan obnove prirode, kroz koje će se dodatno postrožiti pravila očuvanja pomorskog dobra i bioraznolikosti.
Na samom kraju, ministrica je još jednom pozdravila konsenzus svih političkih opcija oko strogih pravila za GMO, naglasivši kako je upravo zaštita zdravlja građana i hrvatskog okoliša temelj svih novih zakonskih inicijativa.
- Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ
Gospodarski centar Osječko-baranjske županije ponovno je postao središte naprednih tehnologija! Otvoren je treći Osijek Drone Expo 2026., prestižni događaj koji okuplja vodeće stručnjake i inovatore… Pročitaj više: Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ - Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku
U emotivnoj atmosferi i uz prisustvo roditelja, u dubrovačkoj luci Gruž svečano je otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku tijekom Domovinskog rata. Dirljiva kompozicija šarenih,… Pročitaj više: Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku - Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud!
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja oštro je kritizirao kandidaturu Mirte Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, upozoravajući na ozbiljan sukob interesa i postojanje “bankarske koalicije” u Hrvatskom… Pročitaj više: Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud! - 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača
Vlada RH na 169. sjednici usvojila ključne odluke o cestovnoj infrastrukturi, modernizaciji vojske kroz instrument SAFE te novim pravilima za transparentnije financiranje sporta. ZAGREB, 14.… Pročitaj više: 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača - Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije usvojilo je godišnje izvješće o radu za razdoblje od veljače 2025. do veljače 2026. godine. Uz raspravu… Pročitaj više: Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om - Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta
Nisam povjesničar po struci, ali je povijest Istre prožeta u mojoj obitelji i obitelji mog supruga. Mi, naši djedovi i bake i naši roditelji, mi… Pročitaj više: Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta - Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine
Franjo Tuđman nesumnjivo je najkompleksnija, ali i najvažnija politička figura moderne hrvatske povijesti. Njegov životni put – od odrastanja u zagorskoj obitelji uronjenoj u radićevsku… Pročitaj više: Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine - OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama
Svibanj je u povijesti grada na Dravi ostao urezan kao mjesec s dva potpuno različita lica, oba ispisana krvlju, hrabrošću i neviđenim inatom. Dok je… Pročitaj više: OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama - Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija
Ministrica Hrstić najavljuje povijesne promjene u sestrinstvu i digitalizaciju koja „izbacuje papir“ iz bolnica U velikom intervjuu za emisiju „ A sada Vlada“, ministrica zdravstva… Pročitaj više: Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija - Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
U Parku 99. brigade na zagrebačkoj Peščenici svečano je obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve pričuvne brigade Grada Zagreba – slavne 99. brigade Zbora narodne garde… Pročitaj više: Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
