Ministrica Marija Vučković u Saboru branila zakon o GMO-u i biosigurnosti. Zastupnici propitivali nadzor, ekološke prijetnje i pravo javnosti na informacije.
Zagreb, 17. travnja 2026. – U Hrvatski sabor na dnevnom redu našao se konačni prijedlog zakona o potvrđivanju izmjena i dopuna Aarhuške konvencije, u drugom čitanju.
Raspravu o prijedlogu prethodno su proveli nadležni saborski odbori za zakonodavstvo te zaštitu okoliša i prirode, a nakon čega je riječ dobila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
GMO amandmani kao ključna nadogradnja
Ministrica je u svom izlaganju naglasila kako se radi o izmjenama usvojenima još 2005. godine u Almati, koje su na snagu stupile u travnju 2025., a odnose se na tzv. GMO amandmane. Njihova je svrha osigurati pravodobno i učinkovito informiranje javnosti te njezino aktivno sudjelovanje prije donošenja odluka o uvođenju genetski modificiranih organizama u okoliš ili njihovu stavljanju na tržište.
Kako je istaknula, riječ je o važnom koraku u jačanju demokratskih procesa u upravljanju okolišem, ali i u izgradnji povjerenja građana prema institucijama koje odlučuju o pitanjima biološke sigurnosti.
Hrvatska već usklađena s međunarodnim standardima
Republika Hrvatska članica je Aarhuške konvencije od 2007. godine, a potvrđivanjem novih izmjena dodatno se potvrđuje visoka razina usklađenosti s europskim i globalnim standardima u području upravljanja GMO-ima.
Ministrica Vučković naglasila je kako hrvatski zakonodavni okvir već u velikoj mjeri ispunjava zahtjeve koje ove izmjene propisuju, posebice kroz postojeći zakon o genetski modificiranim organizmima. Taj zakon, među ostalim, obvezuje nadležna tijela na javno objavljivanje ključnih informacija, uključujući procjene rizika i tehničku dokumentaciju, te omogućuje građanima davanje mišljenja i primjedbi.
Transparentnost kao temelj odlučivanja
Izmjene konvencije dodatno naglašavaju obvezu država da osiguraju dostupnost informacija, transparentnost postupaka i aktivno sudjelovanje javnosti u svim fazama odlučivanja o GMO-ima. To uključuje i javnu objavu odluka s obrazloženjima te uvažavanje komentara građana u konačnim odlukama.
Kako je istaknuto u raspravi, razvoj genetski modificiranih organizama predstavlja brzo rastuće područje koje nosi i znanstvene i etičke izazove, zbog čega je otvorenost prema javnosti ključna.
Bez novih obveza, ali uz jačanje prakse
Ministrica je naglasila kako potvrđivanje ovih izmjena ne nameće nove zakonodavne obveze Hrvatskoj, već predstavlja formalnu potvrdu standarda koje država već primjenjuje u praksi.
Posebno je istaknuta povezanost s Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti, koji je Hrvatska ratificirala još 2002. godine, a koji također naglašava važnost informiranja i uključivanja javnosti u odluke o GMO-ima.
Poruka odgovornog upravljanja okolišem
Zaključno, ministrica je poručila kako donošenje ovog zakona predstavlja potvrdu odgovornog, transparentnog i uključivog pristupa upravljanju okolišem. U vremenu klimatskih izazova i smanjenja bioraznolikosti, naglasila je, nužno je donositi odluke koje su istovremeno znanstveno utemeljene i jasno komunicirane javnosti.
Pozvala je zastupnike da podrže zakon, istaknuvši kako se njime dodatno jača zaštita okoliša i zdravlja građana, ali i povjerenje između institucija i javnosti.
Pitanje biosigurnosti, genetski modificiranih organizama (GMO) i transparentnosti prema građanima dominiralo je saborskom raspravom o novom zakonskom okviru. Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković odgovarala je na niz zastupničkih replika, istaknuvši kako Hrvatska nije samo “sljedbenik” europskih direktiva, već jedna od država predvodnica u zaštiti vlastitog okoliša.
Rasprava se dotaknula usklađivanja s Aarhuškom konvencijom i Kartagenskim protokolom, a zastupnici su od ministrice tražili jamstva da će visoki zakonski standardi zaživjeti i u praksi.
Nacionalni konsenzus: Hrvatska bez GMO-a
Zastupnici iz različitih političkih opcija, uključujući Mislava Hermana, Željka Glavića i Željko Turk, složili su se da u Hrvatskoj postoji čvrst nacionalni konsenzus o zabrani proizvodnje hrane koja sadrži GMO.
Ministrica Vučković potvrdila je taj stav, naglasivši osjetljivost i dobru informiranost hrvatske javnosti:
“Mi smo praktički slobodni od uzgoja. Kad govorimo o politikama, mi se na neki način branimo od uvođenja novih vrsta bez dodatnih znanstvenih istraživanja i analiza rizika. Poštujemo načelo supsidijarnosti koje svakoj državi članici omogućuje da samostalno odlučuje, a to su stavovi po kojima je Republika Hrvatska u Europi prepoznata.”
Pravo građana na sudjelovanje u odlukama
Jedno od ključnih pitanja, koje su potegnuli zastupnici Barbir i Baričević bilo je kako će se osigurati da informacije o eventualnom uvođenju GMO-a budu razumljive i dostupne široj javnosti te kako građani mogu sudjelovati u odlukama.
Zakonske izmjene, pojasnila je ministrica, donose stroge protokole:
- Analiza rizika: Prije bilo kakvog uvođenja u okoliš ili stavljanja na tržište, nadležna tijela moraju napraviti detaljnu analizu rizika.
- Transparentnost: Namjera se mora javno i transparentno objaviti.
- Obvezno očitovanje: Institucije su dužne zapisati sva mišljenja javnosti te na svaku primjedbu ili prijedlog pojedinačno odgovoriti, uz obrazloženje zašto se nešto uvažava ili odbija.
Od GMO-a do crnih točaka: Problem provedbe i inspekcija
Rasprava o biosigurnosti ubrzo se proširila na općenite probleme zaštite okoliša u Hrvatskoj. Zastupnik Jurčević upozorio je na problem ilegalnog iskrcavanja opasnog otpada diljem zemlje, dok je zastupnica Blažina istaknula problematično nasipavanje plaža koje uništava podmorje pod izlikom dohrane, pitajući se gdje su inspekcije.
Odgovarajući na kritike o slabom nadzoru, Vučković je stala u obranu napora svog ministarstva, iako inspekcijski poslovi spadaju pod Državni inspektorat.
Što se poduzima protiv zagađivača?
- Suradnja institucija: Potpisani su sporazumi o suradnji s Carinskom upravom, Poreznom upravom i Državnim odvjetništvom.
- Aktivno prijavljivanje: Ministarstvo zaštite okoliša na tjednoj bazi prosljeđuje 15 do 20 prijava za različite sumnje na ekološke prekršaje.
- Sanacija otpada: Pokrenute su sanacije “crnih točaka” koje desetljećima nisu bile osigurane te su za to osigurana dodatna sredstva.
Iako zakoni na papiru zvuče ohrabrujuće, saborska rasprava jasno je pokazala da će najveći izazov ostati njihova beskompromisna provedba na terenu – od zaustavljanja ilegalnog otpada do očuvanja hrvatskih polja i plaža.
Zahvalivši zastupnicima na prijedlozima, Vučković je naglasila važnu razliku između pukog informiranja javnosti i stvarnog uključivanja građana u donošenje odluka, najavivši kako Ministarstvo već sada dokumente koji ranije nisu bili dostupni stavlja na javno savjetovanje.
Žestok odgovor zastupniku Troskotu: “Ovo su nečasne neistine”
Najnapetiji trenutak rasprave bio je odgovor ministrice na izlaganje zastupnika Zvonimira Troskota, kojeg je optužila za iznošenje potpunih neistina i ad hominem napade u vezi s navodnim sumnjivim konzultacijama oko Gospića i proračunskim sredstvima za sanacije.
“Pomolila sam se Bogu da mirno na to odgovorim. Sve što je čovjek rekao je neistina. Nikada u životu nisam čula za imena osoba s kojima se navodno konzultiram. Možete reći i da sam ubila čovjeka 15 minuta prije nego što sam ušla u Sabor – to je potpuno ista stvar. Mi smo potpuno nevini, postupamo ispravno i ispravljamo tuđe pogreške,” bila je rezolutna Vučković.
Sudbina crnih točaka i centara za otpad
Ministrica se detaljno osvrnula na konkretne probleme gospodarenja otpadom diljem Hrvatske, o kojima su zastupnici tražili odgovore:
- Željezni otpad u lukama: Ministarstvo je, nakon neslužbenih prijava, zatražilo hitno postupanje inspekcije. Uskoro u Sabor stižu izmjene Zakona o gospodarenju otpadom koje će precizirati pravila i skratiti vrijeme zadržavanja ovakvog otpada u hrvatskim lukama.
- Sanacija jame Sovjak: Proces je bio kompromitiran i prethodni ugovori s izvođačima su raskinuti jer je to bio “jedini zakoniti put”. Fond za zaštitu okoliša trenutno priprema potpuno novi, otvoreni postupak javne nabave te je ministrica zajamčila da će se Sovjak sanirati.
- Marišćina i Kaštijun: Prvi hrvatski centri za gospodarenje otpadom suočavaju se s financijskim i operativnim problemima. Ministarstvo im pomaže državnim potporama (za zbrinjavanje goriva iz otpada i investicije), ali Vučković upozorava da bez boljeg odvajanja otpada na izvoru i izgradnje kompostana dugoročno rješenje nije moguće.
Očuvanje Banovine i jadranskih plaža
Odgovarajući na pitanja o kumulativnim učincima novih projekata, posebno peradarske industrije na području Banovine, ministrica je umirila javnost potvrdivši da je zakonska obveza napraviti detaljnu kumulativnu procjenu utjecaja na okoliš, neovisno o tome jesu li projekti formalno razdvojeni.
Također, dotaknula se i problema na obali: Dohranjivanje vs. nasipavanje plaža: Prepoznata je jasna zakonska razlika između “dohranjivanja” (vraćanja onoga što je more prirodno odnijelo) i štetnog “nasipavanja”. Ministarstvo ove godine donosi novi Zakon o zaštiti prirode te Nacionalni plan obnove prirode, kroz koje će se dodatno postrožiti pravila očuvanja pomorskog dobra i bioraznolikosti.
Na samom kraju, ministrica je još jednom pozdravila konsenzus svih političkih opcija oko strogih pravila za GMO, naglasivši kako je upravo zaštita zdravlja građana i hrvatskog okoliša temelj svih novih zakonskih inicijativa.
- Sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja u Bilju i važnost prenošenja istine budućim generacijama
Obilježavanje u Bilju povodom 35. obljetnice stradanja okupilo je brojne dužnosnike. Saznajte kako je protekao Dan sjećanja na žrtve iz 1991. Mještani općine Bilje, ožalošćene… Pročitaj više: Sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja u Bilju i važnost prenošenja istine budućim generacijama - Mile Dedaković Jastreb: Čovjek koji je ustrojio obranu Vukovara i preživio izdaju
Mile Dedaković Jastreb na današnji dan preuzeo je obranu Vukovara. Pročitajte kako je stvorio legendarnu 204. brigadu i preživio tešku izdaju. Na današnji dan, prije… Pročitaj više: Mile Dedaković Jastreb: Čovjek koji je ustrojio obranu Vukovara i preživio izdaju - Unosan i opasan biznis: Trojac u Splitu pao zbog prodaje zdravstvenih potvrda vozačima i pomorcima
Splitska policija privela je trojku koja je mjesecima izdavala lažna liječnička uvjerenja vozačima i pomorcima bez ikakvih pregleda. Splitska policija, u uskoj koordinaciji s Općinskim… Pročitaj više: Unosan i opasan biznis: Trojac u Splitu pao zbog prodaje zdravstvenih potvrda vozačima i pomorcima - Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike
Trinaestogodišnja djevojčica Ivana Vujić, uz još trinaestero nedužnih sugrađana, mučki je ubijena u svom obiteljskom stanu na petom katu zgrade na osječkom Vijencu Ivana Meštrovića,… Pročitaj više: Imala je 13 godina i spremala se za školu: Mračna istina o ratnom zločinu u Osijeku i zapovjedniku koji je ubijao vlastite vojnike - Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao
Na današnji dan, 3. rujna 1991. godine, dogodio se tragični pad Bilja. Ovaj događaj označio je slom posljednje linije obrane Baranje i početak nemilosrdnog, razarajućeg… Pročitaj više: Krvavi 3. rujna: Slom Baranje i dan kada je Osijek gledao ravno u pakao - Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici!
Dodjela posla tvrtki pod istragom pokazuje sve apsurde sustava. Otkrivamo pozadinu afere Kostak i kako će se provesti sanacija otpada u Gospiću. Dodjela posla slovenskom… Pročitaj više: Apsurd u Gospiću: Država zadužila osumnjičene za ekocid da saniraju toksični otpad u Lici! - Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi
U noći s 1. na 2. rujna 2026. godine, njemačka ratna mornarica ispisala je novu stranicu vojne povijesti. Uspješno je testiran raketni sustav LORA, demonstrirajući… Pročitaj više: Šah-mat na Baltiku: Njemačka lansirala razorno oružje koje trajno mijenja odnos snaga u Europi - Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala?
Tko trpi posljedice, što raste, gdje i kada se to događa, te zašto i kako inflacija u Hrvatskoj ponovno raste na 4,1 %? Prema prvoj… Pročitaj više: Novi udar na novčanike: Zašto je inflacija u Hrvatskoj ponovno eksplodirala? - Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe!
Školski medni dan 2026 donosi zdravlje u klupe! U tijeku su prijave za program koji prvašićima diljem Hrvatske osigurava domaći med i edukaciju o pčelarstvu,… Pročitaj više: Školski medni dan 2026.: Otvoren veliki javni poziv – evo kako škole mogu osigurati med za najmlađe! - Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
Sastanak u Wicklowu okupio je europske ministre obrane. Teme su bile vojna pomoć Ukrajini, hibridni napadi i reorganizacija obrane Europske unije. WICKLOW, IRSKA – Neformalni… Pročitaj više: Sastanak u Wicklowu: Arhitektura europske obrane u eri hibridnih ratova i geopolitičkih potresa
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
