Odbor za pravosuđe prihvatio je paket pravosudnih zakona, no sjednicu je obilježila dinamična rasprava. Dok vladajući hvale povijesna ulaganja u sudsku infrastrukturu i rješavanje kadrovskih problema, oporba i struka upozoravaju na sumnje o neovlaštenim ulascima u e-spis te otvaraju pitanje opasnosti od nepotizma pri izboru novih sudaca.
Na 38. sjednici Odbora za pravosuđe, ministar pravosuđa Damir Habijan predstavio je paket od tri ključna pravosudna zakona čiji je glavni cilj rješavanje nepovoljne dobne strukture u pravosuđu, olakšavanje ulaska novih kadrova te usklađivanje s preporukama OECD-a. Uz to, ministar se pohvalio i povijesnim minimumom broja neriješenih predmeta na hrvatskim sudovima.
Ministar Habijan objavijestio je Odbor o objedinjenoj raspravi za tri usko povezana zakonska prijedloga (u prvom čitanju):
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV)
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom odvjetničkom vijeću (DOV)
- Zakon o izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji
“Izbjegavam riječ reforma jer smatram da ona u javnosti ima veliku težinu i često se od nje bježi. Zato bih rekao da je ovo jedna svojevrsna promjena uvjeta i modela ulaska u pravosudne dužnosti, prvenstveno uzrokovana dobnom strukturom,” istaknuo je ministar uvodno.
Alarmantna dobna struktura: Sustav rapidno stari
Kao glavni motiv za izmjene zakona, Habijan je istaknuo zabrinjavajuće demografske trendove unutar pravosudnog sustava, s posebnim naglaskom na sutkinje i suce. Brojke jasno ukazuju na drastičan pad broja mladih kadrova i udvostručenje onih pred mirovinom.
Usporedba dobne strukture pravosudnih dužnosnika (2014. vs 2024.)
| Parametar | Stanje 2014. godine | Stanje 2024. godine | Trend |
| Ukupan broj dužnosnika | 2.508 | 2.316 | ⬇ Pad |
| Dužnosnici u dobi 30 – 40 god. | 16% (405) | 7% (168) | ⬇ Značajan pad |
| Dužnosnici u dobi 60 – 70 god. | 14% (339) | 30% (701) | ⬆ Visok rast |
| Ukupan broj sudaca | 1.903 | 1.660 | ⬇ Pad |
| Suci u dobi 30 – 40 god. | 13% | 6% (105) | ⬇ Značajan pad |
| Suci u dobi 60 – 70 god. | 15% | 35% (572) | ⬆ Visok rast |
S obzirom na to da suci s navršenih 65 godina mogu odabrati odlazak u mirovinu, a sa 70 godina im dužnost prestaje po sili zakona (ex lege), jasno je da se sustav suočava s potencijalnim kadrovskim deficitom u bliskoj budućnosti.
Državna škola više nije uvjet, fokus na pravosudnom ispitu
Kako bi se pravosudna dužnost učinila atraktivnijom i dostupnijom, predlaže se ukidanje Državne škole za pravosudne dužnosnike kao obveznog uvjeta za stupanje na dužnost.
Ministar je slikovito pojasnio dosadašnji apsurd u kojem su kandidati istu materiju polagali tri puta – na Pravnom fakultetu, iznimno zahtjevnom pravosudnom ispitu te na kraju u Državnoj školi. Uz to, mnogi su kandidati radili kao savjetnici na sudovima tijekom dana, a školu pohađali u poslijepodnevnim satima, što je dodatno smanjivalo atraktivnost poziva.
Državna škola se, međutim, ne ukida. Ona ostaje ustrojbena jedinica Pravosudne akademije, no njezina će se uloga transformirati prema cjeloživotnom učenju i usavršavanju. Habijan je podsjetio da se gotovo 80% izmjena hrvatskog zakonodavstva odnosi na usklađivanje s pravnom stečevinom EU, što zahtijeva kontinuiranu edukaciju sudaca za specifične materije, poput predstojećih izmjena Kaznenog zakona vezanih uz zaštitu okoliša.
Nova pravila bodovanja pri imenovanju:
- Vrednovat će se uspjeh na pravosudnom ispitu.
- Ocjenjivat će se rad u svojstvu savjetnika u pravosudnim tijelima ili obnašanje dosadašnje pravosudne dužnosti.
- Uvodi se posebna pisana provjera pred Vijećem za ostale kandidate, uz bodovanje intervjua.
- Kandidatima koji su pravosudni ispit položili po starom sustavu (koji se nije bodovao) dodijelit će se 75 bodova (prosjek), odnosno 90 bodova ako su imali posebnu pohvalu.
- Uvodi se pravilo presumiranog povlačenja prijave u slučaju neodazivanja na pojedine faze postupka.
Transparentnost imovine i proširenje Programskog vijeća
U sklopu procesa pristupanja Hrvatske OECD-u, implementirane su i preporuke Odbora za javno upravljanje. Zakoni o DSV-u i DOV-u sada će izričito definirati obvezu prijave bitnih promjena u imovini pravosudnih dužnosnika i članova njihovih obitelji, čime se zatvaraju dosadašnje pravne praznine. Sve promjene imovine čija vrijednost prelazi 13.000 eura morat će biti prijavljene.
Također, Programsko vijeće Pravosudne akademije proširuje se s 13 na 17 članova kako bi se osigurala bolja reprezentativnost pravosudnih tijela. Novi članovi dolazit će iz Visokog kaznenog suda, USKOK-a, Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava te nadležne jedinice Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Povijesni uspjeh: Neriješeni predmeti pali ispod 400.000
Unatoč smanjenju broja sudaca, priljev predmeta ostaje golem – između 1,25 i 1,3 milijuna godišnje. Ipak, ministar Habijan iznio je iznimno pozitivne statističke podatke koji potvrđuju ispunjenje indikatora iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
- Pad broja neriješenih predmeta: Referentne 2020. godine bilo je 464.770 neriješenih predmeta. Cilj NPOO-a bio je smanjenje od 15% (na 395.000). Krajem ožujka ove godine, ta je brojka pala na 382.320, što je najmanji broj otkako se mjeri statistika i prvi put da je brojka pala ispod 400 tisuća.
- Kraće trajanje postupaka: U građanskim i trgovačkim predmetima, prosječno trajanje smanjeno je s početnih 653 dana na 367 dana (evidentirano u ožujku 2026. godine), čime je u potpunosti ispunjen zadani cilj smanjenja za više od 200 dana.
- Prosjeci sustava: Gledajući cjelokupni sustav (građanske, trgovačke, kaznene i upravne postupke), prosječno trajanje postupka iznosi 116 dana. Prosječno trajanje isključivo kaznenih predmeta trenutačno je 497 dana.
“Trudit ću se kao ministar pravosuđa, mislim da mi je to i dužnost, isticati ove pozitivne trendove koji jasno pokazuju da stvari idu u boljem smjeru,” zaključio je Habijan.
Rasprava na Odboru: Od povijesnih ulaganja u infrastrukturu do oštrih kritika struke
Nakon uvodnog izlaganja ministra pravosuđa Damira Habijana, uslijedila je iscrpna rasprava članova Odbora u kojoj su se dotaknuli gorućih problema sudbene vlasti – od stanja zgrada sudova do transparentnosti izbora samih sudaca.
Infrastrukturni bum: Trgovi pravde diljem Hrvatske
Zastupnik Hrvoje Mažar pozdravio je najavljene promjene, istaknuvši kako učinkovitost pravosuđa, uz pomlađivanje kadra, ovisi o materijalnim pravima i prostornim uvjetima. Ministar Habijan složio se da su ljudi ključni, ali je najavio i golema kapitalna ulaganja u pravosudnu infrastrukturu.
“Svaka stranka koja uđe na sud prvi dojam stječe upravo kroz infrastrukturu. Do kraja godine završit ćemo prvu fazu Trga pravde u Zagrebu, investiciju vrijednu 169 milijuna eura, koja će pod istim krovom okupiti šest pravosudnih tijela,” najavio je Habijan.
Ministar je potvrdio da se kreće i s projektiranjem druge faze u Zagrebu, kao i Trgova pravde u Rijeci i Velikoj Gorici. Istaknuo je i niz drugih infrastrukturnih projekata: izgradnju novog suda u Varaždinu, čekanje dozvole za sud u Bjelovaru, te projekte u Novskoj, Dubrovniku, Kutini i Križevcima.
Sumnje na proboj e-spisa i manjkave edukacije
Zastupnica Urša Raukar Gamulin otvorila je pitanje motivacije sudaca za pohađanje edukacija o osjetljivim temama, poput obiteljskog nasilja, referirajući se na podatak da su na jednoj takvoj edukaciji prisustvovala samo dva suca. Također, iznijela je ozbiljne optužbe iz medija o neovlaštenim ulascima u e-spis prilikom izbora predsjednika Trgovačkog suda.
Odgovarajući na teze o edukaciji, Habijan je naglasio kako je upravo rasterećenje Državne škole osnovnim pravnim pojmovima (poput instituta zastare) način da se oslobodi prostor za senzibilizaciju i usavršavanje o temama poput nasilja nad ženama. Što se tiče afere s e-spisom, ministar je bio jasan:
“Ako postoje indicije o neovlaštenom uvidu u e-spis, nemam problema s tim da se na teren pošalje pravosudna inspekcija, kao što sam to učinio u slučaju Trgovačkog suda u Zadru,” poručio je Habijan.
Nelogičnosti u kriterijima i zakonodavna terminologija
Renata Duka upozorila je na potencijalnu apsurdnu situaciju u kojoj bi osoba brže mogla ostvariti uvjete za suca nižeg suda putem upisa u imenik odvjetnika, nego kroz rad u svojstvu sudskog savjetnika. Također, apelirala je na ispravak terminologije u zakonima – u Hrvatskoj se ne “goni” po službenoj dužnosti, već se postupak “pokreće”. Ministar je prihvatio terminološku sugestiju, a za prvi prijedlog najavio detaljnije razmatranje unutar Ministarstva.
Oštre kritike Zlate Đurđević: Upozorenje na nepotizam
Najžešća kritika predloženih zakona stigla je od sveučilišne profesorice dr. sc. Zlate Đurđević. Njezine primjedbe obuhvatile su nekoliko ključnih točaka:
- Marginalizacija Vrhovnog suda: Upozorila je da se zakoni donose bez očitovanja i sudjelovanja predsjednika Vrhovnog suda, čime se dovodi u pitanje i ustavnost reformi.
- Ignoriranje fakultetskih ocjena: Đurđević je oštro kritizirala činjenicu da se pri prvom izboru za suca ne vrednuje uspjeh na Pravnom fakultetu, već samo pravosudni ispit i intervju. “To vrišti na nepotizam i klijentelizam. Jedno vijeće kroz intervju može anulirati nečije ocjene i dodijeliti bodove,” istaknula je.
- Zatvorenost sustava: Upozorila je da se mladim znanstvenicima i sveučilišnim profesorima otežava ulazak u pravosudni sustav na nižim razinama.
- “Zarobljavanje” Akademije: Proširenje Programskog vijeća Pravosudne akademije s predstavnicima državnih tijela (poput USKOK-a i MVEP-a) ocijenila je udarom na neovisnost te institucije od države.
Ministar Habijan odbacio je optužbe o zarobljavanju institucija. Pojasnio je da se povećava Programsko, a ne Upravno vijeće, te da prisutnost visokih predstavnika pravosuđa može samo doprinijeti kvaliteti programa. Također je naglasio da su u izradi zakona sudjelovale dvije sutkinje Vrhovnog suda, čime je struka bila zastupljena.
Zeleno svjetlo Odbora
Nakon iscrpne rasprave, predsjedavajući Odbora Nikola Grmoja stavio je zakonske prijedloge na glasanje. Odbor za pravosuđe je većinom glasova (7 “za”, uz nekoliko suzdržanih iz redova oporbe) prihvatio sva tri zakonska prijedloga. Zaključeno je da se zakoni o DSV-u, DOV-u i Pravosudnoj akademiji upućuju Hrvatskom saboru u daljnju proceduru, dok će sve iznesene primjedbe biti proslijeđene predlagatelju radi izrade konačnih prijedloga.
- Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja
I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska ada, spremno dočekuje kupače uz osiguran besplatan prijevoz iz centra grada. I ove godine omiljeno ljetno odredište, Vukovarska… Pročitaj više: Vukovarska ada: Besplatan prijevoz i bogat ljetni program kreću 20. lipnja - Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova
U Maloj vijećnici Grada Đakova svečano su predstavljeni jubilarni 60. Đakovački vezovi, najveća tradicijska manifestacija istočne Hrvatske koja će od 19. lipnja do 5. srpnja… Pročitaj više: Od Malih vezova do velike povorke: Predstavljen program 60. Đakovačkih vezova - Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku
Najveći sajam poljoprivredne mehanizacije Farm Show 2026 otvorio je svoja vrata na sportskom aerodromu Čepin uz najave potpora i fokus na preradu. Najveći sajam poljoprivredne… Pročitaj više: Otvoren Farm Show 2026 u Osijeku - Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom!
Veličanstveno ustoličenje koje je doživio ban Jelačić 1848. godine nije bilo samo iskaz vojne moći, već i ključni trenutak rađanja službene hrvatske trobojnice. Danas, gotovo… Pročitaj više: Dan kada se prva hrvatska trobojnica ponosno zavijorila nad Zagrebom! - Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama.
U burnom vremenu europske reformacije i neprestanih osmanskih prijetnji, Hrvatski sabor 1604 donosi radikalnu i povijesnu odluku: katolička vjera postaje jedina zakonski priznata na teritoriju… Pročitaj više: Kako je Hrvatski sabor 1604 proglasio katoličanstvo jedinom vjerom i stvorio geopolitički štit prema Osmanlijama. - Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
DOMOVINSKI RAT
IZBOR UREDNIKA
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
