Hrvatska se i danas, 81 godinu nakon Drugog svjetskog rata i tri desetljeća nakon Domovinskog rata, nalazi u procjepu između službenih narativa i neotvorenih arhiva. Dok se pitanje Jasenovca koristi kao politički uteg, a komunistički zločini ostaju u sjeni jama, postavlja se pitanje: tko zapravo piše našu povijest? U ovoj analizi istražujemo transformaciju starih elita u moderne vladare i pravo hrvatskog naroda na forenzičku istinu bez ideoloških okova.
Dok se u suton još jedne obljetnice povijesnih bitaka slažu zastave, u zraku ostaje visjeti teško pitanje: Je li pobjeda iz 1995. godine bila samo vojni trijumf, dok je ona ideološka i strukturna bitka izgubljena u hodnicima moći? Za čovjeka koji je sa četrnaest godina zamijenio djetinjstvo puškom, domovina nije politički konstrukt, već živa rana i najveći ponos. No, osjećaj “ukradene države” nije samo subjektivni dojam pojedinca; to je dijagnoza društva koje nikada nije provelo katarzu zvanu lustracija.
Paradoks 1990-ih: Promjena kaputa ili strategija opstanka?
Povijest će zabilježiti apsurdnu činjenicu: dok su na bojišnici ginuli oni koji su sanjali slobodnu i od komunizma očišćenu Hrvatsku, u pozadini se odvijala masovna transformacija. Preko 90.000 članova Saveza komunista, predvođeni ljudima poput Manolića i Mustača, preko noći su postali “utemeljitelji” nove demokracije.
Ti “čuvari tajni” bivšeg sustava, koji su desetljećima proganjali hrvatsku emigraciju, postali su arhitekti novih struktura. Rezultat? Dobili smo državu, ali nismo dobili slobodu od starih kadrova. Danas, pod krinkom modernog proeuropskog “desnog centra”, često vladaju oni kojima je Hrvatska tek projekt, a ne svetinja, dok se stvarni branitelji potiskuju na margine, ostavljeni da se sami nose s nepravdom i zanemarivanjem.
Jasenovac: Između ideološkog mita i forenzičke tišine
Nigdje se taj utjecaj starih struktura ne vidi jasnije nego na pitanju Jasenovca. Desetljećima je taj lokalitet bio temelj jugoslavenskog narativa o “genocidnom narodu”. Brojka od 700.000 žrtava, iako znanstveno neodrživa i odbačena čak i od ozbiljnijih srpskih povjesničara, poslužila je kao poluga za nametanje kolektivne krivnje svakom Hrvatu koji bi se usudio sanjati neovisnost.
Međutim, kada zagrebemo ispod površine službenih popisa, nailazimo na zidove. Forenzička istraživanja iz 1964. godine, koja su otkrila tek djelić proklamiranog broja, brzo su zaustavljena. Zašto? Jer istina nije odgovarala narativu. Radovi povjesničara poput Igora Vukića ili Josipa Jurčevića, koji na temelju arhivske građe propituju narav logora kao isključivo “tvornice smrti”, u današnjoj se Hrvatskoj često etiketiraju kao revizionizam.
No, je li revizionizam traženje istine ili je revizionizam bio onaj proces koji je 1945. počeo pisati povijest pobjednika krvlju poraženih? Ako je Jasenovac, kako tvrde neka istraživanja, bio i poslijeratni komunistički logor za protivnike novog režima, onda se otvara Pandorina kutija koju današnja “antifašistička” elita pod svaku cijenu želi držati zatvorenom.
Jame koje progovaraju
Dok se o Jasenovcu priča svakodnevno, o preko 900 masovnih grobnica i jama diljem Hrvatske i Slovenije, u kojima leže kosti vojnika NDH-a, ali i tisuća civila i žena, vlada zaglušujuća tišina. To je “prešućena povijest” komunizma. Nazivati se “antifašistom” 2026. godine, dok istovremeno negirate postojanje Hude Jame ili Teznog, nije ništa drugo nego moralni cinizam.
Totalitarizam je totalitarizam. Zločin u ime “petokrake” nije ništa manje gnjusan od zločina u ime bilo kojeg drugog simbola. Bez sustavnog iskopavanja svake jame i bez poimeničnog utvrđivanja svake žrtve – bilo u Jasenovcu, bilo na Križnom putu – Hrvatska će ostati talac prošlosti.
Zaključak: Pravo na istinu kao čin suvereniteta
Hrvatska koju su branili hrvatski branitelji zaslužuje više od ideoloških pamfleta. Zaslužuje državu koja se ne boji vlastitih arhiva i koja neće dopustiti susjednim državama da koriste njezinu povijest kao sredstvo ucjene.
Istina o Jasenovcu, o ulozi komunista u stvaranju i razaranju, te o transformaciji starih struktura u nove elite, nije samo pitanje povijesti. To je pitanje nacionalne sigurnosti i mentalnog zdravlja nacije. Jer, kao što svaki vojnik zna: bitka nije gotova dok se i posljednji suborac ne dostojanstveno pokopa i dok se istina ne postavi na pijedestal koji joj pripada.
- Zločin u Maljinama: Krvavi epilog pada Travnika i pravosudni apsurdi
Slom središnje Bosne: Ofenziva Armije BiH na općinu Travnik Dok je obrana Svilaje početkom lipnja 1993. godine bilježila strateške pobjede, Lašvanska dolina u susjednoj Bosni… Pročitaj više: Zločin u Maljinama: Krvavi epilog pada Travnika i pravosudni apsurdi - Udruga Franak traži stegovni postupak protiv pet sudaca Vrhovnog suda
Udruga Franak uputila je oštro otvoreno pismo predsjednici Vrhovnog suda RH i Državnom sudbenom vijeću, zahtijevajući hitno pokretanje stegovnog postupka protiv vijeća od petero sudaca.… Pročitaj više: Udruga Franak traži stegovni postupak protiv pet sudaca Vrhovnog suda - Nacionalni ispiti: Poznati rezultati učenika!
Nacionalni ispiti ove su godine testirali znanje više od 76 tisuća učenika četvrtih i osmih razreda diljem Hrvatske. Dok su najmlađi pokazali zavidno znanje iz… Pročitaj više: Nacionalni ispiti: Poznati rezultati učenika! - Svečano obilježen Dan Bjelovarsko-bilogorske županije: “Razvoj nije samo asfalt i beton, već ulaganje u čovjeka”
U Bjelovaru je uz prisustvo državnog vrha i brojnih uzvanika svečano obilježen Dan BBŽ. Svečana sjednica bila je idealna prilika za rezime povijesnih višemilijunskih ulaganja… Pročitaj više: Svečano obilježen Dan Bjelovarsko-bilogorske županije: “Razvoj nije samo asfalt i beton, već ulaganje u čovjeka” - Bitka na Svilaji: Polomile smo zube zloglasnom kapetanu Draganu
Osmog lipnja 1993. godine odvila se presudna bitka na Svilaji. Samo šesnaest hrabrih branitelja Vrličke satnije uspjelo je na Velom vrhu zaustaviti brutalan prodor elitnih… Pročitaj više: Bitka na Svilaji: Polomile smo zube zloglasnom kapetanu Draganu - Vlak mira 1997.: Simbol povratka Podunavlja
Datum 8. lipnja 1997. godine ostaje trajno zapisan u modernoj hrvatskoj povijesti. Toga je dana iz Zagreba prema razorenom Vukovaru krenuo Vlak mira, kompozicija koja… Pročitaj više: Vlak mira 1997.: Simbol povratka Podunavlja - Poruka iz Vilniusa: Sveti Otac pozvao na izgradnju milosrdnijeg društva i prekid nasilja
U jeku globalnih napetosti, strahova i ratova, papa Lav XlV je sudionicima međunarodnog kongresa u Vilniusu poslao snažnu poruku, naglasivši kako jedino Božje milosrđe može… Pročitaj više: Poruka iz Vilniusa: Sveti Otac pozvao na izgradnju milosrdnijeg društva i prekid nasilja - Dražen Petrović: 33 godine od odlaska kapetana
Već su 33 godine prošle od onog zlokobnog kišnog ponedjeljka kada je u stravičnoj prometnoj nesreći u Njemačkoj život izgubio Dražen Petrović. “Mozart s parketa”… Pročitaj više: Dražen Petrović: 33 godine od odlaska kapetana - Napetost na vrhuncu: Tenkovi na ulicama i podmetnuti eksploziv ugasili privid mira
Gusjenice tenkova na užarenom osječkom asfaltu i eksplozija u noći koja je promijenila sve. Prisjećamo se 7. lipnja 1991., dana kada je poslana jasna poruka… Pročitaj više: Napetost na vrhuncu: Tenkovi na ulicama i podmetnuti eksploziv ugasili privid mira - Od oružane pobune do papinskog blagoslova: Kako je Knez Branimir zauvijek promijenio našu povijest!
Povijesni preokret dogodio se u svibnju 879. godine kada je svrgnuta bizantska vlast. Saznajte kako je mudri Knez Branimir strateškim savezom sa Svetom Stolicom osigurao… Pročitaj više: Od oružane pobune do papinskog blagoslova: Kako je Knez Branimir zauvijek promijenio našu povijest!
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
