Vlada Republike Hrvatske pokrenula je sveobuhvatnu reformu ulaska u pravosudne dužnosti kroz izmjene zakona o Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću. Ključni ciljevi ovih promjena su žurno pomlađivanje sustava, ukidanje administrativnih kočnica poput obvezne Državne škole te uvođenje maksimalne transparentnosti kroz precizno definiranje bitnih promjena u imovini sudaca i tužitelja.
ZAGREB, 20. travanj 2026. – Ministarstvo pravosuđa uputilo je u proceduru korjenite izmjene Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV) koje bi trebale iz temelja promijeniti način na koji se u Hrvatskoj postaje sudac. Glavna novost je ukidanje obveze pohađanja Državne škole za pravosudne dužnosnike, koja se u praksi pokazala kao usko grlo i administrativna zapreka koja je godinama odgađala ulazak mladih kadrova u sustav.
Reforma ulaska u sustav: Kraj “vječnog školovanja”
Dosadašnji sustav, prema ocjeni Ministarstva, bio je neučinkovit. Državna škola često je bila tek ponavljanje gradiva s pravosudnog ispita, a polaznici su gubili dragocjeno vrijeme dok je pravosuđe starilo. Brojke su neumoljive: od 1.670 sudaca u Hrvatskoj, krajem 2025. godine tek ih je 30 bilo mlađe od 34 godine, dok je više od 600 sudaca na pragu mirovine.
Novi model otvara vrata širem krugu kandidata:
- Pravosudni dužnosnici, odvjetnici i bilježnici imaju izravan pristup.
- Savjetnici u pravosuđu s dvije godine iskustva nakon pravosudnog ispita.
- Ostali pravnici s najmanje četiri godine radnog iskustva na pravnim poslovima.
Digitalizacija i brži postupci
Kako bi se izbjegla višemjesečna čekanja, DSV uvodi “presumpciju povlačenja prijave”. Ako se kandidat ne odazove na pisanu provjeru ili razgovor, smatrat će se da je odustao. Također, pozivi i odluke o imenovanjima više se neće čekati putem pošte, već će primarni kanal biti javna objava na mrežnim stranicama Vijeća.
Zanimljiva novost je i mogućnost obavljanja razgovora s kandidatima putem video-poziva, što dodatno ubrzava selekcijski proces.
Imovina pod povećalom: Što je “bitna promjena”?
Izmjenama se staje na kraj i nejasnoćama oko imovinskih kartica. Suci će ubuduće morati prijaviti svaku “bitnu promjenu” do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu. Pod bitnom promjenom podrazumijeva se:
- Povećanje vrijednosti imovine iznad 13.000 eura.
- Svaka promjena u prihodima od honorara.
- Bilo kakva izmjena u podacima o nekretninama u zemljišnim knjigama.
Harmonizacija s odlukama Ustavnog suda
Ova reforma ujedno provodi i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta diskriminacija državnih odvjetnika pri imenovanju na prvostupanjske sudove. Novim sustavom bodovanja, koji uključuje uspjeh na pravosudnom ispitu (75 bodova za starije ispite, 90 za pohvaljene), osigurava se pravedniji tretman svih kandidata bez obzira na to dolaze li iz sustava ili izvan njega.
Novi zakon trebao bi stupiti na snagu 1. rujna 2026. godine, čime započinje nova era hrvatskog pravosuđa – mlađa, brža i transparentnija.
REFORMA TUŽITELJSTVA: Brži put do dužnosti i kraj administrativnim kočnicama u DORH-u
Paralelno s izmjenama sudačkih zakona, Vlada Republike Hrvatske uputila je u proceduru i reformu Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (DOV). Cilj je identičan: drastično ubrzanje imenovanja zamjenika državnih odvjetnika, pomlađivanje sustava te ujednačavanje kriterija za ulazak u pravosudne dužnosti.
Tužiteljski sustav stari: Tek 16 dužnosnika mlađih od 34 godine
Podaci izneseni na sjednici Vlade upozoravaju na hitnost situacije. Krajem 2024. godine u Hrvatskoj je bilo oko 660 državnoodvjetničkih dužnosnika, no poražavajuća je činjenica da je tek njih 16 mlađe od 34 godine. Ministarstvo pravosuđa stoga kao glavnu prepreku detektira Državnu školu za pravosudne dužnosnike, koja je trajala godinu dana i često bila tek puko ponavljanje pravosudnog ispita.
Novim prijedlogom, obveza pohađanja ove škole se ukida, a sustav se otvara različitim kategorijama kandidata:
- Pravosudni dužnosnici, odvjetnici i bilježnici (izravan pristup).
- Savjetnici i vježbenici s dvije godine iskustva nakon pravosudnog ispita.
- Pravnici s četiri godine iskustva na drugim pravnim poslovima.
Digitalni natječaji i stroži rokovi za mišljenja
Jedan od ključnih problema dosadašnje prakse bila je sporost u prikupljanju mišljenja nadležnih kolegija. Novim zakonom taj se rok sa 60 skraćuje na 30 dana. Dodatno, u sustav se uvodi veća disciplina:
- Elektronička dostava: Obavijesti o nepotpunim prijavama slat će se isključivo putem e-pošte.
- Javna objava: Odluke o imenovanju postaju punovažne osmog dana od objave na mrežnim stranicama DOV-a.
- Video-intervjui: Razgovori s kandidatima moći će se, u opravdanim slučajevima, voditi putem audio-vizualnih uređaja.
Transparentnost: Bitne promjene imovine iznad 13.000 eura
Kao i u slučaju sudaca, i za tužitelje se preciziraju pravila o imovinskim karticama. Više nema prostora za proizvoljna tumačenja – svako povećanje vrijednosti imovine veće od 13.000 eura mora se prijaviti najkasnije do 1. ožujka. Pod “bitnu promjenu” sada ulazi i svaka izmjena u zemljišnim knjigama te bilo kakva promjena honorara ili dodatnih prihoda.
Širenje baze kandidata za županijske državne odvjetnike
Značajna novost odnosi se na imenovanje županijskih državnih odvjetnika. Izostavlja se uvjet da kandidat mora prethodno obnašati dužnost zamjenika u županijskom državnom odvjetništvu najmanje dvije godine. Ovim se želi osigurati veća konkurencija i omogućiti najboljim stručnjacima iz drugih dijelova sustava da preuzmu odgovorne upravljačke pozicije.
Reforma stupa na snagu 1. rujna 2026. godine, čime se zaokružuje veliki paket modernizacije hrvatskog pravosuđa.
- Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj
Povijesni posjet pape Benedikta Republici Hrvatskoj 2011. godine pod geslom “Zajedno u Kristu” duboko je obilježio hrvatsko društvo. Pročitajte sveobuhvatnu analizu koja otkriva zašto je… Pročitaj više: Apostolski pohod pape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj - Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma
Datum 4. lipnja donio je dva prijelomna trenutka. Saznajte kako su ban Jelačić i Trianonski ugovor zauvijek promijenili ono što je hrvatska povijest. Proces formiranja… Pročitaj više: Prijelomni trenuci hrvatske državotvornosti: Između revolucija i mirovnih sporazuma - Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine!
Zamislite mjesto koje prema starim popisima broji jedva osamstotinjak duša, a onda u jednoj jedinoj večeri pod svojim krovom okupi više od 450 posjetitelja. Zvuči… Pročitaj više: Kad malo selo pjeva iz petnih žila: Stružec oživio uz 42. Zlatni glas Moslavine! - Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija
Svetkovina Tijelova jedan je od najslikovitijih blagdana koji danas, 4. lipnja 2026. godine, izvodi tisuće vjernika na ulice. Od monumentalnih procesija u osječkoj konkatedrali do… Pročitaj više: Svetkovina Tijelova: Otajstvo i tradicija - Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2”
Najzahtjevnije i najkrvavije razdoblje naše novije povijesti, Domovinski rat, svjedoči o trnovitom putu od slabo naoružanih branitelja do visoko profesionalne, pobjedničke oružane sile. Događaji koji… Pročitaj više: Trijumf hrvatske doktrine: Operacija “Skok 2” - Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku?
Na današnji dan, 4. lipnja 1991. godine, u Kninu je pokrenuta institucionalna peticija kojom se tražio povratak zloglasnog ratnog zločinca u Hrvatsku. Saznajte zašto je… Pročitaj više: Kako je jedna peticija postala simbol nadolazeće agresije na Hrvatsku? - Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu
Na današnji dan, 4. lipnja 309. godine, mučeničkom je smrću preminuo Sveti Kvirin, sisački biskup. Njegova nevjerojatna priča o otporu represivnim rimskim vlastima, tamnovanju i… Pročitaj više: Sveti Kvirin: Mučenik koji je prkosio Rimu - Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić, gostujući u emisiji “A sada Vlada”, najavio je nove, izdašne potpore poljoprivredi, uključujući inovativne financijske instrumente s otpisom… Pročitaj više: Nove potpore poljoprivredi i veliki investicijski zamah: Otpis glavnice kakav nema nitko u EU - Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine”
Sve češća ovisnost mladih nije problem koji nastaje preko noći, već je često posljedica niza nezdravih životnih navika i nedostatka adekvatne obiteljske podrške, istaknule su… Pročitaj više: Ovisnost mladih: “prvi kontakt s alkoholom bilježi se već od 12. dok konzumacija psihoaktivnih sredstava od 15. godine” - Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade?
Iako se Vlada na koalicijskom sastanku primarno bavila padom inflacije i gospodarskim pokazateljima, Hrvati u BiH i rezolutni zahtjevi Domovinskog pokreta za uspostavom nove izborne… Pročitaj više: Hrvati u BiH: Raskol unutar Vlade?
DOMOVINSKI RAT
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
