Dosadašnji državni tajnik Tonči Glavinić predložen je za novog glavnog državnog inspektora. Saznajte sve o njegovoj karijeri i planovima za DIRH.
Dosadašnji državni tajnik Tonči Glavinić predložen je za novog glavnog državnog inspektora Republike Hrvatske, čime Vlada u Zagrebu nastoji prekinuti višemjesečnu institucionalnu paralizu i uvesti red u duboko narušen nadzorni aparat. Ova strateška odluka, koja je 8. rujna neslužbeno potvrđena iz više izvora uoči ključnog koalicijskog sastanka, dolazi kao nužan odgovor na krizu nastalu nakon uhićenja i smjene bivšeg šefa Andrije Mikulića. Odabirom tehnokratskog kadra s bogatim terenskim i kriznim iskustvom, umjesto klasičnog političkog imenovanja, Vlada namjerava kroz operativni menadžment stabilizirati instituciju opterećenu korupcijskim skandalima i vratiti izgubljeno povjerenje javnosti.
Izbor Tončija Glavinića, tridesetosmogodišnjeg magistra inženjera građevinarstva, sugerira tranziciju s modela visoko politiziranog upravljanja prema modelu stručnog vođenja. Za razliku od svog prethodnika koji je dolazio s pozicije predsjednika zagrebačkog HDZ-a, Glavinićev profesionalni put organski je vezan uz samu srž sustava javne uprave, građevinske inspekcije i operativne provedbe najkompleksnijih državnih projekata. Njegovo imenovanje nije samo puko popunjavanje ispražnjene funkcije, već ozbiljan pokušaj sanacije institucije koja objedinjuje 17 različitih inspekcija.
Analiza profesionalnog profila Tončija Glavinića otkriva karijerni put koji je gotovo u cijelosti vezan uz državnu upravu, s vrlo jasnom vertikalnom prohodnošću. Rođen 12. siječnja 1988. godine u Splitu, pripada mlađoj generaciji državnih dužnosnika. Svoje akademsko obrazovanje kulminirao je 2014. godine kada je diplomirao na Građevinskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Iako su medijski komentatori povremeno propitivali geografsku dinamiku njegovog akademskog puta – s obzirom na to da je kao rođeni Splićanin fakultet završio u Slavoniji, a danas živi u zagrebačkoj Ulici Republike Austrije – njegova kasnija karijera pokazala je neupitno visok stupanj operativne kompetencije.
Odmah po završetku fakulteta, Glavinićev profesionalni put integrira se u strukture Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Svoju karijeru u državnoj službi započinje 2015. godine kao stručni suradnik u Sektoru koordinacije nadzora građenja. Tijekom 2016. godine polaže državni stručni ispit, a 2017. prelazi na terenske operativne poslove te biva imenovan građevinskim inspektorom. Kada je u travnju 2019. godine s radom započeo novoosnovani, centralizirani Državni inspektorat pod vodstvom Mikulića, Glavinić prelazi u tu krovnu instituciju gdje sve do 2022. godine obnaša dužnost višeg građevinskog inspektora. Nakon toga, njegova karijera dobiva snažnu upravljačku dimenziju. Tijekom 2022. godine postaje savjetnik ministra prostornoga uređenja, da bi 2023. preuzeo iznimno osjetljivu funkciju ravnatelja Uprave za provedbu obnove od potresa. Na prijedlog ministra Branka Bačića, u svibnju 2025. godine imenovan je državnim tajnikom.
Jedan od ključnih elemenata koji Glavinića čini strateški povoljnim izborom u trenutku duboke reputacijske krize Inspektorata jest njegova izrazito transparentna imovinska kartica. Za razliku od prethodnika Mikulića, koji je javnost sablaznio zatajivanjem 687 četvornih metara nekretnine na Krku, Glavinićev financijski profil je asketski. Prema podacima iz studenog 2025. godine, njegova mjesečna neto plaća iznosila je 3.596,77 eura. On ne posjeduje nikakve nekretnine, nema prijavljenih stanova, kuća ni zemljišta, a u kartici nema ni pokretnina veće vrijednosti poput osobnih automobila. Također, ne opterećuju ga nikakva kreditna zaduženja. Jedina prijavljena imovina je ušteđevina od 50.000 eura, za koju je izričito navedeno da je akumulirana isključivo od plaća u državnoj službi.
Glavinićeva afirmacija unutar državnog aparata proizašla je iz operativnog rješavanja kriznih infrastrukturnih izazova. Kao ravnatelj Uprave za provedbu obnove od potresa, postao je desna ruka ministra Bačića i ključni operativac zadužen za ubrzanje procesa koji je godinama bio pod oštrim kritikama zbog birokratske sporosti. Upravljao je koordinacijom stotina gradilišta i rješavanjem imovinskih čvorova na terenu, čime je zadobio povjerenje državnog vrha.
Šira javnost upoznala ga je tijekom proljeća i ljeta 2026. godine kroz projekt uklanjanja opasnog Vjesnikovog nebodera u Zagrebu. Nakon što je u ožujku otkriveno oko 50 tona opasnog azbesta na 16. katu zgrade, Glavinić je demonstrirao vrhunski krizni menadžment. Hitno je zaustavio radove, osigurao stroge ekološke mjere i nadgledao iznošenje 700 tona opterećujućeg materijala bez zagađenja zraka. Uspješan završetak tog logistički i ekološki nevjerojatno kompleksnog zadatka pokazao je njegov kapacitet za balansiranje između tehničkih zahtjeva struke, strogih propisa i golemog pritiska javnosti.
Da bi se razumjela težina zadatka koji ga čeka, nužno je prisjetiti se potpunog sloma bivše uprave. Mandat Andrije Mikulića naprasno je prekinut 27. studenoga 2025. godine uhićenjem u velikoj antikorupcijskoj akciji USKOK-a. Mikulić je, zajedno sa svojim kumom Draganom Krasićem, pao u aferi “Kamenolomi” zbog sumnje na primanje 190.000 eura mita od vlasnika zagorskih kamenoloma, pri čemu je primano čak i svježe meso. Paralelno s tim, Inspektorat je doživio debakl u aferi “Gospić”, gdje je otkriveno ilegalno odlagalište s nevjerojatnih 33.000 tona opasnog otpada uvezenog iz Italije i Slovenije, čija će sanacija građane koštati više od 20 milijuna eura.
Nakon Mikulićevog pada nastupio je opasan institucionalni presedan. Inspektorat je punih devet mjeseci bio bez glavnog inspektora, dok je funkciju vršitelja dužnosti obnašao Ivan Samac, tehnički rukovoditelj bez autoriteta za nužne čistke. Pritisak javnosti, masovni prosvjedi “Hodaj za Gospić, hodaj za Hrvatsku” i politički ultimatumi natjerali su premijera Andreja Plenkovića na brzu reakciju. Iako su se kao kandidati spominjali iskusni Mladen Pavić i Mirjana Čagalj iz HGK, premijer je, u dogovoru s Bačićem, odabrao stručnjaka bez političkih repova s ciljem zavođenja apsolutnog reda.
Glavinićev mandat bit će definiran trima strateškim frontama. Prva je sustavno iskorjenjivanje bespravne gradnje, s obzirom na to da su samo u Istri utvrđene povrede propisa u 63 posto nadzora. S novim proračunom od 6 milijuna eura za strojno rušenje i implementacijom sustava eProstorna inspekcija, Glavinić mora odgovoriti na najave da će bespravna gradnja uskoro postati kazneno djelo. Druga fronta je ekološka sigurnost, gdje će morati hitno uspostaviti međuresornu suradnju s Carinom i MUP-om kako bi se spriječili novi slučajevi poput Gospića. Treći, možda i najteži zadatak, jest rješavanje kritičnog kadrovskog deficita, budući da je na terenu ostalo tek pedesetak građevinskih inspektora, uz istovremeno drakonsko sankcioniranje korumpiranih djelatnika i jačanje unutarnje kontrole koja je u prošlom mandatu u potpunosti zakazala.
IZBOR UREDNIKA
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
