Andrej Plenković Vlada RH

Raketna afera: Raspudić i Plenković u sukobu

Nove obavijesti Politika Vijesti

Rasprava u Hrvatskom saboru o navodnim kineskim raketama CM400 na srpskim MiG-ovima razotkrila je ozbiljna pitanja o sigurnosnom sustavu, komunikaciji državnog vrha i ulozi obavještajnih službi.

U Hrvatskom saboru izbila je žestoka rasprava o sigurnosnim implikacijama mogućeg naoružavanja srpskih borbenih zrakoplova kineskim supersoničnim raketama CM400. U središtu političkog sukoba našli su se zastupnik Nino Raspudić i predsjednik Vlade Andrej Plenković, otvarajući pitanje pravovremenosti reakcije hrvatskih institucija.

Raspudić je podsjetio kako su se prve informacije o mogućem naoružanju srpskih MiG-ova pojavile 10. ožujka, kada je objavljena fotografija zrakoplova s projektilom za koji se pretpostavlja da je kineska raketa CM400. Dodatnu konfuziju, istaknuo je, izazvale su izjave državnog vrha – dok je premijer 12. ožujka najavio da će o tome tek razgovarati s partnerima, ministar obrane tvrdio je da se za rakete zna već mjesecima.

„Kada ste zapravo saznali za te rakete i zašto niste ranije reagirali?“ – upitao je Raspudić, dovodeći u pitanje koordinaciju unutar sigurnosnog sustava.

Plenković: Informacije su bile usklađene

Premijer Plenković odbacio je tvrdnje o neusklađenosti, naglasivši kako su svi ključni akteri – uključujući i predsjednika Republike – bili pravovremeno informirani.

„Sve što znam ja, zna i ministar obrane, kao i predsjednik Republike“, poručio je, odbivši iznijeti točan vremenski okvir kada su informacije zaprimljene.

Dodao je kako Hrvatska s partnerima komunicira na dvije razine – formalnoj, kroz NATO strukture poput Sjevernoatlantskog vijeća, te neformalnoj, koja je, kako kaže, započela i ranije.

Polemiku o vremenu saznanja nazvao je „politiziranjem bez stvarne težine“, istaknuvši da bi, u slučaju ozbiljnog problema, tema bila otvorena na Vijeću za obranu ili nacionalnu sigurnost.

Oštra kritika obavještajnog sustava

Raspudić, međutim, nije bio zadovoljan odgovorom. U svom je repliciranju upozorio na, kako tvrdi, ključni problem – mogući propust obavještajnih službi.

„Te rakete nisu mogle doći preko noći. Proces nabave uključuje pregovore, transport i obuku. Je li moguće da naše službe ništa od toga nisu detektirale?“ upitao je.

Dodatno je problematizirao i diplomatski aspekt, kritizirajući izostanak jasne reakcije prema Kini, ali i rad hrvatske diplomacije u Beogradu. Posebno se osvrnuo na imenovanje Hidajet Biščević, ustvrdivši da Hrvatska na tom mjestu treba „najjaču i najenergičniju osobu“.

Širi kontekst: ulaganja i sigurnosna strategija

U obrani Vladine politike, Plenković je naglasio kako Hrvatska kontinuirano jača obrambene kapacitete, podsjetivši da je proračun za obranu utrostručen te doseže više od 2% BDP-a, u skladu s NATO standardima.

Istaknuo je ulaganja u ratno zrakoplovstvo, protuzračnu obranu i modernizaciju vojske, kao i uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja kao odgovor na promijenjene sigurnosne okolnosti.

„Hrvatska nema teritorijalne ambicije, ali ima odgovornost biti spremna na sve sigurnosne izazove“, zaključio je premijer.

Otvorena pitanja ostaju

Unatoč iscrpnoj raspravi, ključna pitanja ostaju bez jasnog odgovora – kada su hrvatske institucije doista saznale za moguće naoružavanje Srbije, jesu li reagirale na vrijeme i koliko je sustav nacionalne sigurnosti učinkovit u praćenju regionalnih vojnih kretanja.

Rasprava je tako otvorila širu dilemu: radi li se o političkom prepucavanju ili o ozbiljnom sigurnosnom pitanju koje zahtijeva jasnije i transparentnije odgovore.

NAJNOVIJE VIJESTI


DOMOVINSKI RAT

Blago Zadro – heroj koji je branio Vukovar

35 godina od „Krvavog Uskrsa“ i pogibije Josipa Jovića

Odluka SAO Krajine koja je ubrzala rat

Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

Sukob na vrhu: tko vodi sigurnosnu politiku RH?

Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda

IZBOR REDAKCIJE

Američka mornarica mijenja strategiju ratovanja

Tagged

Odgovori