Danas je u Klubu Knjižare Nova u Osijeku predstavljena knjiga autora Srećka Tomasa “Croatia kralja Tomislava: proslava tisućgodišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine prema Hrvatskome listu”
Knjigu ” Croatia kralja Tomislava: proslava tisućgodišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine prema Hrvatskome listu.” predstavili su; dr. sc. Marina Vinaj, voditeljica Knjižnice Muzeja Slavonije, dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku, te sam autor, prof. dr. sc. Srećko Tomas, čije je dugogodišnje znanstveno i istraživačko djelovanje ovim djelom dobilo još jedno kapitalno ostvarenje.
Kada je Hrvatski sabor 2025. godinu proglasio godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva, taj je čin potaknuo osječkog uglednog profesora Srećka Tomasa na povijesno istraživanje koje je rezultiralo vrijednom knjigom “Croatia kralja Tomislava: proslava tisućgodišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine prema Hrvatskome listu” . Djelo donosi sustavno prikupljene i objedinjene podatke o proslavi 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva održanoj 1925. godine, u vremenu snažnih političkih pritisaka i progona hrvatskih političkih i kulturnih djelatnika.
Tragom izgubljene arhivske građe
Tomasovo istraživanje započelo je u Državnom arhivu u Osijeku, gdje je zatražio dokumentaciju Odbora za proslavu tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u Osijeku. Umjesto očekivane bogate arhivske građe, dočekalo ga je iznenađenje — u kutiji označenoj nazivom odbora nalazio se tek jedan jedini predmet: tiketa tombole s proslave. Dokumenti su nestali, a njihova sudbina ostaje nepoznata.
Upravo taj izostanak arhivskih izvora bio je dodatni poticaj autoru da istraživanje nastavi kroz tadašnje novinske zapise, ponajprije u osječkom Hrvatskom listu. U tom je tisku pronašao obilje informacija o načinu na koji je proslava obilježena ne samo u Osijeku, nego i diljem Slavonije, Baranje, Srijema, pa i šire — u Zemunu, Mitrovici, Subotici te u Bosni i Hercegovini.
Proslava identiteta usprkos represiji
Godina 1925. bila je politički iznimno osjetljiva. Hrvatski narod, nakon stvaranja Kraljevine SHS, suočavao se s gubitkom političke autonomije i identiteta koji je imao u okviru Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva. Radikalni režim nastojao je provoditi politiku unitarizma — ideju „jednog naroda i jednog jezika“, čemu se velik dio hrvatske javnosti protivio.
Upravo su zbog takvog stava bili izloženi progonima i pristaše Hrvatske seljačke stranke, kao i članovi i suradnici Hrvatskog lista, koji je djelovao u ime Narodne hrvatske zajednice u Osijeku. Iste je godine proglašena tzv. „obznana“ protiv Hrvatske republikanske seljačke stranke, čime su njezini zastupnici i vijećnici uklonjeni s dužnosti, a započeo je i sustavni progon članova i simpatizera.
U takvim okolnostima održati veličanstvenu dvodnevnu proslavu 5. i 6. rujna 1925. godine u Osijeku bio je čin hrabrosti i jasne nacionalne svijesti. Grad je tada svjedočio svečanim govorima, kulturnim priredbama i simboličnim činovima poput sadnje spomen-lipе te preimenovanja tadašnjeg Pukovničkog vrta u Šetalište kralja Tomislava.
Povijesno svjedočanstvo dostupno novim generacijama
Tomasova knjiga ne pretendira na senzacionalno „razotkrivanje“, već na sustavno objedinjavanje rasutih povijesnih izvora na jednome mjestu. Upravo u tome leži njezina vrijednost. Po prvi put su na jednom mjestu prikupljeni i kronološki obrađeni novinski zapisi o proslavama tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u istočnoj Hrvatskoj i šire.
Knjiga je namijenjena arhivima, knjižnicama, fakultetima i srednjim školama, kako bi studentima i učenicima omogućila uvid u složeno razdoblje hrvatske povijesti. Osim prikaza same proslave, djelo donosi i širi kontekst političkih pritisaka, zabrana i progona — uključujući i zabranu osječke klasične gimnazije iste godine.
Snaga povijesne svijesti
Istraživanje Srećka Tomasa pokazuje da je hrvatski narod, unatoč snažnim represivnim mjerama i pokušajima brisanja identiteta, 1925. godine jasno iskazivao svoju nacionalnu svijest. Proslava 1000. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva bila je više od svečanosti — bila je to simbolična potvrda trajnosti hrvatske državotvorne ideje i kulturnog identiteta.
U godini kada se obilježava 1100. obljetnica Hrvatskog Kraljevstva, ova knjiga predstavlja vrijedan podsjetnik na to kako su prethodne generacije, i u znatno težim okolnostima, čuvale i javno svjedočile svoju pripadnost i povijesno nasljeđe.
Voditelj predstavljanja knjige “Croatia kralja Tomislava: proslava tisućgodišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine prema Hrvatskome listu” bio je Ivica Vuletić.
Uvodno su se okupljenima obratili nakladnici knjige, a u ime Matice hrvatske – Ogranak Osijek, pozdravnu riječ uputio je predsjednik ogranka, prof. Ivan Trojan. Istaknuo je kako je objavljivanje ovakvog djela razlog istinske radosti, jer svjedoči o snazi institucionalne suradnje i zajedničkoj brizi za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta. Posebno je naglasio ulogu Državnog arhiva u Osijeku, Muzeja Slavonije, Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja i Slavonske udruge Hercegovaca, organizacija koje ne samo da prepoznaju vrijednost ovakvih znanstvenih pothvata, nego ih i aktivno podupiru, znanjem, iskustvom i konkretnim sredstvima.
Profesor Trojan podsjetio je kako teme kojima se knjiga bavi prije stotinu godina nisu bile nimalo jednostavne ni bezazlene te da je tada bilo potrebno daleko više hrabrosti za javno isticanje nacionalnog identiteta i povijesne istine. Upravo zato ovo djelo danas ima posebnu težinu i aktualnost, jer pokazuje kako su naši preci, u znatno težim okolnostima, svjesno i odlučno gradili temelje budućnosti čiji smo mi danas dionici. Knjigu je ocijenio jednim od najvrijednijih kulturnih i znanstvenih doprinosa obilježavanju 1100 godina hrvatskoga kraljevstva, ne samo na regionalnoj, nego i na nacionalnoj razini.
U ime Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja prisutne je pozdravio prof. emeritus Antun Tucak, podsjetivši na povijesnu ulogu Družbe osnovane 1906. godine te na njezinu ključnu inicijativu u organizaciji tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 1925. godine, koja je tada velebno obilježena u svim hrvatskim krajevima, uključujući i Osijek. Naglasio je kako je upravo Družba ponovno dala inicijativu Hrvatskom saboru i Vladi Republike Hrvatske za obilježavanje velike obljetnice, a ova znanstvena monografija jedan je od najznačajnijih plodova tog nastojanja.
Predsjednik Slavonske udruge Hercegovaca u Osijeku, Marko Eljuga, u svom se obraćanju zahvalio Gradu Osijeku i gradonačelniku Ivanu Radiću na potpori projektu, kao i svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji. Posebno je istaknuo znanstveni i društveni doprinos autora, prof. dr. sc. Srećka Tomasa, naglasivši kako njegova knjiga nadilazi okvire jednog povijesnog jubileja te progovara o trajnoj borbi hrvatskoga naroda za očuvanje državnosti, identiteta i povijesnog kontinuiteta. Podsjetio je i na snažnu povezanost Hercegovine s hrvatskim nacionalnim prostorom, kao i na važnost aktivnog sudjelovanja zavičajnih udruga u kulturnom i društvenom životu Slavonije i grada Osijeka.
Izaslanik gradonačelnika Grada Osijeka, Antonijo Lozančić, naglasio je kako je obilježavanje 1100 godina hrvatskoga kraljevstva u Osijeku, održano na simboličnoj lokaciji Perivoja kralja Tomislava, bilo snažan podsjetnik na važnost povijesne svijesti. Ovu je knjigu opisao kao svojevrsnu „točku na i“ obilježavanja velike obljetnice, istaknuvši da ona ne govori samo o prošlosti, nego i o odgovornosti prema budućim naraštajima, kojima se mora prenositi istina o hrvatskoj povijesti i kulturnom nasljeđu.
Iako zbog zdravstvenih razloga nije mogla nazočiti promociji, prof. dr. sc. Jelena Stablo, recenzentica knjige, uputila je pisanu poruku u kojoj je naglasila znanstvenu i simboličku vrijednost djela „Croacija kralja Tomislava“. Posebno je istaknula dvije ključne dimenzije knjige: potvrdu povijesne utemeljenosti vladavine kralja Tomislava, unatoč oskudnosti izvorne građe, te izvorno i do sada nedovoljno istraženo znanstveno osvjetljavanje proslave tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 1925. godine. Ta je proslava, kako je istaknula, bila snažan izraz nade, samosvijesti i težnje hrvatskoga naroda za slobodom u teškim političkim okolnostima, čime ova knjiga dobiva dodatnu, duboko nacionalnu i identitetsku vrijednost.
Prva je knjigu predstavila dr. sc. Marina Vinaj, voditeljica Knjižnice Muzeja Slavonije, koja je u svom izlaganju naglasila povijesnu i dokumentarnu vrijednost djela profesora dr. sc. Srećka Tomasa.
Govoreći o ulozi Hrvatskog lista, istaknula je kako je taj list devedesetih godina prošloga stoljeća ponovno pronašao svoje čitatelje, nudeći vjernu sliku grada Osijeka u iznimno složenim i bremenitim povijesno-političkim okolnostima. No, kako je naglasila, njegovi su korijeni mnogo stariji i sežu u razdoblje između 1921. i 1925. godine – vrijeme političkih progona, zabrana, sudskih procesa i otvorenih napada na hrvatsku riječ i misao.
Upravo to razdoblje profesor Tomas temeljito istražuje u svojoj knjizi, vraćajući u javni prostor gotovo zaboravljene stranice hrvatske povijesti. Dr. Vinaj podsjetila je kako je od 13. kolovoza do 28. prosinca 1921. godine, zbog zabrane Hrvatskog lista, umjesto njega izlazio Hrvatski glas. Bila je to reakcija na, kako su tada isticali njegovi izdavači, „neočekivani i ničim opravdani udarac“ kojim su osječki i slavonski Hrvati ostali bez svoga glasila. Odbor Hrvatske zajednice tada je najavio izdavanje novog lista, odlučan da hrvatska javna riječ ne utihne dok se ne riješi pitanje zabrane.
No pritisci nisu prestali. Protivnici Hrvatskog lista nastavili su s napadima, a kulminacija se dogodila 5. veljače 1923. godine kada su članovi ozloglašene novosadske Orjune bacili bombu u strojarnicu tiskare. Srećom, nitko nije stradao, ali je taj čin jasno pokazao koliko je snažna i utjecajna bila uloga lista u tadašnjem društvenom i političkom životu.
U drugom dijelu knjige autor donosi detaljan prikaz društvenih i političkih okolnosti u Kraljevini SHS 1925. godine, oslanjajući se upravo na pisanje Hrvatskog lista. Riječ je o vremenu obilježenom Obznanom protiv HRSS-a, sudskim procesima protiv hrvatskih političara, progonima hrvatske prosvjete, Hrvatskog sokola i crkvenih velikodostojnika, ali i uspostavom radikalsko-radićevske vlade iste godine. Sve su to okolnosti koje su snažno utjecale na društveni život, ali i na organizaciju velike obljetnice.
Treći dio knjige posvećen je proslavi tisućgodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva prema pisanju Hrvatskog lista od 1922. do 1925. godine. Dr. Vinaj naglasila je kako je obilježavanje obljetnice od samog početka bilo duboko politizirano i obilježeno tadašnjim napetim političkim prilikama. Uhićenje vodstva HSS-a, izbori održani u atmosferi straha i represije, pregovori oko sastavljanja vlade sa zatvorenim Stjepanom Radićem te sporazumi s Beogradom koji su izazvali podjele unutar hrvatskog političkog korpusa – sve je to dodatno otežalo organizaciju svečanosti.
Nije stoga neobično da su se samo u Zagrebu održala čak četiri odvojena obilježavanja. Ipak, na inicijativu Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja početkom srpnja 1925. godine organizirana je velika proslava kojoj su se pridružila brojna građanska društva – od sokolskih organizacija do čitaonica. Proslave su održane diljem Hrvatske, pa tako i u Slavoniji – u Osijeku, Našicama, Novoj Gradiški, Pakracu, Đakovu i drugim gradovima.
Posebno je istaknula i činjenicu da je prigodom proslave u Osijeku 6. rujna 1925. izašlo posebno izdanje Hrvatskog lista, dok je list tijekom cijele godine sustavno izvještavao o pripremama i tijeku obilježavanja u Slavoniji i šire, svjedočeći o snažnoj nacionalnoj svijesti i potrebi očuvanja povijesnog kontinuiteta.
Zaključno je dr. Vinaj povezala tadašnju obljetnicu s današnjim obilježavanjem 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva, istaknuvši kako smo tijekom protekle i ove godine svjedoci brojnih izložbi, koncerata, znanstvenih skupova i publikacija – među kojima posebno mjesto zauzima knjiga Croatia kralja Tomislava: proslava tisućgodišnjice Hrvatskog Kraljevstva 1925. godine prema Hrvatskome listu.
Takva djela, naglasila je, zajedno s digitaliziranim izvornicima i novim istraživanjima, ne samo da čuvaju povijesnu istinu, nego je i obogaćuju novim spoznajama, dokumentima i interpretacijama, gradeći i jačajući našu kulturno-povijesnu riznicu – na ponos svih nas.
Na kraju je zahvalila autoru na predanom radu te svima koji su doprinijeli realizaciji ove vrijedne publikacije, istaknuvši kako će ova knjiga zasigurno potaknuti daljnja istraživanja i otvoriti nova poglavlja u proučavanju hrvatske povijesti.
„Od srca vam hvala“, zaključila je svoje izlaganje.
Nakon dr. sc. Marine Vinaj, knjigu je predstavio dr. sc. Dražen Kušen, ravnatelj Državnog arhiva u Osijeku, koji je u svom izlaganju naglasio kako ovo djelo predstavlja iznimno vrijedan doprinos obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva, sagledavajući proslavu tisućite obljetnice iz 1925. godine u složenom i često represivnom kontekstu Kraljevine SHS.
Podsjetio je kako su prvi razgovori i ideje o obilježavanju 1100. obljetnice započeli još krajem 2023. i početkom 2024. godine, kada nije bilo nimalo izvjesno da će svi zamišljeni programi biti uspješno realizirani. Prekretnicom je označio inicijalni sastanak koji je, u ime Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja, zajedno s Gradom Osijekom i Osječko-baranjskom županijom, sazvao prof. emeritus Antun Tucak. Tada je formiran organizacijski odbor, a već tada bilo je jasno da postoji zajednička volja, snaga i spremnost da se veliki nacionalni projekt provede do kraja.
Iako je vremena bilo malo, a planiranih programa mnogo, zahvaljujući suradnji brojnih institucija, udruga i pojedinaca, tijekom cijele 2025. godine realiziran je niz događanja – od lokalne razine u Slavoniji, Baranji i Srijemu, preko Osijeka, sve do nacionalne razine, uključujući i veliku izložbu u Plovičininim dvorima. U tom kontekstu, istaknuo je dr. Kušen, ova knjiga nije doprinos „malom Osijeku“, nego cijelom nacionalnom projektu obilježavanja velike obljetnice hrvatske državnosti.
Posebno se osvrnuo na pitanje smisla proučavanja proslave tisućite obljetnice iz 1925. godine u kontekstu današnje 1100. obljetnice. Upravo vremenski odmak od stotinu godina, naglasio je, omogućuje dublje, smirenije i objektivnije sagledavanje povijesnih okolnosti u kojima se tada odvijala velika proslava. S distance je moguće jasnije uočiti ne samo vanjski sjaj i svečarsku atmosferu, nego i brojne prepreke, pritiske i sustavne poteškoće s kojima su se hrvatske ustanove i pojedinci suočavali u režimu Kraljevine SHS.
Na prvi pogled, osobito kroz opise velikih svečanosti 5. i 6. rujna 1925. godine u Osijeku, činilo se kako je riječ o općem slavlju u kojem sudjeluju svi slojevi društva. U proslavi su sudjelovale brojne ustanove i udruge, kako hrvatske, tako i srpske, mađarske, njemačke i židovske, uz sudjelovanje javnog i privatnog sektora, policije, vojske, časnika i vojnika. Sve je ostavljalo dojam zajedništva i općeg oduševljenja velikom obljetnicom.
No, kako je istaknuo ravnatelj Kušen, upravo ova knjiga razotkriva drugu stranu medalje. Minucioznom analizom i pažljivim navođenjem činjenica, profesor Srećko Tomas pokazuje kolikim su se pritiscima, zabranama i institucionalnim zaprekama suočavali svi koji su nosili hrvatski predznak. Time knjiga daje izniman doprinos razumijevanju povijesti međuratnog razdoblja i odnosa režima Kraljevine SHS prema hrvatskom nacionalnom pitanju.
Posebnu je vrijednost Kušen prepoznao u činjenici da autor nije povjesničar po struci, nego znanstvenik iz drugog područja, koji je ovom istraživanju pristupio vođen dubokom ljubavlju prema hrvatskoj povijesti i identitetu. Mjesecima je, kako je naglasio, radio u Državnom arhivu u Osijeku i Knjižnici Muzeja Slavonije, strpljivo listajući, čitajući i analizirajući izvornu građu, ne bi li iz nje izvukao cjelovit i vjerodostojan prikaz događaja.
Govoreći o izvornicima, posebno je istaknuo vrijednost Hrvatskoga lista, koji je poslužio kao temeljni izvor. Umjesto selektivnog izdvajanja pojedinih članaka, odlučeno je da se čitatelju ponudi širi kontekst – objavom cijelih stranica lista, zajedno s naslovnicama i pripadajućim tekstovima. Time je omogućeno sagledavanje političkog, društvenog i ideološkog okvira vremena, jer se uz tekstove o proslavi obljetnice paralelno mogu čitati i članci o tadašnjoj politici, odnosima prema Kraljevini, hrvatskom i srpskom pitanju te reakcijama režima na nacionalna okupljanja.
Iz inicijalne ideje o jednostavnoj digitalizaciji građe za potrebe istraživanja, projekt je prerastao u interdisciplinarni i interinstitucionalni pothvat u kojem su sudjelovali Državni arhiv u Osijeku, Muzej Slavonije, Matica hrvatska, Slavonska udruga Hercegovaca te Družba Braće Hrvatskoga Zmaja. Rezultat je knjiga koja objedinjuje autorski znanstveni dio i bogat reprintski materijal, čime se vrijedna arhivska i novinska baština stavlja na raspolaganje široj javnosti.
Na kraju je dr. Kušen istaknuo kako je knjiga u cijelosti digitalizirana i dostupna na mrežnim stranicama Državnog arhiva u Osijeku, čime se osigurava trajna dostupnost izvora budućim istraživačima i zainteresiranoj javnosti. Uputio je zahvalu svim partnerima i sudionicima projekta, a osobito profesoru dr. sc. Srećku Tomasu i njegovoj obitelji, naglasivši kako bez obiteljske potpore ovakva velika i zahtjevna djela ne bi bila moguća.
Na samom kraju večeri okupljenima se obratio i sam autor, profesor dr. sc. Srećko Tomas, koji je nadahnuto i osobno govorio o motivima, istraživačkom putu i okolnostima nastanka ove vrijedne knjige.
Svoju je priču započeo povratkom u djetinjstvo, u rodne Drinovce. Ispred župne crkve ondje stoji spomenik biskupu Buceviću, uz koji se nalazi stilizirani hrvatski grb opleten pleterom, s natpisom: „Na spomen tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 1925. godine.“ Kao dječak svakodnevno je prolazio pokraj toga spomenika – na putu u crkvu i školu – no, kako je iskreno priznao, tada nije znao što taj natpis uistinu znači. O tome se nije učilo u školi, a ni roditelji mu nisu mogli dati širi povijesni kontekst.
Tek godinama poslije, čitajući tekstove don Ivana Tomasa objavljene u emigrantskoj Hrvatskoj reviji i drugim publikacijama, saznao je da su upravo u Drinovcima 1925. godine održane velike i svečane proslave tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Spomenuo je i guslara Matana Bušića iz Gorice–Sovića, koji je tada skladao pjesmu o toj proslavi, u stihu opisujući veličanstveno okupljanje „više duša dvanaest tisuća“ – možda brojčano pretjerano, ali simbolički snažno svjedočanstvo narodnog zanosa.
Dodatni poticaj doživio je 2012. godine prilikom posjeta Zemunu, gdje je na pročelju katoličke crkve ugledao spomen-ploču posvećenu proslavi tisućite obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Taj ga je prizor iznenadio i potvrdio kako je 1925. godine ova obljetnica obilježavana diljem prostora gdje su živjeli Hrvati.
Konačni poticaj za sustavno istraživanje došao je kada je Hrvatski sabor, na prijedlog Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja i Matice hrvatske, proglasio 2025. godinu godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva. Tada je odlučio istražiti kako je proslavljena ona tisućita obljetnica – i to osobito u Osijeku.
U Državnom arhivu u Osijeku zatražio je dokumentaciju o odboru za proslavu iz 1925. godine. U ruke mu je došla arhivska kutija s očekivanjima punim građe, no u njoj je pronašao tek – tombolski listić. Taj simbolični trenutak bio je, kako je rekao, i razočaranje i izazov. Ako dokumenti nisu sačuvani u arhivu, trag je trebalo potražiti drugdje.
Taj ga je put doveo do Hrvatskoga lista, čije je stranice mjesecima strpljivo proučavao u Knjižnici Muzeja Slavonije. Upravo je kroz novinske članke rekonstruirao ne samo tijek proslave, nego i širi društveni i politički kontekst vremena. Istaknuo je kako je Društvo za izdavanje Hrvatskoga lista, predvođeno dr. Vjekoslavom Henglom te uglednim osječkim intelektualcima, u svom programskom načelu zapisalo da se pravac lista „ne može nikad promijeniti tako da bi bio na štetu hrvatskom narodu, njegovu imenu i njegovim životnim interesima“.
Takva urednička politika dovela je do progona, zabrana, sudskih procesa i čak atentata na tiskaru. No list nije prestajao izlaziti. Naprotiv, postao je najčitaniji dnevni list u Osijeku, jer ga je hrvatski narod prepoznao kao svoj glas. Autor je podsjetio i na dramatične okolnosti 1925. godine – zabranu rada HRSS-a, uhićenje Stjepana Radića i represivne mjere režima – o čemu su izvještavali čak i strani listovi, jasno prepoznajući težinu političkog položaja hrvatskog naroda.
Upravo u takvim okolnostima, naglasio je Tomas, održane su veličanstvene proslave tisućite obljetnice – u Osijeku, Slavoniji, Srijemu, Baranji, ali i u drugim krajevima gdje su živjeli Hrvati. Ta snaga narodnog zajedništva i ustrajnosti bila je temeljni motiv njegova višemjesečnog istraživanja.
Knjiga je, istaknuo je, rezultat zajedničkog rada i suradnje pet institucija: Ogranka Matice hrvatske u Osijeku, Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja – Zmajskog stola u Osijeku, Muzeja Slavonije s knjižnicom, Državnog arhiva u Osijeku te Slavonske udruge Hercegovaca. Bez te međuinstitucionalne potpore projekt ne bi bio ostvaren.
Posebno je zahvalio tehničkom uredniku Krešimiru Rezi, lektorici Teni Babić Cesar, Gradu Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji na financijskoj potpori, ali i svojoj obitelji – sinu, snahi i supruzi – koji su, kako je u toplom i duhovitom tonu priznao, mjesecima „izdržavali njega i njegov laptop“ na stolu dnevnog boravka.
Njegovo izlaganje, prožeto osobnim sjećanjima, znanstvenom ozbiljnošću i iskrenom zahvalnošću, zaokružilo je večer u ozračju ponosa i svijesti o važnosti očuvanja povijesne istine.
Ova knjiga tako nije samo znanstveno djelo, nego i svjedočanstvo osobne predanosti, institucionalne suradnje i trajne potrebe da se hrvatska povijesna baština istražuje, razumije i prenosi budućim naraštajima.
FOTO ALBUM
- USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata - Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a
Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva… Pročitaj više: Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a - SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA
Uoči tužne 81. obljetnice komunističkih zločina počinjenih u Maceljskoj šumi, Udruga Macelj 1945. upućuje poziv cjelokupnoj javnosti na komemorativno i molitveno okupljanje. Sjećanje na Maceljske… Pročitaj više: SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA - ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu
Uoči zahtjevnih ljetnih mjeseci, kompletna hrvatska protupožarna flota po prvi je put u povijesti u potpunosti pripremljena i predana na raspolaganje vojnim snagama već početkom… Pročitaj više: ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu - Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta… Pročitaj više: Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH - Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave
Uz polaganje vijenaca, sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja i najavu snažnog investicijskog ciklusa, danas je svečano započeo Dan Osječko-baranjske županije. I dok čelnici Županije i… Pročitaj više: Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave - Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
Najava humanitarnog koncerta Marka Perkovića Thompsona krajem kolovoza u Gradu Heroju pokazala je da domoljublje briše političke podjele, ali i ponovno ogolila one kojima hrvatski… Pročitaj više: Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
DOMOVINSKI RAT
KOLUMNE
IZBOR REDAKCIJE
„Vukovarska koalicija“: Suverenističke stranke najavile zajednički predizborni nastup za Sabor
