Pucnjava za pravoslavni Badnjak

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Nove obavijesti Vijesti

Pucnjava iz vatrenog oružja na pravoslavni Badnjak u mjestu Ostrvo kod Vinkovaca ponovno je otvorila pitanje javne sigurnosti, selektivne osjetljivosti institucija i izostanka jasnog konteksta Domovinskog rata u javnim raspravama o međunacionalnim odnosima u Hrvatskoj.

Proslava pravoslavnog Badnjaka u mjestu Ostrvo, održana 6. siječnja 2026. godine u ranim jutarnjim satima, pretvorila se u ozbiljan sigurnosni incident koji je uznemirio lokalnu zajednicu i otvorio niz pitanja o poštivanju zakona, odgovornosti pojedinaca te dvostrukim kriterijima u javnom prostoru.

Na videozapisu koji je javno objavio mještanin Ostrva Momčilo Gluvaković jasno se vidi kako se više za sada nepoznatih osoba (NN) nepropisno prevozi u traktoru i traktorskoj prikolici, registarskih oznaka VK 534-ES, krećući se mjesnim ulicama na javnom mjestu. Tijekom vožnje, iz prikolice se puca iz vatrenog oružja, bez ikakvog povoda, kontrole ili obzira prema sigurnosti građana.

Takvo ponašanje, neovisno o povodu ili blagdanu koji se obilježava, predstavlja teško kršenje zakona Republike Hrvatske, ali i izravnu prijetnju javnom redu i miru. Pucanje iz vatrenog oružja u naseljenom mjestu nije folklor, nije tradicija i nije izraz vjerske slobode – to je kazneno djelo i ozbiljan sigurnosni problem.

Posebnu težinu cijelom događaju daje širi društveno-politički kontekst. Dok se u ovom slučaju svjedoči stvarnom i dokumentiranom ugrožavanju javne sigurnosti, istodobno predsjednik Srpskog narodnog vijeća Boris Milošević u javnim istupima nabraja, kako ih naziva, „crnila na hrvatskim ulicama“ – od pjevanja ustaških pjesama, preko navodne normalizacije pozdrava ZDS, do okruglih stolova o Jasenovcu i pojave crnokapuljaša na folklornim manifestacijama.

Sve su to teme o kojima se, bez sumnje, može i treba razgovarati u ozbiljnom i demokratskom društvu. No ono što u tim raspravama uporno i sustavno izostaje jest temeljni kontekst – kontekst Domovinskog rata. Izostaje spomen oružane pobune, velikosrpske agresije, okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, tisuća ubijenih civila i branitelja, masovnih progona, logora, silovanja i razaranja.

U tom svjetlu, događaji poput pucnjave u Ostrvu ne mogu se promatrati kao izolirani incidenti ili bezazlena „slavlja“. Oni u društvu koje je prošlo rat, koje još uvijek nosi duboke rane i traume, imaju snažnu simboličku i sigurnosnu dimenziju. Posebno kada se događaju na javnim površinama, uz demonstraciju oružja i bez ikakve sankcije u realnom vremenu.

Vjerski blagdani, uključujući i pravoslavni Badnjak, trebali bi biti vrijeme mira, dostojanstva i zajedništva. Smisao rođenja Isusa Krista nije pucanje iz pištolja i pušaka. Smisao Kristova rođenja jest mir, radost, solidarnost i – što je najvažnije – sigurnost svih građana Republike Hrvatske, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost.

Svako ponašanje koje odstupa od tih vrijednosti ne vrijeđa samo zakon i javni red, nego i samu bit blagdana koji se obilježava. Upravo zato institucije moraju reagirati jasno, brzo i nedvosmisleno, a javni diskurs mora biti uravnotežen, cjelovit i oslobođen selektivne osjetljivosti.

Jer mir se ne gradi prešućivanjem problema, nego istinom, odgovornošću i jednakim kriterijima za sve.

Izvor: Facebook/ Nikola Kajkić, Momcilo Gluvakovic



POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori