Zbog rastuće zabrinutosti građana oko spaljivanja otpada u Našicama, osječko-baranjska županica Nataša Tramišak inicirala je danas ključan sastanak sa strukom i upravom NEXE-a. Poruka je jasna: energetska oporaba neopasnog otpada iz Gospića odvijat će se pod rigoroznim kontrolama, direktno iz kamiona na 1450 stupnjeva, bez ikakvog deponiranja i opasnosti za okoliš i zdravlje lokalnog stanovništva.
Osijek – Suočeni s rastućom zabrinutošću građana i nizom pitanja o ekološkim posljedicama, ključni akteri regionalne i lokalne vlasti te industrijskog sektora održali su danas, 21. rujna 2026. godine, sastanak u zgradi Osječko-baranjske županije kako bi razriješili sve nedoumice oko aktualne teme. Tema koja je posljednjih dana uzburkala javnost je spaljivanje otpada u Našicama, točnije energetska oporaba neopasnog otpada pristiglog s deponija u Gospiću, a koji bi se trebao zbrinuti u pogonima tvrtke NEXE d.d. Sastanak, koji je inicirala osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, okupio je gradonačelnika Grada Našica Krešimira Kašubu, predsjednika Uprave NEXE d.d. Josipa Ergovića te ravnateljicu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo OBŽ Dubravku Vuković. Cilj je bio jasan: transparentno objasniti javnosti kako će se proces odvijati, zašto je donesena takva odluka i kojim će se točno mehanizmima štititi zdravlje građana i okoliš.
Ovaj susret dolazi kao izravan odgovor na prosvjede i strahove lokalnog stanovništva koji su kulminirali proteklog vikenda. Građani Našica, potaknuti manjkom jasnih informacija i strahom od potencijalnog zagađenja zraka, zatražili su odgovore. Kroz višesatni sastanak i kasniju iscrpnu konferenciju za medije, stručnjaci i donositelji odluka secirali su svaki aspekt ovog kompleksnog procesa, od kemijskog sastava otpada i logistike transporta do termičkih karakteristika cementnih peći i dugoročnih strategija gospodarenja otpadom na istoku Hrvatske.
Kontekst krize: Kako je otpad iz Gospića stigao na dnevni red?
Pitanje zbrinjavanja otpada jedna je od gorućih tema u Republici Hrvatskoj već desetljećima. Nedavna odluka Vlade Republike Hrvatske da se dio neopasnog otpada iz Gospića, koji posjeduje svojstva pogodna za energetsku oporabu, preusmjeri na spaljivanje u cementaru NEXE, izazvala je lavinu reakcija. Važno je naglasiti razliku između pukog odlaganja smeća na odlagališta, što je ekološki najneprihvatljivija metoda, i energetske oporabe, gdje se otpad koristi kao zamjensko gorivo u visoko kontroliranim industrijskim procesima.
Županica Nataša Tramišak istaknula je kako je Županija reagirala istog trenutka kada je dobila prve informacije. “Odmah po primitku te informacije i dostavi dopisa Uprave NEXE-a, 10. rujna, Osječko-baranjska županija zatražila je sve relevantne i potrebne podatke kako bismo bili sigurni da na područje županije, Grada Našica i u tvornicu NEXE neće biti dovezen nikakav opasni ili neopasni otpad koji bi se ovdje skladištio”, pojasnila je županica. Njezin je stav, kako je ponovila i na sjednici Županijske skupštine, kristalno jasan: apsolutno protivljenje bilo kakvom dovozu i deponiranju otpada na području županije. Međutim, proces koji se planira u Našicama ne podrazumijeva deponiranje, već isključivo direktno i neškodljivo uništavanje putem spaljivanja u tehnološki naprednim postrojenjima.
Tehnološki proces u tvornici NEXE: Od kamiona do klinkera
Najviše pitanja i sumnji građana odnosilo se na samu tehničku izvedivost i sigurnost spaljivanja otpada koji dolazi s druge lokacije. Predsjednik Uprave NEXE d.d., Josip Ergović, detaljno je i stručno demistificirao cijeli proces, naglašavajući da se spaljivanje otpada u Našicama neće provoditi nasumično, već pod strogim nadzorom i prema najvišim industrijskim standardima.
„Cementna industrija je dugi niz godina, desecima godina zapravo, jedna od najboljih spalionica. U biti, uz klasične spalionice, i cementare su spalionice, a onaj neškodljivi dio, odnosno pepeo koji bi inače ostao u spalionicama i koji se također mora zbrinuti, u cementnoj industriji se neškodljivo ugrađuje u klinker“, naglasio je Ergović.
Za laike, proces proizvodnje cementa zahtijeva ekstremno visoke temperature. U rotacijskim pećima, gdje se peče sirovina za proizvodnju klinkera (osnovnog sastojka cementa), temperature dosežu nevjerojatnih 1450 Celzijevih stupnjeva. U takvom paklenom okruženju, otpad se doslovno pretvara u plinove i energiju, dok se anorganski ostaci (pepeo) na molekularnoj razini vežu za mineralnu strukturu klinkera.
Ergović je razbio i čestu zabludu o pepelu koji ostaje nakon spaljivanja: “Taj pepeo mijenja svoju mineralnu strukturu, postaje neopasan i ugrađuje se u klinker. Klinker vam izgleda kao kamen. Taj kamen se onda melje, miješa sa sirovim gipsom i tako dobivamo cement. Cement je potpuno neškodljiv; u betonu proizvedenom od tog cementa možete držati pitku vodu godinama i neće se ni s čim kontaminirati.”
Osim toga, zbog previsokih temperatura, Ergović jamči da apsolutno nema opasnih isparavanja iz dimnjaka, što se kontinuirano prati na mjernim stanicama. Sama tvornica provodi mjerenja ispušnih plinova izravno na dimnjaku, dok državna mjerna stanica u obližnjem Zoljanu (udaljena kilometar i pol) kontinuirano pokazuje kvalitetu zraka prve kategorije.
Logistika, količine i dinamika zbrinjavanja
Jedno od ključnih novinarskih pitanja bilo je vezano uz količinu otpada i način na koji će on biti dopremljen u Slavoniju. Prema procjenama, ukupna količina otpada s lokacije iznosi oko 650 tona, no u Našice bi trebala stići polovica te količine – približno 325 tona. Precizne brojke znat će se tek nakon vaganja svakog pojedinog kamiona na samoj lokaciji tvornice.
Poseban naglasak stavljen je na logistiku prijevoza, s obzirom na to da je strah od kontaminacije okoliša tijekom transporta čest kod ovakvih operacija. Ergović je pojasnio kako se radi o specijaliziranim vozilima: „To su zatvoreni kamioni s takozvanim pomičnim podom kako bi se otpad mogao dozirati u zatvorenom procesu. To su kamioni koji su certificirani za prijevoz otpada. Oni se prate tijekom transporta i sve je dokumentirano. Prate se GPS-om te su osigurani tako da čak ni u nekoj prometnoj nesreći ne bi smjeli imati negativan utjecaj na okolinu.“
Otpad će se dozirati izravno iz kamiona u proces proizvodnje. Dakle, ključni preduvjet Županije i Zavoda za javno zdravstvo bit će u potpunosti ispoštovan: ne postoji faza “međuskladištenja” niti će otpad stajati na otvorenom prostoru u krugu tvornice. Zbog specifičnog kemijskog sastava otpada, koji bilježi nešto viši udio klora, on će se u peći dozirati postupno, u manjim količinama, zbog čega će cijeli proces zbrinjavanja trajati nešto manje od tri tjedna.
Zanimljivo je i objašnjenje zašto se NEXE ranije nije javio na natječaj za sanaciju ovog deponija. Ergović je pojasnio da je izvorni natječaj tražio tvrtku koja će očistiti lokaciju, zbrinuti otpad (uključujući i opasni, za koji NEXE nema dozvole ni tehnologiju) te vratiti teren u prvobitno stanje. Tvornica cementa bavi se isključivo spaljivanjem goriva iz otpada, a u ovom specifičnom slučaju, u vlastitoj će režiji preuzeti, analizirati, prevesti i zbrinuti isključivo neopasni dio prikladan za energetsku oporabu.
Znanstveno stajalište: Ugljik koji izgara bez traga
Kako bi se otklonila svaka sumnja u sigurnost građana, u cijeli je proces od prvog dana uključen Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije. Analize Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odmah su proslijeđene stručnim službama Zavoda na tumačenje. Ravnateljica Zavoda, Dubravka Vuković, otvoreno je komunicirala s medijima o onome što je bila glavna stručna briga – otopljeni organski ugljik (DOC – Dissolved Organic Carbon).
„Ono što nas je brinulo jest taj topivi ugljik, za koji znamo da je prisutan u povećanim koncentracijama, ali on nije u koliziji sa spaljivanjem. Znači, ako otpad ide direktno na spaljivanje, onda nas taj ugljik ne brine,“ pojasnila je Vuković. Upravo je prisutnost ovog ugljika razlog zašto se otpad nipošto ne smije odlagati niti deponirati na tlo, jer bi u doticaju s padalinama mogao dospjeti u podzemne vode. Međutim, kada se taj isti spoj nađe u plameniku na preko 1100, odnosno 1450 stupnjeva Celzija, on u potpunosti izgara. „Na 1450 stupnjeva nema šanse da bilo što ostane, a kamoli topivi ugljik. Toliko od mene, mi ćemo i dalje pratiti situaciju“, zaključila je ravnateljica NZJZ-a.
Kako bi se osigurala maksimalna razina opreza, naložene su i najnovije analize. Prethodni podaci datirali su iz 2024. godine te srpnja 2026., zbog čega je Bioinstitut, po nalogu Fonda, a o trošku NEXE-a i tvrtke Holcim, angažiran za uzimanje svježih uzoraka čiji se rezultati očekuju do srijede. Tek kada ti, najnoviji rezultati potvrde da je otpad isključivo neopasan i prikladan za termičku obradu, krenut će prvi kamion iz Gospića prema Slavoniji.
Borba protiv dezinformacija i reakcija Grada Našica
Politički i društveni aspekt ovog događaja ne može se zanemariti. Strah od nepoznatog i manjak transparentne komunikacije često rezultiraju prosvjedima i nezadovoljstvom, što se i dogodilo u Našicama. Gradonačelnik Krešimir Kašuba suočio se s teškim zadatkom balansiranja između umirivanja građana i vođenja kompleksnih pregovora s državnim institucijama i velikom industrijom.
Kašuba je istaknuo kako je ovo njegovo sedmo priopćenje u samo dvanaest dana, što svjedoči o intenzitetu komunikacije. Njegov primarni cilj je sigurnost: „Ni pod kojim uvjetima ni Josip Ergović, a ni ja kao gradonačelnik, nećemo dozvoliti da se u Našicama rade bilo kakve radnje koje negativno utječu na okoliš, odnosno na zdravlje građana.“
Kako bi osigurao neovisnu kontrolu, Grad Našice napravio je proaktivan korak i angažirao dvije dodatne mjerne stanice koje će kontinuirano i neovisno analizirati kvalitetu zraka tijekom cijelog procesa spaljivanja otpada u Našicama. Osvrćući se na nedavni prosvjed, gradonačelnik je pokazao razumijevanje za brigu građana, ali je i upozorio na opasnosti koje donosi politizacija ovakvih tehničkih i ekoloških pitanja.
„Mogu vam reći da podržavam svako javno izražavanje građana. Problematika koja je bila vidljiva na tom prosvjedu, a o kojoj je sada progovorila struka… proizlazi iz neinformiranosti. Naravno, u svakom od tih prosvjeda imate i dozu negativnosti; tu se uplete i politika koja na neki način likuje. To i jest političko pitanje, ali mene kao gradonačelnika Našica prvenstveno zanimaju ljudi koji su neinformirani i koji su u strahu“, bio je iskren Kašuba.
Gradonačelnik je naglasio i svoju inicijalnu sumnjičavost. I sam je, kada je tek čuo za planove, tražio trenutna pojašnjenja od premijera, nadležnih ministara i direktora Fonda za zaštitu okoliša. Tek nakon detaljnih objašnjenja struke, donio je odluku da podrži proces uz strogi nadzor. Vrata njegovog ureda ostaju otvorena za sve zabrinute građane, no posebno je apostrofirao ulogu medija u točnom i objektivnom prenošenju informacija kako bi se suzbilo širenje panike putem društvenih mreža.
Otvorenost i transparentnost kao jedini put
Kada prvi kamion stigne na ulaz u krug cementare NEXE, to neće biti operacija obavijena velom tajne. Županica Tramišak osobno je zatražila od uprave tvornice da je obavijesti o točnom vremenu dolaska prvog transporta.
„Osobno sam zamolila predsjednika Uprave NEXE-a da me obavijesti prilikom dolaska prvog kamiona na spaljivanje, kako bismo zajedno otišli na lokaciju i osobno se uvjerili u tijek tehnološkog procesa“, najavila je Tramišak, potvrdivši da će tom događaju prisustvovati i gradonačelnik Kašuba, uz medijsku pratnju. Pitanje nepovjerenja građana rješavat će se upravo potpunim otvaranjem vrata tvornice za medije, koji će imati priliku dokumentirati cijeli tijek doziranja otpada iz kamiona s pomičnim podom direktno u sustav za izgaranje.
Iako točan datum dolaska prvog kamiona još nije poznat – jer ovisi o rezultatima najnovijih nalaza Bioinstituta koji moraju potvrditi da otpad nije opasan – pretpostavlja se da bi to moglo biti krajem tekućeg tjedna ili početkom idućeg.
Dugoročna strategija: Kogeneracijsko postrojenje i slučaj “Livita”
Osim trenutnog rješavanja problema s otpadom iz Gospića, županica Tramišak iskoristila je ovu priliku kako bi javnost upoznala sa širom, dugoročnom strategijom gospodarenja otpadom u Osječko-baranjskoj županiji. Problem otpada nije lokaliziran, on je nacionalni izazov koji zahtijeva viziju i velika infrastrukturna ulaganja.
Usporedno s pripremama za izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, Županija već radi na projektnoj dokumentaciji za izgradnju suvremenog kogeneracijskog postrojenja, svojevrsne spalionice nove generacije. To postrojenje funkcioniralo bi kao zatvoren i kontroliran sustav za neškodljivo termičko uništavanje otpada, no županica je izričito naglasila: „Pri čemu, naravno, govorim isključivo o otpadu koji stvaraju građani na našem području.“ Time je poslana jasna poruka da Osječko-baranjska županija ne planira postati nacionalno odlagalište ili spalionica tuđeg otpada, već želi preuzeti odgovornost isključivo za ono što njezini stanovnici sami proizvedu.
Zaključak
Slučaj spaljivanja otpada iz Gospića u našičkoj cementari školski je primjer kako rješavanje ekoloških problema u modernom društvu zahtijeva savršenu sinkronizaciju industrije, politike, znanosti i građana. Inicijalni nedostatak informacija stvorio je plodno tlo za strah, no brza reakcija županijskih i gradskih vlasti, uključivanje Zavoda za javno zdravstvo te otvorenost uprave NEXE-a pokazuju zrelost u kriznom komuniciranju.
Proces energetske oporabe u rotacijskim pećima cementara znanstveno je dokazan i siguran način zbrinjavanja ovakve vrste otpada, pod uvjetom da se provodi uz rigorozne kontrole ulaznih sirovina i kontinuirano praćenje emisija plinova. Građani Našica dobili su jamstva s najviših razina da njihovo zdravlje i kvaliteta zraka koji udišu neće biti ugroženi. S dodatnim mjernim stanicama i otvorenim pristupom medijima prilikom samog čina spaljivanja, postavljen je novi standard transparentnosti. Ostaje za vidjeti kako će se proces operativno provesti u narednim tjednima, no jedno je sigurno: svaki gram otpada i svaki ispušni plin bit će pod budnim okom javnosti i struke.
Otpad u Hrvatskoj više se ne može gurati pod tepih – on se mora znanstveno obraditi, a Našice bi upravo mogle postati primjer kako se taj proces odrađuje sigurno i transparentno.
