Mario Perkovic scaled e1752585072232

Mario Perković javno optužio ministricu kulture: traži razrješenje, istrage i uključivanje europskih tijela

Domovinski rat Nove obavijesti Vijesti

ZAGREB, 14. siječanj 2026. – Hrvatski aktivist Mario Perković u javnoj objavi iznio je teške optužbe na račun ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, dovodeći u pitanje njezinu političku i institucionalnu odgovornost te zahtijevajući razrješenje, financijske revizije i uključivanje europskih istražnih institucija.

Hrvatski aktivist Mario Perković objavio je na svom Facebook profilu javno pismo u kojem iznosi niz teških optužbi na račun aktualne ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, dovodeći u pitanje njezin politički, moralni i institucionalni legitimitet za obnašanje dužnosti. U objavi, koju naziva „javnom optužnicom“, Perković tvrdi kako je riječ o dugogodišnjem političkom kontinuitetu koji, prema njegovu stajalištu, negativno utječe na hrvatski nacionalni identitet, kulturnu politiku i medijski prostor.

U središtu njegovih navoda nalazi se povijesni kontekst iz razdoblja Domovinskog rata. Perković se poziva na dokumente iz listopada 1991. godine, nastale u vrijeme najžešće agresije na Republiku Hrvatsku, u kojima se, kako navodi, spominje ime Nikole Ćića Obuljena, oca aktualne ministrice. Prema Perkovićevim tvrdnjama, ti su dokumenti povezani s inicijativama za tzv. demilitarizaciju Dubrovnika, što on interpretira kao politički i moralno neprihvatljiv čin u okolnostima ratne agresije.

615335387 122161261274937571 7297997411520402675 n

Autor objave takve poteze kvalificira kao pokušaj razoružavanja hrvatskih obrambenih snaga i izlaganja stanovništva ozbiljnoj opasnosti, uspoređujući tadašnju situaciju s tragedijama koje su se dogodile u drugim dijelovima Hrvatske, osobito u Vukovaru. U tom kontekstu Perković povlači paralelu između ratnih događaja iz 1991. godine i današnje kulturne politike Ministarstva kulture i medija, tvrdeći da se, prema njegovu mišljenju, „identična strategija“ danas provodi institucionalnim putem.

U drugom dijelu objave Perković problematizira, kako navodi, koncentraciju moći unutar jedne obitelji, ističući da je brat ministrice na čelu regulatornog tijela za elektroničke komunikacije i medije (HAKOM), dok sama ministrica upravlja državnim proračunskim sredstvima namijenjenima medijima i kulturnim projektima. Takvo stanje opisuje kao ozbiljan sukob interesa i primjer „zarobljene države“, tvrdeći da ono onemogućuje neovisni nadzor, objektivne istrage i punu institucionalnu odgovornost.

“Država je dopustila nedopustivu koncentraciju moći unutar jednog obiteljskog stabla. Brat ministrice upravlja regulatornim tijelom za medije (HAKOM), dok ona sama upravlja proračunom za te iste medije. To nije demokracija, to je zarobljena država. Ovakav sustav onemogućava bilo kakvu objektivnu istragu i štiti aktere od kaznene odgovornosti.”

Na temelju iznesenih tvrdnji Perković upućuje niz zahtjeva prema institucijama Republike Hrvatske. Među njima su trenutačno razrješenje ministrice kulture i medija, pokretanje sigurnosnih i institucionalnih provjera, kao i provedba sveobuhvatne financijske revizije ugovora i dodjela sredstava u resoru kulture i medija. Posebno naglašava potrebu za ispitivanjem financiranja udruga i medija za koje tvrdi da su ideološki povezani s ministarskim krugom.

U završnom dijelu objave Perković poziva i na uključivanje europskih istražnih tijela, smatrajući da domaće institucije, prema njegovu mišljenju, nisu dovoljno neovisne zbog političkih i obiteljskih veza. Smatra da bi se istrage trebale proširiti i na šire djelovanje Ministarstva kulture i medija, a ne zadržati se samo na pojedinačnim slučajevima koji su već u fokusu javnosti.

Zaključno, Perković poručuje kako njegova objava, kako navodi, nije motivirana stranačkom politikom, već pitanjem očuvanja nacionalnog identiteta, vrijednosti Domovinskog rata i institucionalnog integriteta države. Cijelu inicijativu opisuje kao borbu za „opstanak naroda“, a ne kao uobičajeni politički sukob.

“Hrvatska nije nastala na papirima o demilitarizaciji i kapitulaciji, nego na krvi radnika i branitelja koji nisu htjeli položiti oružje. Oni koji su 1991. htjeli predati ključeve naših gradova srbima i JNA, ne mogu 2026. godine biti čuvari našeg kulturnog i nacionalnog blaga.”

Facebook

616403342 122161261280937571 4233010532122248936 n 1



POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori