P portal Fack checker

P-fakti, fact-checking platforma Srpskog privrednog društva do sada objavio 24 analitička teksta

Kultura Nove obavijesti Vijesti

ZAGREB, 15. prosinca 2025. – Portal P-fakti, fact-checking platforma Srpskog privrednog društva Privrednik, do sada je objavio ukupno 24 analitička teksta usmjerena na provjeru činjenica u kontekstu hrvatsko-srpskih odnosa, povijesnih narativa i društveno osjetljivih tema, uključujući i dva teksta o porijeklu i značenju pozdrava „Za dom – spremni“. Rečeno je to u ponedjeljak na predstavljanju projekta „Razotkrivanjem dezinformacija protiv međunacionalne netrpeljivosti i razdora“, održanom u Zagrebu.

Riječ je o projektu vrijednom više od 170 tisuća eura, koji se provodio u okviru mreže 21 hrvatskog fact-checkera okupljenih na platformi „Točno tako“, a financiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije.

Predsjednik Srpskog privrednog društva Privrednik i voditelj projekta Nikola Lunić istaknuo je kako je projekt realiziran u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Ogulin, s jasnim ciljem jačanja otpornosti društva na dezinformacije koje mogu poticati međunacionalne napetosti i produbljivati društvene podjele.

„Naglasak cijelog projekta bio je na fact-checkiranju sadržaja koji imaju potencijal poticati netrpeljivost, širiti pogrešne informacije ili manipulirati povijesnim i političkim činjenicama, osobito kada je riječ o percepciji manjina i suživota u hrvatskom društvu“, rekao je Lunić.

Povijest, identitet i medijski narativi pod povećalom

U sklopu projekta održane su četiri edukativne radionice te producirano 17 radijskih podcasta, a obrađivane su teme koje se tiču povijesnih interpretacija, medijskih i političkih narativa o srpskoj zajednici u Hrvatskoj, kao i mehanizama širenja dezinformacija u javnom prostoru.

Urednica portala P-fakti i P-portala, Olivera Radović, naglasila je da je osnovni cilj projekta bio doprinijeti točnijem, odgovornijem i provjerljivom informiranju javnosti, uz jasno razgraničenje činjenica od vrijednosnih sudova i osobnih mišljenja.

„Provjeravali smo isključivo tvrdnje od javnog interesa koje su izrečene u medijskom i političkom prostoru. Nismo se bavili osobnim mišljenjima ili vrijednosnim sudovima, već isključivo činjenicama koje se mogu provjeriti“, istaknula je Radović.

Među 24 objavljena fact-checking teksta nalaze se analize vezane uz hrvatsko-srpske odnose u povijesti, nastanak hrvatske himne, vojno-redarstvenu operaciju ‘Oluja’, ali i detaljna istraživanja porijekla pozdrava „Za dom – spremni“. U tim se tekstovima, kako je naglašeno, jasno zaključuje da taj poklič ne potječe iz vremena Austro-Ugarske, već iz ustaškog pokreta, što potvrđuju dostupni povijesni izvori.

Algoritmi protiv činjenica?

Radović je otvoreno govorila i o ograničenom dosegu sadržaja koje su producirali u okviru projekta, upozorivši na problem funkcioniranja algoritama na društvenim mrežama.

„Očekivali smo veći odjek tekstova i podcasta. Algoritmi popularnih platformi često korisnicima nude sadržaj koji potvrđuje njihove postojeće stavove. No upravo to znači da ovakvih projekata treba biti još više“, poručila je.

O izazovima fact-checkinga i radu na pojedinim temama govorili su i novinari Leon Ćevanić i Dušan Cvetanović, dok je Bojan Munjin, novinar i kazališni kritičar, u svom pisanom i uvodno pročitanom tekstu istaknuo važnost portala P-fakti kao rijetkog prostora sustavne provjere osjetljivih društvenih i povijesnih tema.

Tim koji stoji iza projekta

Projekt P-fakti okupio je novinare, urednike, publiciste i mlade istraživače, među kojima su, uz Nikolu Lunića i Oliveru Radović, i Bojan Munjin, Đorđe Matić, Maša Samardžija, Leon Ćevanić te Mirela Pejaković Levstek, autorica podcast serijala „Samo fakti“ i „Pravo glasa“. Njihov rad obuhvaća širok spektar medijskog djelovanja – od novinarstva i esejistike do radijskog i podcast formata – s ciljem popularizacije fact-checkinga i jačanja medijske pismenosti.

Nikola Lunić

„Razotkrivanjem dezinformacija protiv međunacionalne netrpeljivosti i razdora“ u sklopu kojeg su pokrenuti P-fakti. Predsjednik je Srpskog privrednog društva Privrednik od 2007. godine do danas. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i stekao zvanje profesora komparativne književnosti i filozofije. Radio je kao istraživač, suvoditelj i voditelj na brojnim projektima vezanim za povijest, položaj, kulturne i društvene doprinose srpske zajednice u Hrvatskoj. Кoautor je istraživanja „Uspon i nestajanje Srba u Hrvatskoj (1880-2011)“ u izdanju VSNM Grada Zagreba i urednik zbornika „Кroz tri vijeka“ u izdanju SPD Privrednik. Član je Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba. Od medijskih projekata u Srpskom privrednom društvu Privrednik, inicijator je obnove i urednik mjesečnog lista Privrednik, koji od 2007. godine izlazi u sklopu tjednika Novosti, pokretač je informativnog portala P-portal, Radio Privrednika i voditelj uspješno provedenog europskog projekta „Upoznajmo se da bismo se razumjeli“ Europskog socijalnog fonda (2020–2022). Bio je izdavač, urednik i autor tekstova u Euroknjizi, Srpskom kulturnom društvu Prosvjeta, Srpskom narodnom vijeću, Srpskom privrednom društvu Privrednik.

Olivera Radović

Urednica P-fakta, kao i informativnog portala P-portal od njegovog pokretanja 2014. godine do danas. Od 2014. do danas novinar je u listu Privrednik, a surađivala je i s nizom drugih medija (Zagrebinfo.hr, Кazalište.hr, dnevni list Politika…).

U Srpskom privrednom društvu Privrednik uspješno je pokrenula i provela niz medijskih projekata, surađivala je na pokretanju informativnog portala P-portal, na pokretanju Radio Privrednika (u kojem je također i urednica), bila je urednica i koordinatorica projektnog tima na projektu „Upoznajmo se da bismo se razumjeli“ Europskog socijalnog fonda (2020–2022).

Od 2018. do 2020. bila je članica Hrvatskog novinarskog društva, danas je članica Udruženja novinara Srbije. Diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu i stekla zvanje diplomiranog profesora srpskog jezika i književnosti. Pored novinarstva, bavi se i prevođenjem. 

Bojan Munjin

Novinar i kazališni kritičar. Fakultet političkih znanosti završio je u Zagrebu. Kazališnom kritikom bavi se od početka 80-ih. Pisani ili elektronski mediji u kojima je objavljivao ili objavljuje kulturalne i društvene osvrte, intervjue i kazališne kritike u posljednjih 40 godina su: „Arkzin“ (Zagreb), „Feral Tribune“ (Split), „Novi list“ (Rijeka), „Zamirzine“ (Zagreb), „Radio Samobor“, „Kazalište“ (Zagreb), „Scena“ (Novi Sad), „Dani“ (Sarajevo), „Prosvjeta“ (Zagreb), „NIN“ (Beograd), „Novosti“ (Zagreb), „Zarez“ (Zagreb), Radio Zagreb III, I i III Program Hrvatskog radija (Zagreb), Kulturni dodatak Politike, Radio Beograd 2, „Privrednik“ (Zagreb).

Osim društvenih osvrta i kazališnih kritika dugi niz godina piše ili vodi tribine na radiju ili uživo, vezane za kulturne ili društvene teme, kao i za kazalište. Bio je također i voditelj okruglih stolova na Festivalu malih scena u Rijeci, na MES-u u Sarajevu, na BITEF-u u Beogradu, na regionalnom festivalu u Užicu, na regionalnom festivalu Budva Grad Teatar i na festivalu alternativnog kazališta PUF u Puli. 

Đorđe Matić

Pjesnik, pripovjedač, publicist, prevodilac i urednik. Nakon studija engleske i talijanske književnosti na sveučilištu u Amsterdamu pisao je za brojne medije iz bivše Jugoslavije. Objavio je dvanaest knjiga poezije, proze i esejistike, među kojima i poetsku zbirku na nizozemskom i knjigu eseja na francuskom jeziku. Urednik je Leksikona YU mitologije, te nekoliko knjiga publicistike i povijesnih studija.

Član je Društva hrvatskih pisaca, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, SKD Prosvjeta, kao i redakcije časopisa Prosvjeta i Privrednikovog P-Portala. Za roman „Niotkuda s ljubavlju“ dobio je nagradu „Momo Kapor“. Kolumnist je lista Privrednik i P-portala.

Maša Samardžija

Novinarka na P-portalu. Od 2017. do 2022. godine radila je kao administratorica u Srpskom privrednom društvu Privrednik, gdje je surađivala na provedbi brojnih projekata, uključujući i one medijske. Kao novinarka freelancerica surađivala je s nekoliko neprofitnih medija (Forum.tm, Novosti, Vida TV, MAZ…).

Članica je Hrvatskog novinarskog društva u kojem je potpredsjednica Zbora novinara neprofitnih medija i Zbora novinara medija nacionalnih manjina. Završila je preddiplomski studij novinarstva na Fakultetu političkih znanosti.

Leon Ćevanić

Od 2020. godine student jednopredmetnog studija povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2017. godine je Privrednikov stipendist. Član redakcije P-portala postaje 2021. godine, od kada objavljuje tekstove glavninom povijesne tematike u sklopu rubrike „Vremeplov“, a povremeno i komentare i kritike iz oblasti kulture. Od 2023. godine obavlja dužnost koordinatora Programske sekcije u Klubu studenata Filozofskog fakulteta (KSFF), a u akademskoj godini 2023/24. izabran je za stalnog sudionika u Savjetu KSFF-a. Usto, aktivno djeluje i surađuje s nizom studentskih i omladinskih udruga te sudjeluje na studentskim simpozijima i skupovima.

Mirela Pejaković Levstek

Novinarka je koja je svoj put počela na Radiju 101, gdje se bavila društvenim i političkim temama. Nakon Radija 101 radila je na Soundsetu te Yammatu, a objavljivala je i članke. Nakon pauze počinje raditi podcaste „Pravo glasa“ za Srpsko privredno društvo „Privrednik“ i piše za P-portal. „Pravo glasa“ se s internetskih servisa seli na Radio Privrednik, gdje je uz ovaj podcast radila i seriju emisija „Preradovićevom ulicom“. Na P-faktima je radijska novinarka zadužena za podcaste koji se bave popularizacijom factcheckinga pod nazivom„Samo fakti“.

Izvor: Hina/ P-portal Foto: Snimak zaslona



Franjo Tuđman i hrvatska u Drugom svjetskom ratu: povijesni kontinuiteti, prijepori i klice nacionalne pomirbe

Kad ideologija utihne, a domoljublje zapjeva – paradoks Urše Raukar



Ideološke manipulacije i rat protiv hrvatskog identiteta: Tomaševićeva zabrana i antifa mitologija

Korlat – selo tišine i boli: 34 godine od zločina i razaranja u srcu Ravnih kotara

Predstavljen dvojezični zbornik “Zagreb, 8. svibnja 1945. i posljedice” – dokumenti otkrivaju zločine i sudbine ubijenih Zagrepčana

Odgovori