Medicinska tehničarka brigade “Kralj Tomislav” ubijena je na Oklajnici iznad Doljana dok je nosila infuzije prema napadnutim položajima hrvatskih snaga; u istom napadu poginuli su i Ivan Radoš te Ivan Petrović-Džaja
Na današnji dan prije 32 godine, 16. prosinca 1993., Hrvatsko vijeće obrane i cjelokupna hrvatska zajednica ostali su bez jedne od svojih najsvjetlijih heroina. Na platou Oklajnice iznad Doljana, u napadu postrojbi Armije BiH, poginula je Ljiljana Zrno (1962.), pripadnica saniteta i medicinska tehničarka HVO brigade “Kralj Tomislav”, zajedno s Ivanom Radošem (1964.) iz Omolja i Ivanom Petrovićem (1961.), zvanim Džaja, iz Studenih Vrila.
Prema svjedočanstvima suboraca, pješački napad započeo je u 11.25 sati iz pravca releja. Zbog smanjene vidljivosti neprijateljski vojnici uočeni su tek dvadesetak metara ispred hrvatskih položaja. Sva stražarska mjesta pravodobno su reagirala, a bliska borba trajala je oko sat vremena, nakon čega je protivnik bio prisiljen na povlačenje. Grupa je krenula s Pomena u pomoć oko 11:45 sati. U tim trenucima, dok je pod vatrom nosila infuzije prema napadnutim položajima, Ljilja Zrno smrtno je pogođena, dočekana je u zasjedi na Šibenu.
Suborci je pamte kao osobu iznimne hrabrosti i humanosti, djevojku koja nije poznavala strah kada je trebalo pomoći drugima. “Kada bih deset života imala, svih deset bih za moj narod i Hrvatsku dala”, riječi su koje se i danas prenose kao svjedočanstvo njezine duboke vjere i predanosti. U ratnim danima bila je oslonac ranjenicima, ali i izvor snage i nade svima oko sebe.
Svojim je djelovanjem često nadilazila granice dužnosti sanitetskog osoblja. Kretala se šumama, rovovima i liticama, pronalazila ranjenike i pružala im prvu pomoć na prvoj crti bojišnice. U rijetkim trenucima predaha brinula je o suborcima, podsjećajući ih na ljudskost i zajedništvo u okolnostima ratnog kaosa.
Na mjestu njezine pogibije na Oklajnici danas stoji križ, okružen poljskim cvijećem, s dvjema infuzijama kao trajnim simbolom njezine službe i žrtve. Taj je križ postao mjesto tihe molitve i sjećanja, zavjet onima koji su prošli ratne strahote i svjedočanstvo cijene slobode.
U rodnom Galečiću i na cijelom Duvanjskom polju, svake se godine na današnji dan s posebnom pietetom prisjeća Ljilje Zrno, kao i Ivana Radoša i Ivana Petrovića-Džaje, koji su svoje živote položili za obranu hrvatskog naroda i domovine.
Njihova žrtva ostaje trajno upisana u kolektivno pamćenje, kao podsjetnik na cijenu slobode i snagu ljudske dobrote u najtežim vremenima.
Ivan Petrović Džajo je rođen u Mesihovini a živio je u Posušju. Pošto je mobilizacijom u travnju 1992. godine pri osnivanju 1. bojne Tomislav dragovoljno pristupio i raspoređen u 2. vod 1. satnije i tu stekao ratne prijatelje nije želio mijenjati postrojbu i prelaziti u postrojbe HVO Posušje. Upravo kada kad je bio na terenu, supruga mu je bila u drugom stanju i nakon njegove smrti rodila sina, a od ranije je imao kćerku. U prijateljskim razgovorima je vrlo često isticao važnost obitelji i djece te da su oni ti zbog kojih moramo ustrajati u borbi za slobodu svog naroda. Nažalost i supruga je rano preminula jer je oboljela od teške zloćudne bolesti.
– Ljiljana Zrno nije po profesiji bila medicinska sestra, ali je izbijanjem rata dragovoljno pristupila postrojbama HVO-a izražavajući snažnu želju pomoći hrvatskom narodu u borbi za opstanak i svoju slobodu i prijavila se u sanitet od prvog dana ratnih sukoba u travnju 1992. godine na Kupresu. Uopće nije trebala biti na ovome terenu jer nije bila njezina smjena i mijenjala je ratnog kolegu koji je imao obiteljske obveze. Stradala je u zasjedi s medicinskom opremom, bez oružja i ne dvojeći što pucnjava još uvijek odjekuje iz Gračaca koji je na 200 m n/v prema Oklanici koja je na 1290 m n/v na terenu koji je i za planinare vrlo zahtjevan.
– Ivan Radoš Đuro bio je na položaju „Treće oko“. Nakon što se razdanilo, zatražio je da mu se omogući da par sati prije smjene, koja je trebala biti tog dana u podnevnim satima, ide kući jer mu se sestra udaje i kao najstariji od petoro djece, ujedno i hranitelj obitelji bude na usluzi i pomoći organizacije svatova. Neposredno nakon što je sišao s Oklanice do Pomena počela je pucnjava i nije dvojio treba li se vratiti i pomoći svojim suborcima. Dočekan je u zasjedi i ubijen iz neposredne blizine, na istom mjestu gdje je samo pola sata ranije već prošao silazeći s Oklanice.
Foto: tomislavcity
- Fatalnih 20 minuta u Slatini: Policija ostavila žrtvu nezaštićenu kako bi ispunila papirologiju u postaji
Ubojstvo u Slatini razotkrilo je ozbiljne propuste. Ravnatelj policije potvrdio je disciplinske postupke protiv petero službenika zbog neadekvatne reakcije. Glavni ravnatelj policije Nikola Milina predstavio… Pročitaj više: Fatalnih 20 minuta u Slatini: Policija ostavila žrtvu nezaštićenu kako bi ispunila papirologiju u postaji - Dan hrvatskih mučenika na Udbini: Od povijesnog poraza do nacionalnog uskrsnućaDan hrvatskih mučenika obilježava se 12. rujna na Udbini. Središnji program donosi misu i procesiju u spomen na stradale za hrvatski narod i domovinu. Hrvatski… Pročitaj više: Dan hrvatskih mučenika na Udbini: Od povijesnog poraza do nacionalnog uskrsnuća
- Misterij leta dugog 1000 kilometara: Neotkriveni detalji i zataškane tajne pada drona Tu-141 u ZagrebuDetaljan izvještaj o tome kako je pad drona u Zagrebu razotkrio mane NATO-a. Analiziramo letjelicu Tu-141 i posljedice. Pad modificirane besposadne letjelice Tupoljev Tu-141 “Striž”,… Pročitaj više: Misterij leta dugog 1000 kilometara: Neotkriveni detalji i zataškane tajne pada drona Tu-141 u Zagrebu
- Krvavi 12. rujan: Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNABrutalni napad na Vinkovce 12. rujna započeo je odmazdu JNA zbog predaje rezervista. Saznajte sve o herojstvu branitelja i žrtvama. Jugoslavenska narodna armija (JNA) i… Pročitaj više: Krvavi 12. rujan: Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNA
- Otišli na dva tjedna, ostali u paklu: Kako je 185 varaždinskih policajaca postalo noćna mora za srpske tenkove u VukovaruSaznajte kako su varaždinski policajci u Vukovaru 1991. godine odradili herojsku obranu, preživjeli logore i postali simbolom domoljublja. Kada je 11. rujna 1991. godine točno… Pročitaj više: Otišli na dva tjedna, ostali u paklu: Kako je 185 varaždinskih policajaca postalo noćna mora za srpske tenkove u Vukovaru
- Vojna vježba u Slavoniji: Rafalei i njemački Airbus na povijesnom zadatkuNajkompleksnija vojna vježba u Slavoniji spaja hrvatske Rafale i njemački Airbus A400M. Saznajte zašto vojni zrakoplovi danima kruže našim nebom. Pripadnici 191. eskadrile lovačkih aviona… Pročitaj više: Vojna vježba u Slavoniji: Rafalei i njemački Airbus na povijesnom zadatku
- Nasilje u školama: Krvavi napad u Zagrebu i kolaps sigurnosnog sustavaNasilje u školama postalo je gorući problem. Saznajte sve detalje brutalnog napada u Zagrebu, stručne analize i zašto sustav hitno treba promjene. U rano jutro,… Pročitaj više: Nasilje u školama: Krvavi napad u Zagrebu i kolaps sigurnosnog sustava
- Na današnji dan 1994. godine, papa Ivan Pavao II posjetio je Hrvatsku i okupio milijun vjernikaKada pričamo o povijesnim vremenima svakako se trebamo prisjetiti prvog posjeta papa Ivana Pavla II Hrvatskoj, kada je na zagrebačkom Hipodromu okupio milijun vjernika. Dok… Pročitaj više: Na današnji dan 1994. godine, papa Ivan Pavao II posjetio je Hrvatsku i okupio milijun vjernika
- Bitka za vojarne: Slom JNA u TvrđiPrisjetite se rujna 1991. i dramatična bitka za vojarne u Osijeku. Saznajte kako je napadom u Tvrđi i uz ogromne žrtve slomljena unutarnja prijetnja JNA.… Pročitaj više: Bitka za vojarne: Slom JNA u Tvrđi
- Pad Kruševa, Jasenica, Maslenice i RovanjskeNa današnji dan prije 35. godina palo je Kruševo i Jasenice. Saznajte kako su hrabri hrvatski vitezovi odolijevali napadima brojčano nadjačanog agresora. Jugoslavenska narodna armija… Pročitaj više: Pad Kruševa, Jasenica, Maslenice i Rovanjske
P-fakti, fact-checking platforma Srpskog privrednog društva do sada objavio 24 analitička teksta
Ideološke manipulacije i rat protiv hrvatskog identiteta: Tomaševićeva zabrana i antifa mitologija
Korlat – selo tišine i boli: 34 godine od zločina i razaranja u srcu Ravnih kotara
