Slučaj Domovinskog rata, medijskog monopola, izborne apatije i kulture otkazivanja razotkriva duboke pukotine hrvatske demokracije. Kada ironija postane ideologija, a izbori poludemokratski ritual, pitanje legitimiteta vlasti postaje ključno društveno pitanje.
U hrvatskom javnom prostoru rijetko se događa da jedan komentar uspije precizno zahvatiti samu srž problema – ali upravo to čini moja posljednja kolumna „Kad ironija postane ideologija: kako se Domovinski rat sustavno diskreditira“. Riječ je o tekstu koji ne ostaje na razini dojma ili emocionalne reakcije, nego secira mehanizme dugotrajnog i sustavnog psihološko-propagandnog djelovanja u hrvatskim medijima, u kojem je ironija prestala biti stilsko sredstvo, a postala ideološki alat.
Na to u svom pismu reagira čitatelj Ivor Versić, čije se obraćanje može čitati kao političko-analitički esej, ali i kao ozbiljna optužnica protiv strukturalnih slabosti hrvatske demokracije. Njegova poruka ne govori samo o medijima, nego o izbornom sustavu, legitimitetu vlasti, političkoj apatiji birača i, u konačnici, o dubinskoj krizi demokratskog poretka.
Ironija kao sredstvo delegitimizacije
Prema Versiću, ključni problem hrvatskog javnog diskursa leži u činjenici da su se pojedini novinari i komentatori – često samozvani arbitri morala i demokracije – prometnuli u operativce psihološko-propagandnog djelovanja. Ironija, nekad legitimna stilska figura, danas se koristi kao sustavno sredstvo omalovažavanja, relativizacije i diskreditacije Domovinskog obrambenog rata, njegovih vrijednosti i njegovih sudionika.
Takva praksa nije slučajna, niti izolirana. Ona je moguća zato što, kako Versić naglašava, u Hrvatskoj ne postoji stvarni pluralizam medija. Umjesto raznolikog i konkurentnog medijskog prostora, postoji koncentrirani kartel elektroničkih i tiskanih medija – od javne televizije do komercijalnih kanala i velikih izdavačkih kuća – koji proizvodi gotovo uniforman svjetonazorski okvir. U takvom okruženju različito mišljenje nije ravnopravno, nego se sustavno marginalizira ili ismijava.
Bez pluralizma medija, upozorava Versić, nema ni stvarne demokracije. Demokratski izbori ne mogu biti slobodni ako birači nemaju pristup različitim interpretacijama stvarnosti, niti ako se temeljne nacionalne vrijednosti kontinuirano izlažu ciničnom preziru.
Šutnja nominalne opozicije i nerazumijevanje demokracije
Posebno oštar dio Versićeve kritike usmjeren je prema tzv. nominalno desnoj opoziciji, koja – unatoč retoričkom pozivanju na domoljublje i nacionalni identitet – nikada ne problematizira pitanje medijskog pluralizma. Razlog tomu, tvrdi autor pisma, nije taktička šutnja, nego elementarno nerazumijevanje demokratskih procesa.
Umjesto ozbiljne analize uzroka političke apstinencije, ti akteri birače koji ne izlaze na izbore prozivaju primitivnim, neukim i nezainteresiranim. Time se, paradoksalno, dodatno produbljuje jaz između političkih elita i građana.
Versić podsjeća na temeljnu činjenicu političke teorije: izlazak na izbore nije puka fizička radnja, nego politička odluka kojom se izborima daje legitimitet. Sam čin dolaska na biračko mjesto znači priznanje izbornog procesa kao demokratskog, dok se zaokruživanjem kandidata daje izborni legitimitet konkretnim listama i osobama.
Drugim riječima, postoje dva legitimiteta – legitimitet izbora kao procesa i legitimitet izabranih predstavnika. Poništavanje listića ne poništava prvi legitimitet, jer je on već dan samim izlaskom na izbore, a u službenim se statistikama tumači tek kao tehnička pogreška, ne kao politički protest.
Poludemokratski izbori i racionalna apstinencija
Iz te perspektive, masovna apstinencija dijela biračkog tijela nije izraz lijenosti ili neznanja, nego racionalna politička odluka. Ako su izborni sustav, proces, financiranje kampanja i medijsko praćenje – kako Versić tvrdi – poludemokratski, tada izlazak na izbore znači sudjelovanje u farsi u kojoj su pobjednici unaprijed poznati.
Takav sustav omogućuje stalnu smjenu dvaju krila iste političke strukture – „desnog“ HDZ-a i „lijevog“ SDP-a, koje autor opisuje kao nastavke iste partijske matrice. U takvim okolnostima, birači koji razumiju „pravila igre“ odlučuju ne sudjelovati, odbijajući dati legitimitet procesu koji ne omogućuje stvarnu promjenu.
Analogija sa sportom koju Versić koristi nije slučajna: nitko razuman ne bi očekivao pobjedu u utakmici čija pravila ne poznaje ili u kojoj suci otvoreno navijaju za jednu stranu. Ipak, dio političke scene i dalje se čudi biračkoj apatiji, ne shvaćajući da je upravo ona simptom, a ne uzrok krize.
Slučaj Havela i kultura otkazivanja
U tom širem kontekstu autor pisma uvodi i primjer koji dodatno ilustrira stanje hrvatskog javnog prostora – slučaj profesora Borisa Havela, koji u tekstu prof. dr. sc. Nevena Sesardića postaje paradigma kulture otkazivanja, selektivne moralne panike i institucionalne samovolje.
Sesardićeva analiza pokazuje kako se zbog jedne rečenice na društvenoj mreži može pokrenuti lavina stegovnih i etičkih postupaka, bez jasne optužbe, bez precizne kvalifikacije prekršaja i bez poštovanja elementarnih pravnih procedura. Takvo postupanje ne samo da ugrožava slobodu govora, nego razotkriva dvostruke standarde akademskih i strukovnih institucija koje su, s jedne strane, spremne sankcionirati „verbalni delikt“, a s druge tolerirati teške akademske prijestupe poput plagiranja.
Posebno zabrinjava uloga pojedinih novinarskih i književnih krugova, gdje se ideološka hajka zamjenjuje argumentiranom raspravom, a osobna diskreditacija postaje zamjena za intelektualni sukob.
Mediji između moći i odgovornosti
Cijeli ovaj slučaj, kao i šira analiza medijskog monopola i izbornog legitimiteta, vode prema istom zaključku: hrvatski javni prostor sve se više udaljava od ideala liberalne demokracije, a sve više nalikuje kontroliranom sustavu u kojem su granice dopuštenog mišljenja jasno označene.
Kada ironija postane ideologija, a novinarstvo sredstvo discipliniranja, tada demokracija prestaje biti proces slobodnog izbora i pretvara se u ritual bez sadržaja.
- USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija
U ranim jutarnjim satima započela su nova USKOK uhićenja usmjerena protiv organiziranog kriminala. U velikoj i koordiniranoj akciji policije i carine na području triju hrvatskih… Pročitaj više: USKOK uhićenja: Pala zločinačka organizacija - Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije
Povijest koju piše Osječko-baranjska županija jedinstven je primjer uspješne mirne reintegracije u Europi. Od teških ratnih razaranja i duboke teritorijalne podijeljenosti 1993. godine, do povijesnog… Pročitaj više: Osječko-baranjska županija: Od ratne fragmentacije do simbola mirne reintegracije - Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec
Danas, 2. lipnja 2026. godine, Hrvatska se s posebnim pijetetom i dubokim poštovanjem prisjeća hrabre djevojke iz Osijeka. Da njezin mladi život 1991. godine nije… Pročitaj više: Sjećanje na heroinu: Viktorija Borovec - Matko Laginja: Borba za prava Hrvata
Donošenje prvog ustava Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1921. godine neosporno predstavlja jednu od najkritičnijih, najturbulentnijih i dugoročno najpogubnijih točaka u modernoj političkoj povijesti. Umjesto… Pročitaj više: Matko Laginja: Borba za prava Hrvata - Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a
Danas je u ispunjenoj Velikoj dvorani svečano i dostojanstveno proslavljena 20. obljetnica HKS-a (Hrvatskoga katoličkog sveučilišta). Okupljeni uglednici, profesori i studenti zajednički su obilježili dva… Pročitaj više: Proslavljena 20 obljetnica Hrvatskog katoličkog sveučilišta i blagoslovljen Rektorat i Kampus HKS-a - SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA
Uoči tužne 81. obljetnice komunističkih zločina počinjenih u Maceljskoj šumi, Udruga Macelj 1945. upućuje poziv cjelokupnoj javnosti na komemorativno i molitveno okupljanje. Sjećanje na Maceljske… Pročitaj više: SJEĆANJE NA MACELJSKE ŽRTVE: NAJAVA OBILJEŽAVANJA 81. OBLJETNICE STRADANJA - ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu
Uoči zahtjevnih ljetnih mjeseci, kompletna hrvatska protupožarna flota po prvi je put u povijesti u potpunosti pripremljena i predana na raspolaganje vojnim snagama već početkom… Pročitaj više: ZTC isporučio i posljednji Canadair: Svih 12 protupožarnih zrakoplova spremno dočekuje ljetnu sezonu - Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH
Politička opcija Most održala je danas na osječkom Trgu slobode sveobuhvatnu konferenciju za medije na kojoj su sudjelovali saborski zastupnik Marin Miletić, predsjednik osječkog Mosta… Pročitaj više: Most upozorava na krizu u osječkom HNK, spornu dodjelu stanova azilantima i poreznu presiju Vlade RH - Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave
Uz polaganje vijenaca, sjećanje na žrtvu hrvatskih branitelja i najavu snažnog investicijskog ciklusa, danas je svečano započeo Dan Osječko-baranjske županije. I dok čelnici Županije i… Pročitaj više: Povodom obilježavanja Dana OBŽ-a, razna izaslanstva položila vijence na platou Kraljice mira na lijevoj obali Drave - Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
Najava humanitarnog koncerta Marka Perkovića Thompsona krajem kolovoza u Gradu Heroju pokazala je da domoljublje briše političke podjele, ali i ponovno ogolila one kojima hrvatski… Pročitaj više: Vukovar, Thompson i licemjerje o “pravom vremenu”: Kome smeta hrvatsko zajedništvo?
22sij 2026
ZAGREB, 22. siječanj 2026. – Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić uputio je preporuku svim županijama, gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj s ciljem osiguravanja ravnopravnog uključivanja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u sportske i rekreativne aktivnosti, naglašavajući da sport mora biti jednako dostupan svima.
Početak kalendarske godine u Hrvatskoj tradicionalno je obilježen izborima i proglašenjima najuspješnijih sportaša, sportskih kolektiva i sportskih djelatnika, kao i retrospektivama sportskih uspjeha ostvarenih tijekom prethodne godine. Upravo je to razdoblje, ističe Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić, prilika da se šira javnost podsjeti na iznimnu važnost sporta u životu osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju – ne samo kao natjecateljske aktivnosti, već kao snažnog alata rehabilitacije, socijalne uključenosti i osobnog razvoja.
Bavljenje sportom omogućuje osobama s invaliditetom da prepoznaju i razvijaju vlastite talente, unaprijede tjelesno zdravlje, kondiciju i motoričke sposobnosti, ali i da ostvare brojne pozitivne učinke na psihološkoj i emocionalnoj razini. Sport doprinosi jačanju samopouzdanja, osjećaju osobne vrijednosti i pripadnosti zajednici, a redoviti treninzi, uloženi trud i postignuti rezultati potiču razvoj osjećaja postignuća i ravnopravnosti.
Posebno se naglašava da sport predstavlja važan oblik kontinuirane rehabilitacije, koji pozitivno utječe na očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja te olakšava uključivanje osoba s invaliditetom u svakodnevni život zajednice. Za djecu s teškoćama u razvoju sport ima dodatnu razvojnu dimenziju, jer kroz igru, kretanje i strukturirane aktivnosti potiče razvoj socijalnih vještina, emocionalne stabilnosti i samostalnosti.
Unatoč koristima – prepreke i dalje postoje
Iako su koristi sporta za osobe s invaliditetom višestruke i neupitne, iskustva i saznanja Pravobranitelja za osobe s invaliditetom upozoravaju da u društvu i dalje postoje brojne prepreke koje onemogućuju ili otežavaju uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske i rekreativne aktivnosti.
U brojnim lokalnim sredinama izostaje primjerena institucionalna i financijska podrška udrugama i sportskim klubovima koji provode programe namijenjene osobama s invaliditetom. Problemi se očituju u nedostatku financijskih sredstava, ograničenim ili nepostojećim terminima u sportskim dvoranama, bazenima i drugim sportskim objektima, ali i u nedostatku jasnih i dostupnih informacija o mogućnostima uključivanja u sport.
Dodatni izazov predstavlja nedovoljna educiranost obrazovnog i sportskog kadra o specifičnostima pojedinih vrsta invaliditeta, što često dovodi do nesigurnosti, izbjegavanja odgovornosti ili nenamjernog isključivanja djece i odraslih s invaliditetom iz sportskih aktivnosti. Nepristupačni sportski objekti, nedostatak prilagođene sportske opreme te nepostojanje dostupnog i prilagođenog prijevoza dodatno produbljuju nejednakosti, osobito u manjim sredinama i ruralnim područjima.
Posebno zabrinjava, upozorava Pravobranitelj, umanjivanje vrijednosti rezultata parasportaša, parasportskih klubova, parasportskih natjecanja i sporta gluhih u odnosu na sport osoba bez invaliditeta. Takav pristup najčešće se očituje u raspodjeli financijskih sredstava i drugih oblika institucionalne potpore, čime se dodatno produbljuje osjećaj nepravde i marginalizacije.
Preporuke lokalnim i regionalnim vlastima
Uzimajući u obzir ključnu ulogu koju lokalne i regionalne vlasti imaju u izjednačavanju mogućnosti i stvaranju uključivog društva, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom uputio je svim županijama, gradovima i općinama preporuku s nizom konkretnih mjera i aktivnosti.
Jedna od ključnih preporuka odnosi se na dodatno vrednovanje sportskih programa i projekata koji uključuju osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju prilikom sufinanciranja iz lokalnih i regionalnih proračuna. Takav bi pristup potaknuo sportske udruge i klubove na razvoj i provedbu sadržaja prilagođenih različitim potrebama korisnika.
Poseban naglasak stavljen je na razvoj inkluzivnih sportskih programa, u kojima djeca s teškoćama u razvoju sudjeluju zajedno s vršnjacima bez invaliditeta, uz osiguranu stručnu i financijsku podršku. Ovakvi programi ne doprinose samo razvoju djece s teškoćama u razvoju, već i jačanju međusobnog razumijevanja, tolerancije i prihvaćanja različitosti u društvu.
Edukacija, pristupačnost i ravnopravnost
Pravobranitelj je također preporučio proaktivnije korištenje nacionalnih i europskih izvora financiranja kako bi se osigurala pristupačnost sportskih objekata, nabava prilagođene sportske opreme te organizacija dostupnog i pristupačnog prijevoza za odlazak na sportske aktivnosti.
Naglašena je i važnost kontinuirane edukacije sportskih i obrazovnih djelatnika, s ciljem podizanja razine znanja o potrebama i mogućnostima osoba s invaliditetom. Stručno osposobljen kadar ključan je preduvjet za uključivanje djece u sport od najranije dobi – kroz vrtiće, škole i sportske klubove.
Ujedno je upozoreno na postojeći normativni okvir prema kojem se sport, parasport i sport gluhih moraju ravnopravno vrednovati prilikom raspodjele javnih sredstava i u ukupnom javnom djelovanju.
Zajedničkim djelovanjem do uključivog društva
Zaključno, Pravobranitelj za osobe s invaliditetom pozvao je županije, gradove i općine da u provedbu preporučenih mjera uključe što širi krug dionika – sportske zajednice, klubove, razvojne agencije, odgojno-obrazovne ustanove i druge relevantne institucije. Samo zajedničkim i koordiniranim djelovanjem moguće je stvoriti okruženje u kojem će sportske i rekreativne aktivnosti biti dostupne svima, bez obzira na vrstu i stupanj invaliditeta te neovisno o mjestu stanovanja.
PREPORUKU OBJAVLJUJEMO U CJELOSTI :
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom je neovisno tijelo koje štiti, prati i promiče prava i interese osoba s invaliditetom te institucija koja je dužna i ovlaštena predlagati poduzimanje mjera usmjerenih na unapređenje kvalitete življenja osoba s invaliditetom. S tim u vezi, ovim putem ukazujemo na izazove i prepreke s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju prilikom pokušaja uključivanja u sportske i rekreativne aktivnosti te upućujemo preporuke o mjerama i aktivnostima kojima donositelji odluka na lokalnoj i regionalnoj razini mogu doprinijeti svladavanju tih prepreka i izazova.
Naime, potpisivanjem i ratificiranjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih
naroda (Narodne novine – Međunarodni ugovori, broj 06/07, 03/08 i 05/08), Republika Hrvatska preuzela je obvezu omogućavanja sudjelovanja osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u rekreativnim, slobodnim, sportskim aktivnostima i razonodi, na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Navedeno podrazumijeva poticanje i promicanje organiziranja, razvoja i sudjelovanja, u najvećoj mogućoj mjeri, osoba s invaliditetom u redovitim sportskim aktivnostima na svim razinama, a Konvencija naglašava obvezu i dužnost da se djeci s teškoćama u razvoju osigura jednak pristup sudjelovanju u igri, rekreaciji te slobodnim i sportskim aktivnostima, uključujući i one aktivnosti koje su dio obrazovnog sustava. Kako bi se navedeno ostvarilo, nužno je poticati osiguravanje odgovarajućeg vodstva, obuke i sredstava, a odredbe Konvencije obvezuju i na osiguranje pristupa osobama s invaliditetom sportskim i rekreacijskim terenima, objektima i centrima, kao i na osiguranje pristupa uslugama koje pružaju organizatori rekreacijskih, slobodnih i sportskih aktivnosti.
Nadalje, ukazujemo na odredbe članka 1. Zakona o sportu (Narodne novine, broj 141/22) kojima je propisano da „…sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje…“. Također, posebno naglašavamo kako iz odredbi Zakona o sportu kojima su definirani i određeni uvjeti i kriteriji za obavljanje stručnih poslova u sportu, kategorizaciju sportova i sportaša, pokazatelji uspješnosti, trajne novčane naknade za osvajanje medalja, sportske stipendije i državne nagrade za vrhunska sportska postignuća, ali i odredbi kojima su propisane pravne osobe koje djeluju u sustavu sporta te iz odredbi drugih podzakonskih propisa koji uređuju sustav sporta, nedvojbeno proizlazi da je Republika Hrvatska normativnim okvirom prepoznala važnost parasporta i sporta gluhih.
Navedeno se ogleda prije svega u činjenici da Zakon o sportu i podzakonski propisi sustav parasporta i sporta gluhih izjednačuju sa sustavom sporta za sportaše bez invaliditeta te ovakva zakonska ravnopravnost znači kako natjecanja, rezultati i uspjesi u parasportu i sportu gluhih – imaju jednaku vrijednost kao i natjecanja, sportski rezultati i uspjesi koje ostvare sportaši bez invaliditeta. U odnosu na ulogu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: JLP(R)S), ukazujemo i na odredbe članka 75. Zakona o sportu kojim se propisuje da su javne potrebe u sportu za koje se sredstva osiguravaju iz proračuna JLP(R)S, između ostalog i „…sportske aktivnosti djece s teškoćama u razvoju te parasportaša i gluhih sportaša…“
Unatoč obvezama koje proizlaze iz normativnog okvira, pritužbe koje Pravobranitelj za osobe s
invaliditetom zaprima, ali i rezultati istraživanja provedenog među roditeljima djece s teškoćama u razvoju (detaljno prikazani u Izvješću o radu Pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2023. godinu), upozoravaju kako još uvijek postoje brojne prepreke koje otežavaju uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske i rekreativne aktivnosti.
Naime, nedovoljna educiranost obrazovnog i sportskog kadra o specifičnostima koje proizlaze iz pojedine vrste invaliditeta, ali i o mogućnostima i potrebama djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, nedostatak informacija o mogućnostima uključivanja u sport, izostanak
primjerene financijske, ali i drugih oblika podrške (npr. termini u dvoranama, bazenima i sl.)
udrugama i klubovima koji provode sportske programe i aktivnosti za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, nedostupnost prilagođenog i pristupačnog prijevoza za odlaske na sportske aktivnosti, kao i nepristupačni sportski objekti – samo su neki od razloga zbog kojih brojne osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju nemaju mogućnost baviti se sportom i rekreativnim aktivnostima.
Također, uočavamo još uvijek učestalu praksu u pojedinim lokalnim sredinama u kojima se prilikom raspodjele financijskih sredstava za sport umanjuje vrijednost rezultata parasportaša, parasportskih klubova, parasportskih natjecanja i sporta gluhih u odnosu na sport osoba bez invaliditeta. Takav pristup dovodi parasportaše, parasport i sport gluhih u neravnopravan položaj unutar lokalnih sportskih sustava te nije u skladu sa spomenutim načelima ravnopravnosti iz Zakona o sportu, ali niti s antidiskriminacijskim odredbama Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, broj 85/08 i 112/12).
Opisani izazovi i prepreke ukazuju kako u društvu još uvijek postoje neutemeljene predrasude i
stereotipi zbog kojih se zanemaruju iznimno važni pozitivni učinci koje sport i rekreacija imaju na poboljšanje kvalitete života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Naime,
bavljenjem sportom otkrivaju se, aktiviraju i razvijaju talenti svake osobe, a istovremeno se
poboljšava tjelesna kondicija, motoričke sposobnosti i postižu rehabilitacijski učinci. Osim fizičkih prednosti, sport ima i dubok pozitivan utjecaj na psihološki i emocionalni razvoj osobe.
Bavljenje sportom doprinosi jačanju samopouzdanja, socijalizaciji i stjecanju različitih vještina, što je od velikog značaja za osobe s invaliditetom te im pomaže u integraciji u društvo i izjednačavanju s drugima. Kontinuirani rad, ulaganje truda i napora, kao i postizanje rezultata na temelju vlastitih vještina, pomažu im u izgradnji osjećaja postignuća i ravnopravnosti. Kroz sport, osim fizičkog zdravlja, osobe s invaliditetom mogu doživjeti emocionalnu satisfakciju, uživati u zabavi i izazovima koje sport donosi, te se osjećati priznatima za svoj rad i trud. Okolina, također, vrednuje njihov napredak, što dodatno potiče njihov razvoj i samopouzdanje. Sport stoga nije samo fizička aktivnost, već je i snažan alat za kontinuiranu rehabilitaciju i uključivanje u život zajednice, što pridonosi poboljšanju kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju.
Slijedom svega navedenog, uzimajući u obzir da upravo općine, gradovi i županije imaju značajnu
ulogu u izjednačavanju mogućnosti za osobe s invaliditetom – između ostalog i stvaranjem
preduvjeta za uključivanje djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske
aktivnosti – ovim putem svim JLP(R)S u Republici Hrvatskoj upućujemo sljedeće preporuke.
- Preporučujemo da se prilikom sufinanciranja projekata i programa u sportu osmisli
sustav valorizacije (npr. dodatno bodovanje) kojim će se motivirati prijavitelje na osmišljavanje i provođenje aktivnosti kojima će se omogućiti intenzivnije uključivanje osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju u sport i rekreaciju. Kao smjernica može poslužiti primjer dobre prakse Ministarstva turizma i sporta koje u svojim natječajima dodatno boduje prijavitelje i programe koji uključuju djecu i mlade s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, što za rezultat ima kontinuirani porast broja takvih projekata i programa te sve veći broj subjekata koji ih prijavljuju. - Preporučujemo osmišljavanje inkluzivnih programa i projekata kojima se djeca s
teškoćama u razvoju uključuju u rekreativne i sportske aktivnosti zajedno s djecom i osobama bez invaliditeta. Također, preporučujemo pružanje podrške i osiguranje benefita onima koji takve inkluzivne programe provode ili planiraju provoditi (npr. udruge, klubovi, škole, fakulteti, vrtići i dr.). Podrška može podrazumijevati pokrivanje troška naknade za rad stručnog kadra osposobljenog za rad s djecom s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom, poticanje i omogućavanje edukacije i usavršavanja stručnog kadra, osiguranje potrebnih termina u sportskim objektima, ali i druge oblike podrške za koje se pojavi potreba. Takvi oblici inkluzivnog rada pozitivno utječu na socijalizaciju i uključivanje, djeca motiviraju jedni druge, a ujedno se podiže razina svijesti djece koja na taj način uče o različitostima kao o bogatstvu. Također, takvim programima omogućuje se uključivanje djece s teškoćama u razvoju u rekreativne i sportske aktivnosti i u onim krajevima u kojima nema udruga i klubova koji okupljaju isključivo osobe s invaliditetom i/ili djecu s teškoćama u razvoju. - Preporučujemo intenzivnije i učinkovitije korištenje mjera i sredstava koja su na
raspolaganju (npr. natječaji Ministarstva turizma i sporta, EU fondovi, natječaj Ministarstva
hrvatskih branitelja i dr.) za izgradnju/obnovu, građevinske zahvate i opremanja sportskih
građevina, nabavku prilagođenih vozila i potrebnih pomagala i rekvizita, sve kako bi se uklonile prepreke zbog kojih osobe s invaliditetom ne mogu ravnopravno s ostalim građanima koristiti dvorane, igrališta, bazene i dr. sportske sadržaje i/ili javni prijevoz. - Preporučujemo osmišljavanje i provođenje edukacija sportskih, ali i obrazovnih
djelatnika, usmjerenih na senzibilizaciju i podizanje razine svijesti o važnosti i brojnim benefitima uključivanja djece s teškoćama i osoba s invaliditetom u sportske i rekreativne aktivnosti te preporučujemo stručno osposobljavanje lokalnih i regionalnih dionika u sportu koje će doprinijeti da se djeci s teškoćama u razvoju osigura mogućnost bavljenja sportskim aktivnostima od najranije životne dobi, kako kroz sustav odgoja i obrazovanja, tako i kroz klupske aktivnosti u kojima će sudjelovati u svoje slobodno vrijeme. - Preporučujemo da se u odlukama, kriterijima i aktima na temelju kojih se raspoređuju
općinska, gradska i županijska proračunska sredstva namijenjena sportu – dosljedno poštuju načela ravnopravnosti sporta, parasporta i sporta gluhih te da se prilikom raspodjele proračunskih sredstava za programe javnih potreba u sportu vodi računa o svemu navedenom u ovom pismenu. - Preporučujemo u provedbu preporučenih radnji uključiti sve dionike koji sudjeluju u
osmišljavanju i provedbi sportskih programa i aktivnosti na Vašem području. Stoga, molimo da ove preporuke proslijedite nadležnim upravnim odjelima, ali i svim općinskim, gradskim i županijskim ustanovama i organizacijama za koje smatrate da mogu doprinijeti uspješnijoj realizaciji preporučenih radnji (npr. sportske zajednice, razvojne agencije, odgojno-obrazovne ustanove, sportski savezi i dr.).
Predmetne preporuke upućujemo na temelju odredbi članaka 6. i 9. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (Narodne novine, broj 107/07) te zaključno naglašavamo kako je uvažavanje istih preduvjet za stvaranje uključivog okruženja i omogućivanje intenzivnijeg uključivanja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom u sportske i rekreativne aktivnosti u sredini u kojoj žive.
POSI, Preporuka za JLP(R)S, sportske i rekreativne aktivnostiPreuzmi
Izvor fotografije : POSI
Dražen Jurmanović
Sport kao pravo, a ne privilegij: Pravobranitelj pozvao lokalne vlasti na veću uključenost osoba s invaliditetomZAGREB, 22. siječanj 2026. – Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić uputio je preporuku svim županijama, gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj s ciljem… Pročitaj više: Sport kao pravo, a ne privilegij: Pravobranitelj pozvao lokalne vlasti na veću uključenost osoba s invaliditetom
VRO Maslenica ’93 – 33 godine pobjede, žrtve i ponosaZADAR, 21. siječanj 2026. – Zadar je dostojanstveno obilježio 33. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93., jedne od ključnih prekretnica Domovinskog rata, uz sudjelovanje branitelja, državnog… Pročitaj više: VRO Maslenica ’93 – 33 godine pobjede, žrtve i ponosa
Sport kao obrana domovine: HOO dodijelio godišnja priznanja za doprinos u obrani Republike HrvatskeZAGREB,21. siječnja 2026. – U Zagrebu je Hrvatski olimpijski odbor dodijelio godišnja priznanja sportašima i sportskim klubovima za doprinos u obrani Republike Hrvatske, ističući neraskidivu… Pročitaj više: Sport kao obrana domovine: HOO dodijelio godišnja priznanja za doprinos u obrani Republike Hrvatske
Kad ironija postane ideologija: kako se Domovinski rat sustavno diskreditiraU Hrvatskoj danas više nije problem raspravljati o Domovinskom ratu. Problem je u tome što se o njemu smije govoriti samo na jedan način –… Pročitaj više: Kad ironija postane ideologija: kako se Domovinski rat sustavno diskreditira
Otvoren 66. Teološko-pastoralni tjedan u Zagrebu: Suvremeni čovjek pred ponudom spasenjaZAGREB, 20. siječnja 2026. – U Zagrebu je otvoren 66. Teološko-pastoralni tjedan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, posvećen temi „Suvremeni čovjek pred ponudom spasenja“,… Pročitaj više: Otvoren 66. Teološko-pastoralni tjedan u Zagrebu: Suvremeni čovjek pred ponudom spasenja
Svjetski gospodarski forum u Davosu otvorio je pitanje budućnosti EuropeDavos, 20. siječnja 2026. – Svjetski gospodarski forum u Davosu i ove je godine okupio političke i gospodarske lidere svijeta, a rasprave su, više nego… Pročitaj više: Svjetski gospodarski forum u Davosu otvorio je pitanje budućnosti Europe
Akt o slobodi medija – europski zakon na čekanju: Hrvatska još bez stvarne političke volje za njegovu primjenuZAGREB, 20. siječanj 2026. – Iako je Europski akt o slobodi medija na snazi od kolovoza prošle godine i ima snagu zakona u Republici Hrvatskoj,… Pročitaj više: Akt o slobodi medija – europski zakon na čekanju: Hrvatska još bez stvarne političke volje za njegovu primjenu
Zagreb u Domovinskom ratu: pripreme za 35. obljetnicu zagrebačkih postrojbiZAGREB, 20. siječnja 2026. – U Ministarstvu hrvatskih branitelja započele su pripreme za obilježavanje 35. obljetnice ustrojavanja ratnih postrojbi iz Domovinskog rata s područja Grada… Pročitaj više: Zagreb u Domovinskom ratu: pripreme za 35. obljetnicu zagrebačkih postrojbi
Vujčić u vrhu ECB-a: Mit o cijenama i europsko priznanje HrvatskeNominacija Borisa Vujčića za potpredsjednika Europske središnje banke veliki je međunarodni uspjeh Hrvatske, no otvara i pitanje vjerodostojnosti ranijih tvrdnji o “mitu” rasta cijena nakon… Pročitaj više: Vujčić u vrhu ECB-a: Mit o cijenama i europsko priznanje Hrvatske
Središnja proslava 33. obljetnice VRO Maslenica 21. i 22. siječnja u ZadruZADAR, 20. siječanj 2026. – Središnja proslava 33. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica održat će se 21. i 22. siječnja 2026. u Zadru i zadarskom zaleđu,… Pročitaj više: Središnja proslava 33. obljetnice VRO Maslenica 21. i 22. siječnja u Zadru
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
