Masovne dojave o bombama paralizirale su europsko nebo. Hrvatski Rafalei i strani lovci presretali su desetke letova u hibridnom napadu.
Serija koordiniranih hibridnih napada paralizirala je europsko nebo, a masovne dojave o bombama izazvale su kaos od Skandinavije do Mediterana. Iako su, srećom, izbjegnute ljudske žrtve i fizička šteta, ovaj incident potvrdio je mračnu stranu asimetričnog ratovanja: napadači uz gotovo nulti trošak uspijevaju iscrpiti obrambene i civilne sustave, nanoseći višemilijunske štete aviokompanijama te prisiljavajući skupe borbene avione na hitna presretanja iznad naseljenih područja.
Dramatično presretanje iznad Hrvatske: Rafalei u prvoj pravoj akciji
Dana 5. studenoga 2026. godine, europski zračni prostor suočio se s jednim od najvećih sigurnosnih izazova u novijoj povijesti civilnog zrakoplovstva. Prema podacima MORH-a, putnički zrakoplov Airbus A320 ušao je u hrvatski zračni prostor u 8:34 sati na sjevernom graničnom području. Ubrzo nakon toga, u međunarodnom sustavu kontrole zračnog prometa zaprimljena je dojava o postavljenoj eksplozivnoj napravi na tom letu.
Zapovijed za djelovanje izdao je CAOC Torrejón u Španjolskoj. Zahvaljujući vremenu reakcije od ispod 15 minuta, hrvatski višenamjenski borbeni avion Dassault Rafale poletio je i uspješno presreo Airbus u 8:41 sati između Jastrebarskog i Karlovca. Budući da je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) početkom godine samostalno preuzelo zadaće nadzora koristeći isključivo nove Rafale, ova je operacija bila ozbiljan test njihove operativne spremnosti. Prema standardnim procedurama, vojni pilot prišao je civilnom s lijeve strane radi vizualne identifikacije i uspostave komunikacije na frekvenciji za hitne slučajeve. Hrvatski Rafale ispratio je let Finnaira duž cijele rute prema Istri te je letjelica sigurno i bez odstupanja napustila hrvatski zračni prostor u 8:54 sati.
Kaos u Italiji i evakuacija na aerodromu Fiumicino
S preuzimanjem zrakoplova na granici, talijansko ratno zrakoplovstvo podiglo je dva borbena zrakoplova Eurofighter Typhoon koji su Airbus pratili duž Apeninskog poluotoka sve do rimske zračne luke Leonardo da Vinci – Fiumicino. Zrakoplov je hitno usmjeren na izdvojeni, sigurni dio aerodromske stajanke, gdje su akciju preuzeli pirotehničari i specijalizirane kinološke jedinice. Nakon temeljitog pregleda, voditeljica korporativnih komunikacija Finnaira Stiina Tuunanen izvijestila je javnost: “U avionu nije pronađeno ništa neobično.”
Vojno-civilni presedan u Francuskoj: Istraga protiv pilota
Dok se u Italiji odvijala deeskalacija, Airbus A320 irske kompanije Aer Lingus zaprimio je istovjetnu prijetnju na visini od 37.000 stopa unutar francuskog zračnog prostora. Posada je aktivirala univerzalni signal za opću nuždu. Podignuti su francuski borbeni zrakoplovi s naredbom državnog vrha da se civilni zrakoplov preusmjeri na strogo čuvanu vojnu bazu u Normandiji (BA 105).
Tada je došlo do neviđenog presedana. Britanski zapovjednik civilnog leta inicijalno je odbio slijediti upute vojne kontrole, inzistirajući na slijetanju na civilni komercijalni aerodrom, čime je zamalo klasificiran kao oružana prijetnja metama na tlu. Pod pritiskom presretača pilot je konačno pristao na vojno preusmjeravanje, no francusko tužiteljstvo službeno je otvorilo istragu protiv njega zbog odbijanja suradnje s vojnim vlastima u kriznoj situaciji.
Koordinirana hibridna kampanja: Preko 25 letova na meti
Incidenti iznad Hrvatske, Italije i Francuske bili su samo dio pomno orkestrirane kampanje kojom je obuhvaćen cijeli kontinent. Tog je dana Eurocontrol zabilježio najmanje 25 letova s istim uzorkom prijetnje, pogađajući i niskotarifne prijevoznike i nacionalne kompanije:
- Finnair (letovi prema Rimu i Beču): Presretanja uz vojne pratnje hrvatskih i talijanskih snaga te slijetanja pod posebnim sigurnosnim mjerama.
- Aer Lingus (Dublin – Rim): Prisilno preusmjeravanje francuskih vojnih snaga na strogo čuvanu vojnu bazu.
- Wizz Air i Ryanair (više linija): Hitna vojna preusmjeravanja i slijetanja u Beču te bugarskim zračnim lukama u Sofiji i Plovdivu.
- LOT Polish Airlines (Varšava – Bruxelles): Preusmjeravanje, hitna evakuacija te privremeno zatvaranje aerodroma Modlin.
Tko stoji iza “Muške države”?
Nadležne službe utvrdile su da je prijetnja stizala elektroničkom poštom, pisanom na lošem talijanskom jeziku. Sadržaj je bio prožet agresivnim i mizoginim narativom: “Svi ste vi suučesnici u kriminalnoj zavjeri. Želimo vas zbog toga uništiti. Upravo iz tog razloga, u ovom točnom trenutku, na sljedećim letovima postavljene su eksplozivne naprave…” Pošiljatelji su preuzeli identitet ruske ekstremističke skupine: “Mi, borci Muške države, našim ćemo današnjim akcijama ostaviti trag u povijesti. Vaš feministički režim pamtit će to zauvijek. Eksplozija će se dogoditi za 60 minuta. Danas će vaše nebo biti crveno.”
Osnivač te stvarne, ali u Rusiji zabranjene skupine, Vladislav Pozdnyakov, demantirao je umiješanost ističući da “bilo tko tko trenutno orkestrira provokacije unutar zemalja Europske unije pod zastavom ovog brenda, djeluje u vlastitom interesu – zapravo operirajući pod tuđom zastavom.” Službeni Kremlj također je odbacio svaku aluziju na umiješanost, nazvavši takve optužbe potpuno “apsurdnima”.
Vojni i sigurnosni analitičari slažu se da je ovdje riječ o klasičnom swatting napadu visoke razine. Iako je ostvaren uz minimalan ulog, taktička asimetrija rezultirala je financijskim udarcem na zapadni sustav: podizanje borbenog Eurofightera stoji i preko 50.000 dolara po satu, dok operativni troškovi hrvatskih Rafalea variraju oko 20.000 dolara po satu misije. Ekonomska šteta u civilnom sektoru drastično je veća jer se trošak samo jednog preusmjerenog civilnog leta zbog izvanredne situacije penje i do 250.000 dolara po kompaniji.