ZAGREB, 20. siječanj 2026. – Iako je Europski akt o slobodi medija na snazi od kolovoza prošle godine i ima snagu zakona u Republici Hrvatskoj, njegova primjena u praksi i dalje izostaje. Na okruglom stolu „Akt o slobodi medija – na čekanju“ upozoreno je na nedostatak političke volje, ignoriranje struke i izostanak ključnih institucionalnih reformi koje bi osigurale neovisne i slobodne medije – temelj svake demokracije.
Iako je Europski akt o slobodi medija (EMFA) na snazi od 8. kolovoza prošle godine i obvezujući je za sve države članice Europske unije, Hrvatska se i dalje nalazi u fazi političkog oklijevanja, parcijalne provedbe i izostanka ključnih reformi. Upravo je to bila središnja poruka okruglog stola „Akt o slobodi medija – na čekanju“, na kojem su se okupili predstavnici znanstvene zajednice, novinarske struke i civilnog društva.
Sudionici su upozorili kako je riječ o europskoj uredbi koja ima snagu zakona, ali se u hrvatskom kontekstu svodi tek na formalnu zakonsku prilagodbu, bez stvarne namjere da se provedu njezine temeljne odredbe – jačanje neovisnosti medija, uredničke autonomije, transparentnosti vlasništva i zaštite novinara.
Izostanak institucija – poruka sama za sebe
Posebno je naglašeno kako se na okrugli stol nisu odazvali predstavnici Ministarstva kulture i medija, Hrvatske radiotelevizije niti Hine, iako su uredno pozvani. Taj izostanak sudionici su protumačili kao jasan signal da vladajuće strukture nemaju stvarnu političku volju ozbiljno se suočiti s problemima u medijskom sustavu.
Jedini institucionalni predstavnik koji se odazvao bio je predstavnik Agencije za elektroničke medije, koja će se sukladno novom zakonskom okviru transformirati u Vijeće za medije.
Struka upozorava: minimum se ne provodi
Znanstvenici i stručnjaci za medijsku politiku upozorili su kako predloženi Zakon o provedbi Akta o slobodi medija zahvaća tek manji dio onoga što EMFA predviđa. Ključni problemi – politički utjecaj na upravljačka tijela javnih medija, netransparentno vlasništvo, nesiguran položaj novinara, ekonomska ovisnost medija te pritisci digitalnih platformi – ostaju netaknuti.
Posebno je istaknuto da novinarstvo nije tržišna djelatnost, već javno dobro, te da bez sustavne zaštite novinara i neovisnih redakcija nema ni slobodnog informiranja, ni demokratskih procesa.
Javni medijski servisi pod političkim nadzorom
Velik dio rasprave bio je posvećen javnim medijskim servisima, prije svega HRT-u, čija se upravljačka tijela i dalje biraju političkom većinom u Hrvatskom saboru. Sudionici su upozorili kako takav model izravno krši duh i svrhu EMFA-e, koja jasno zahtijeva neovisnost javnih medija od političkog utjecaja.
Unatoč višegodišnjim obećanjima, izmjene Zakona o HRT-u i Zakona o medijima i dalje se odgađaju, a javnost nema nikakav uvid u eventualne radne skupine, prijedloge ili smjer budućih reformi.
Izlaganje pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter na tematskom skupu posvećenom Europskom aktu o slobodi medija (EMFA) otvorilo je niz ključnih pitanja o stvarnom stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj, ali i o sposobnosti države da pravodobno, cjelovito i u duhu europskih vrijednosti provede ovu iznimno važnu uredbu.
Pravobraniteljica je odmah istaknula zadovoljstvo što je pozvana sudjelovati u raspravi, ali i žaljenje zbog izostanka predstavnika Ministarstva kulture i medija te Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Upravo te institucije, naglasila je, imaju posebnu odgovornost objasniti zašto je EMFA donesena i zbog čega njezina provedba nadilazi puko tehničko usklađivanje zakonodavstva.
Zašto je EMFA uopće donesena
Prema riječima pravobraniteljice, ideja o europskom uređenju medijskih sloboda razvijala se godinama. Razlog tome su duboki i sustavni problemi prisutni u medijskim sustavima država članica – od političkih i ekonomskih pritisaka na medije, preko netransparentnog vlasništva, do slabljenja profesionalnog novinarstva uslijed digitalizacije i gašenja tiskanih medija.
U tom širem kontekstu, EMFA pokušava odgovoriti na dvostruku ugrozu: s jedne strane na širenje dezinformacija i manipulacija u digitalnom prostoru, a s druge na sve izraženiju eroziju uredničke neovisnosti, bez koje nema istraživačkog i kritičkog novinarstva. A bez takvog novinarstva, upozorila je pravobraniteljica, nema ni stvarne demokracije.
Mediji kao stup vladavine prava
Posebno je naglašena veza između slobodnih medija i vladavine prava. Europska komisija, podsjetila je, redovito u svojim izvješćima o vladavini prava analizira stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj – i to ne slučajno. Sloboda izražavanja, pravo građana na informiranje i javni interes temeljne su vrijednosti zaštićene Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.
“Neovisni, profesionalni i odgovorni mediji ključni su za zaštitu ljudskih prava”, istaknula je pravobraniteljica, dodajući kako bez njih nema učinkovite kontrole političke i ekonomske moći.
Hrvatski izazovi u provedbi EMFA-e
Iako se EMFA kao uredba izravno primjenjuje od kolovoza 2025. godine, pravobraniteljica je upozorila da Hrvatska još uvijek nije osigurala cjelovit provedbeni okvir. To znači donošenje posebnog zakona, ali i usklađivanje cijelog niza postojećih propisa: Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o HRT-u, Zakona o Hini, ali i zakona povezanih s Aktom o digitalnim uslugama (DSA) te budućim zakonom o zaštiti od tzv. SLAPP tužbi.
Upravo ta fragmentiranost stvara pravnu nesigurnost. U prijelaznom razdoblju, upozorila je, paralelno će se primjenjivati EMFA, novi provedbeni zakon i postojeći zakoni, što dodatno opterećuje regulatorna tijela, ali i same medije.
Propuštena prilika za temeljitu reformu
Jedna od snažnijih poruka izlaganja odnosi se na propuštenu priliku. Dugotrajni pregovori oko EMFA-e i prijelazno razdoblje za njezinu provedbu mogli su, smatra pravobraniteljica, poslužiti kao temelj za dubinsku analizu stanja medijskog sektora u Hrvatskoj i sveobuhvatnu reformu.
Umjesto toga, Hrvatska se danas nalazi u situaciji u kojoj je zakon nužno što prije donijeti kako bi se ispunile europske obveze, dok brojna suštinska pitanja – od stvarne neovisnosti regulatora do transparentnosti njegova rada – ostaju otvorena.
Neovisne institucije kao jamstvo slobode
Na kraju, pravobraniteljica je podsjetila da rasprava o slobodi medija ne može biti odvojena od rasprave o neovisnosti institucija. Slabi mediji i slabe institucije, upozorila je, međusobno se hrane i dugoročno ugrožavaju demokratski poredak.
U tom smislu, EMFA nije samo još jedan europski propis, već test političke volje i institucionalne zrelosti Republike Hrvatske da zaštiti javni interes, pravo građana na istinu i temeljne demokratske vrijednosti.
Demokracija bez slobodnih medija – prazna forma
Zaključak okruglog stola bio je jasan: bez slobodnih, neovisnih i profesionalnih medija nema stvarne demokracije. Akt o slobodi medija predstavlja povijesnu priliku da se dugogodišnji strukturni problemi hrvatskog medijskog sustava konačno riješe, no ta prilika zasad ostaje – na čekanju.
Sudionici su stoga uputili otvoreni poziv Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture i medija te Hrvatskom saboru da prestanu s formalnim ispunjavanjem europskih obveza i započnu s njihovom stvarnom, sadržajnom provedbom – u interesu javnosti, demokracije i društva u cjelini.
- Krvavi put SJP BAK: Otišli u tišini, a u povijest ušli kao legende Domovinskog rata
U olovnim vremenima kada se stvarala slobodna Hrvatska, elitna SJP BAK izrasla je iz nevjerojatne hrabrosti dragovoljaca koji su mirne istarske plaže zamijenili najsurovijim ratištima.… Pročitaj više: Krvavi put SJP BAK: Otišli u tišini, a u povijest ušli kao legende Domovinskog rata - Dok su svi gledali Sloveniju, Slavoniji se spremao pakao: Tajni plan koji je Hrvatska prozrela u zadnji čas!
Odluka o povlačenju JNA iz Slovenije bila je tek uvertira u krvavi srpanj 1991. Dok se u Beogradu krojio plan općeg napada na Hrvatsku, državni… Pročitaj više: Dok su svi gledali Sloveniju, Slavoniji se spremao pakao: Tajni plan koji je Hrvatska prozrela u zadnji čas! - Zapad u šoku, Moskva slavi: Zelenski smijenio ključnog čovjeka, narod i generali na nogama!
Iznenadna smjena Fedorova, tehnološkog inovatora na čelu ukrajinskog Ministarstva obrane, pokrenula je lavinu građanskog neposluha i izazvala ozbiljnu zabrinutost među ključnim zapadnim saveznicima usred iscrpljujućeg… Pročitaj više: Zapad u šoku, Moskva slavi: Zelenski smijenio ključnog čovjeka, narod i generali na nogama! - Od logoraša do žrtve montiranog procesa: Neispričana priča o čovjeku koji je 13 godina nosio najtežu stigmu.
Bivši vukovarski gradonačelnik Željko Sabo predstavlja najkompleksniji politički fenomen. Pročitajte veliku istragu o njegovom usponu, zatvoru i pravosudnoj drami. Politička i životna putanja bivšeg gradonačelnika… Pročitaj više: Od logoraša do žrtve montiranog procesa: Neispričana priča o čovjeku koji je 13 godina nosio najtežu stigmu. - Dan Općine Bilje: Od suza povratka 1997. do nevjerojatnog uspona i baranjskog bisera
Sedamnaesti srpnja nije samo datum na kalendaru; to je trenutak kada je Općina Bilje ponovno rođena. Od emotivnog povratka prognanika 1997. godine do danas, ova… Pročitaj više: Dan Općine Bilje: Od suza povratka 1997. do nevjerojatnog uspona i baranjskog bisera - Opasne laži u centru Zagreba: Kako se “Srpski svet” pakira u celofan ljudskih prava
Nedavna zagrebačka tribina pokušala je uvjeriti javnost da su srpski snajperisti iz 1991. godine tek medijska laž i fantomska prijetnja. Tko hrvatskim novcem financira ovakvo… Pročitaj više: Opasne laži u centru Zagreba: Kako se “Srpski svet” pakira u celofan ljudskih prava - Apsolutni potop oporbe i moć krupnog kapitala: Otkrivamo tko zapravo financira političare u Hrvatskoj!
Političke donacije oduvijek predstavljaju neuralgičnu točku i najpreciznije ogledalo svakog suvremenog demokratskog sustava. Najnoviji financijski izvještaji Državnog izbornog povjerenstva (DIP) za prvu polovicu 2026. godine… Pročitaj više: Apsolutni potop oporbe i moć krupnog kapitala: Otkrivamo tko zapravo financira političare u Hrvatskoj! - Pala maska: Kako je osuđeni ratni zločinac godinama vodio dvostruki život u hrvatskoj politici
Bivši lokalni političar i snajperist paravojnih postrojbi, Dragutin Ćelap, nepravomoćno je osuđen na 12 godina zatvora zbog bešćutnog ratnog zločina nad nenaoružanim civilom. Presuda Županijskog… Pročitaj više: Pala maska: Kako je osuđeni ratni zločinac godinama vodio dvostruki život u hrvatskoj politici - Pronađene avionske bombe kod Batine: Zbog velike opasnosti uništavaju se na samom mjestu pronalaska!
Na obali Dunava kod Batine pronađene su dvije avionske bombe iz Drugog svjetskog rata. Zbog velike opasnosti, policija provodi stroge mjere osiguranja i njihovog uništenja… Pročitaj više: Pronađene avionske bombe kod Batine: Zbog velike opasnosti uništavaju se na samom mjestu pronalaska! - Skandal na obali: Pretukli sezonskog radnika, vlasnik ignorira upite, a spominju se i veze s ministrom!
Brutalan napad na studente u Novom Vinodolskom, koji su tijekom ljetnih mjeseci pošteno zarađivali za svoj kruh i obrazovanje, ogolio je svu surovost s kojom… Pročitaj više: Skandal na obali: Pretukli sezonskog radnika, vlasnik ignorira upite, a spominju se i veze s ministrom!
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
