ZAGREB, 20. siječanj 2026. – Iako je Europski akt o slobodi medija na snazi od kolovoza prošle godine i ima snagu zakona u Republici Hrvatskoj, njegova primjena u praksi i dalje izostaje. Na okruglom stolu „Akt o slobodi medija – na čekanju“ upozoreno je na nedostatak političke volje, ignoriranje struke i izostanak ključnih institucionalnih reformi koje bi osigurale neovisne i slobodne medije – temelj svake demokracije.
Iako je Europski akt o slobodi medija (EMFA) na snazi od 8. kolovoza prošle godine i obvezujući je za sve države članice Europske unije, Hrvatska se i dalje nalazi u fazi političkog oklijevanja, parcijalne provedbe i izostanka ključnih reformi. Upravo je to bila središnja poruka okruglog stola „Akt o slobodi medija – na čekanju“, na kojem su se okupili predstavnici znanstvene zajednice, novinarske struke i civilnog društva.
Sudionici su upozorili kako je riječ o europskoj uredbi koja ima snagu zakona, ali se u hrvatskom kontekstu svodi tek na formalnu zakonsku prilagodbu, bez stvarne namjere da se provedu njezine temeljne odredbe – jačanje neovisnosti medija, uredničke autonomije, transparentnosti vlasništva i zaštite novinara.
Izostanak institucija – poruka sama za sebe
Posebno je naglašeno kako se na okrugli stol nisu odazvali predstavnici Ministarstva kulture i medija, Hrvatske radiotelevizije niti Hine, iako su uredno pozvani. Taj izostanak sudionici su protumačili kao jasan signal da vladajuće strukture nemaju stvarnu političku volju ozbiljno se suočiti s problemima u medijskom sustavu.
Jedini institucionalni predstavnik koji se odazvao bio je predstavnik Agencije za elektroničke medije, koja će se sukladno novom zakonskom okviru transformirati u Vijeće za medije.
Struka upozorava: minimum se ne provodi
Znanstvenici i stručnjaci za medijsku politiku upozorili su kako predloženi Zakon o provedbi Akta o slobodi medija zahvaća tek manji dio onoga što EMFA predviđa. Ključni problemi – politički utjecaj na upravljačka tijela javnih medija, netransparentno vlasništvo, nesiguran položaj novinara, ekonomska ovisnost medija te pritisci digitalnih platformi – ostaju netaknuti.
Posebno je istaknuto da novinarstvo nije tržišna djelatnost, već javno dobro, te da bez sustavne zaštite novinara i neovisnih redakcija nema ni slobodnog informiranja, ni demokratskih procesa.
Javni medijski servisi pod političkim nadzorom
Velik dio rasprave bio je posvećen javnim medijskim servisima, prije svega HRT-u, čija se upravljačka tijela i dalje biraju političkom većinom u Hrvatskom saboru. Sudionici su upozorili kako takav model izravno krši duh i svrhu EMFA-e, koja jasno zahtijeva neovisnost javnih medija od političkog utjecaja.
Unatoč višegodišnjim obećanjima, izmjene Zakona o HRT-u i Zakona o medijima i dalje se odgađaju, a javnost nema nikakav uvid u eventualne radne skupine, prijedloge ili smjer budućih reformi.
Izlaganje pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter na tematskom skupu posvećenom Europskom aktu o slobodi medija (EMFA) otvorilo je niz ključnih pitanja o stvarnom stanju medijskih sloboda u Hrvatskoj, ali i o sposobnosti države da pravodobno, cjelovito i u duhu europskih vrijednosti provede ovu iznimno važnu uredbu.
Pravobraniteljica je odmah istaknula zadovoljstvo što je pozvana sudjelovati u raspravi, ali i žaljenje zbog izostanka predstavnika Ministarstva kulture i medija te Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Upravo te institucije, naglasila je, imaju posebnu odgovornost objasniti zašto je EMFA donesena i zbog čega njezina provedba nadilazi puko tehničko usklađivanje zakonodavstva.
Zašto je EMFA uopće donesena
Prema riječima pravobraniteljice, ideja o europskom uređenju medijskih sloboda razvijala se godinama. Razlog tome su duboki i sustavni problemi prisutni u medijskim sustavima država članica – od političkih i ekonomskih pritisaka na medije, preko netransparentnog vlasništva, do slabljenja profesionalnog novinarstva uslijed digitalizacije i gašenja tiskanih medija.
U tom širem kontekstu, EMFA pokušava odgovoriti na dvostruku ugrozu: s jedne strane na širenje dezinformacija i manipulacija u digitalnom prostoru, a s druge na sve izraženiju eroziju uredničke neovisnosti, bez koje nema istraživačkog i kritičkog novinarstva. A bez takvog novinarstva, upozorila je pravobraniteljica, nema ni stvarne demokracije.
Mediji kao stup vladavine prava
Posebno je naglašena veza između slobodnih medija i vladavine prava. Europska komisija, podsjetila je, redovito u svojim izvješćima o vladavini prava analizira stanje medijskih sloboda u Hrvatskoj – i to ne slučajno. Sloboda izražavanja, pravo građana na informiranje i javni interes temeljne su vrijednosti zaštićene Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.
“Neovisni, profesionalni i odgovorni mediji ključni su za zaštitu ljudskih prava”, istaknula je pravobraniteljica, dodajući kako bez njih nema učinkovite kontrole političke i ekonomske moći.
Hrvatski izazovi u provedbi EMFA-e
Iako se EMFA kao uredba izravno primjenjuje od kolovoza 2025. godine, pravobraniteljica je upozorila da Hrvatska još uvijek nije osigurala cjelovit provedbeni okvir. To znači donošenje posebnog zakona, ali i usklađivanje cijelog niza postojećih propisa: Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o HRT-u, Zakona o Hini, ali i zakona povezanih s Aktom o digitalnim uslugama (DSA) te budućim zakonom o zaštiti od tzv. SLAPP tužbi.
Upravo ta fragmentiranost stvara pravnu nesigurnost. U prijelaznom razdoblju, upozorila je, paralelno će se primjenjivati EMFA, novi provedbeni zakon i postojeći zakoni, što dodatno opterećuje regulatorna tijela, ali i same medije.
Propuštena prilika za temeljitu reformu
Jedna od snažnijih poruka izlaganja odnosi se na propuštenu priliku. Dugotrajni pregovori oko EMFA-e i prijelazno razdoblje za njezinu provedbu mogli su, smatra pravobraniteljica, poslužiti kao temelj za dubinsku analizu stanja medijskog sektora u Hrvatskoj i sveobuhvatnu reformu.
Umjesto toga, Hrvatska se danas nalazi u situaciji u kojoj je zakon nužno što prije donijeti kako bi se ispunile europske obveze, dok brojna suštinska pitanja – od stvarne neovisnosti regulatora do transparentnosti njegova rada – ostaju otvorena.
Neovisne institucije kao jamstvo slobode
Na kraju, pravobraniteljica je podsjetila da rasprava o slobodi medija ne može biti odvojena od rasprave o neovisnosti institucija. Slabi mediji i slabe institucije, upozorila je, međusobno se hrane i dugoročno ugrožavaju demokratski poredak.
U tom smislu, EMFA nije samo još jedan europski propis, već test političke volje i institucionalne zrelosti Republike Hrvatske da zaštiti javni interes, pravo građana na istinu i temeljne demokratske vrijednosti.
Demokracija bez slobodnih medija – prazna forma
Zaključak okruglog stola bio je jasan: bez slobodnih, neovisnih i profesionalnih medija nema stvarne demokracije. Akt o slobodi medija predstavlja povijesnu priliku da se dugogodišnji strukturni problemi hrvatskog medijskog sustava konačno riješe, no ta prilika zasad ostaje – na čekanju.
Sudionici su stoga uputili otvoreni poziv Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture i medija te Hrvatskom saboru da prestanu s formalnim ispunjavanjem europskih obveza i započnu s njihovom stvarnom, sadržajnom provedbom – u interesu javnosti, demokracije i društva u cjelini.
- Dvojica državljanina Srbije isticali neprimjerene simbole u Vukovaru
Policija u Vukovaru kaznila je dvojicu stranih državljana zbog narušavanja javnog reda i mira. Jedan je protjeran iz Hrvatske, a drugi kažnjen na Bajakovu. Policijski… Pročitaj više: Dvojica državljanina Srbije isticali neprimjerene simbole u Vukovaru - Sabor priprema obilježavanje 81. godišnjice Bleiburške tragedije
Predsjednik Gordan Jandroković primio je u Hrvatskom saboru izaslanstvo Hrvatska biskupska konferencija i Počasnog bleiburškog voda, s kojima je razgovarao o pripremama za obilježavanje 81.… Pročitaj više: Sabor priprema obilježavanje 81. godišnjice Bleiburške tragedije - Milanović: Europa je „čopor mačaka“, a vlast bez nadzora je opasna
Predsjednik Republike Zoran Milanović na konferenciji na Money Motion 2026 komentirao je prelazak Zurovca u saborsku većinu, odnos s ministrom obrane, stanje u vojsci, EU… Pročitaj više: Milanović: Europa je „čopor mačaka“, a vlast bez nadzora je opasna - Pronađene bombe i granate u šumi kod Ogulina
Na području Ogulina pronađene su ručne bombe, granate i upaljač topovskog zrna koje je iz šume uklonila protueksplozijska jedinica policije. Policijska uprava karlovačka izvijestila je… Pročitaj više: Pronađene bombe i granate u šumi kod Ogulina - Velika akcija USKOK-a: Uhićenja u više hrvatskih županija
Po nalogu USKOK-a policija provodi uhićenja i hitne dokazne radnje u više hrvatskih županija zbog sumnje na korupciju i gospodarski kriminal u sastavu zločinačkog udruženja.… Pročitaj više: Velika akcija USKOK-a: Uhićenja u više hrvatskih županija - Karlovac: promjene parkiranja i novi početak Hrvatskog doma
Gradonačelnik Damir Mandić najavio je raspravu o Hrvatskom domu, upravljanju gradskom imovinom i promjenama parkiranja u Karlovcu. Na današnjoj konferenciji za medije gradonačelnik Damir Mandić… Pročitaj više: Karlovac: promjene parkiranja i novi početak Hrvatskog doma - Kardinal Franjo Kuharić – savjest hrvatskog naroda
Kardinal Franjo Kuharić bio je duhovni pastir, moralni autoritet i glas savjesti hrvatskog naroda u vremenu komunizma, stvaranja države i Domovinskog rata Kardinal Franjo Kuharić… Pročitaj više: Kardinal Franjo Kuharić – savjest hrvatskog naroda - Građani Valpova raspravljaju o novom izgledu trga
Građani Valpova raspravljaju o novom izgledu trga: pohvale, ali i brojne primjedbe Nakon završetka rekonstrukcije središnjeg gradskog trga u Valpovo, među građanima su se pojavila… Pročitaj više: Građani Valpova raspravljaju o novom izgledu trga - Istraga za ratni zločin: Zapovjednik RSK osumnjičen za ubojstvo zarobljenika
Policijski službenici Odjela ratnih zločina Službe kriminalističke policije Policijske uprave zadarske, u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Rijeci, dovršili su kriminalističko istraživanje nad 77-godišnjim… Pročitaj više: Istraga za ratni zločin: Zapovjednik RSK osumnjičen za ubojstvo zarobljenika - Pad nezaposlenosti u Hrvatskoj: manje od 84 tisuće bez posla
Prema najnovijim podacima Hrvatski zavod za zapošljavanje, krajem veljače ove godine u evidenciji nezaposlenih u Hrvatskoj registrirano je 83.992 osoba, što predstavlja značajan pad u… Pročitaj više: Pad nezaposlenosti u Hrvatskoj: manje od 84 tisuće bez posla
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja
PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?
Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji
