ZAGREB, 15. siječanj 2026. – Hrvatski sabor započeo je proljetno zasjedanje aktualnim prijepodnevom i svečanim obilježavanjem Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, uz snažne poruke o povijesnoj odgovornosti, sigurnosti i budućnosti države.
Intoniranjem hrvatske himne Lijepa naša domovino te minutom šutnje u čast svim preminulim zastupnicima, hrvatskim braniteljima i svima koji su svoje živote položili za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske, Hrvatski sabor u četvrtak je započeo novu sjednicu i redovno proljetno zasjedanje koje će trajati do 15. srpnja.
Današnje zasjedanje obilježeno je i posebnim simboličkim značenjem, budući da se 15. siječnja u Republici Hrvatskoj obilježava kao spomendan međunarodnog priznanja Hrvatske te dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja – dva povijesna događaja koji su trajno oblikovali politički, pravni i teritorijalni identitet hrvatske države.
Aktualno prijepodne: 39 zastupnika s pitanjima za Vladu
U sklopu tzv. aktualnog prijepodneva, 39 saborskih zastupnika danas će imati priliku izravno propitivati predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i članove Vlade o najvažnijim političkim, gospodarskim i društvenim temama koje su obilježile proteklih mjesec dana, tijekom saborske stanke.
Očekuje se da će pitanja zastupnika obuhvatiti širok spektar aktualnih izazova – od sigurnosnih i vanjskopolitičkih okolnosti, preko gospodarskih kretanja i socijalnih mjera, do energetike, obrane i europskih tema – a rasprava bi, prema najavama, mogla biti jedna od sadržajnijih u dosadašnjem dijelu mandata.
Redovna sjednica Sabora, koja je danas započela, trajat će do 27. ožujka, a predviđeno je ukupno 34 plenarna dana rada.
Izvješće premijera o sastancima Europskog vijeća
Nakon završetka aktualnog prijepodneva, predsjednik Vlade Andrej Plenković u poslijepodnevnim satima podnijet će Saboru izvješće o redovnim sastancima Europskog vijeća održanima 23. listopada i 18. prosinca prošle godine. U fokusu izvješća bit će ključne europske teme, uključujući sigurnosne izazove, geopolitičke promjene, gospodarsku stabilnost i zajedničke politike Europske unije u kontekstu sve složenijih međunarodnih odnosa.
Jandroković: Međunarodno priznanje kruna povijesnih odluka hrvatskog naroda
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u uvodnom obraćanju zastupnicima posebno se osvrnuo na simboliku današnjeg datuma, istaknuvši kako je 15. siječnja jedan od najznačajnijih datuma u modernoj hrvatskoj povijesti.
Podsjetio je da je upravo na današnji dan 1992. godine svih 12 članica tadašnje Europske zajednice priznalo Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu, čime je Hrvatskoj otvoren put prema daljnjim međunarodnim priznanjima i punopravnom uključivanju u međunarodnu zajednicu.
Jandroković je naglasio i važnost ranijih priznanja, uključujući ona država koje tada još nisu bile međunarodno priznate, poput Slovenije, Litve, Latvije i Ukrajine, kao i činjenicu da je Island 19. prosinca 1991. postao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku. Posebno mjesto, kako je rekao, pripada i Svetoj Stolici, koja je Hrvatsku priznala 13. siječnja 1992., uz snažnu političku i moralnu potporu pape Ivana Pavla II.
Priznanje ostvareno u jeku agresije
Predsjednik Sabora podsjetio je da je međunarodno priznanje Hrvatske ostvareno u trenutku kada je zemlja bila izložena brutalnoj velikosrpskoj agresiji, a značajan dio njezina teritorija još uvijek okupiran. Upravo zbog toga, istaknuo je, taj čin ima dodatnu povijesnu i moralnu težinu.
Citirao je i riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je 15. siječnja 1992. opisao kao dan koji će „zlatnim slovima biti uklesan u čitavu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda“.
“Današnji dan 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.”
Od povijesnih odluka do suvremenih strateških iskoraka
Jandroković je u govoru podsjetio na ključne korake hrvatske državnosti – od konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora, donošenja Ustava, referenduma o samostalnosti, do raskida državno-pravnih veza sa SFRJ – naglasivši kako je Hrvatska dokazala da zna pobjeđivati i u ratu i u miru.
Kao potvrdu toga naveo je suvremene strateške iskorake: članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, ulazak u eurozonu i Schengenski prostor, izgradnju Pelješkog mosta, LNG terminala na Krku te najveća obrambena ulaganja u povijesti države.
Zaključno je poručio kako obilježavanje ovakvih spomendana nije samo prisjećanje na prošlost, već i snažan podsjetnik na odgovornost prema budućim naraštajima, osobito u vremenu nestabilnih i nepredvidivih geopolitičkih okolnosti.
- Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ
Gospodarski centar Osječko-baranjske županije ponovno je postao središte naprednih tehnologija! Otvoren je treći Osijek Drone Expo 2026., prestižni događaj koji okuplja vodeće stručnjake i inovatore… Pročitaj više: Otvoren Osijek Drone Expo u Gospodarskom centru OBŽ - Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku
U emotivnoj atmosferi i uz prisustvo roditelja, u dubrovačkoj luci Gruž svečano je otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku tijekom Domovinskog rata. Dirljiva kompozicija šarenih,… Pročitaj više: Otkriven spomenik poginuloj djeci u Dubrovniku - Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud!
Zastupnik Mosta Nikola Grmoja oštro je kritizirao kandidaturu Mirte Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, upozoravajući na ozbiljan sukob interesa i postojanje “bankarske koalicije” u Hrvatskom… Pročitaj više: Grmoja : Nećemo podržati Mirtu Matić za Vrhovni sud! - 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača
Vlada RH na 169. sjednici usvojila ključne odluke o cestovnoj infrastrukturi, modernizaciji vojske kroz instrument SAFE te novim pravilima za transparentnije financiranje sporta. ZAGREB, 14.… Pročitaj više: 169. sjednica Vlade: Investicije u autoceste, modernizacija vojske i zaštita potrošača - Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije usvojilo je godišnje izvješće o radu za razdoblje od veljače 2025. do veljače 2026. godine. Uz raspravu… Pročitaj više: Nacionalno vijeće usvojilo godišnje izvješće: Hrvatska stagnira u borbi protiv korupcije, sporan izostanak suradnje s DORH-om - Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta
Nisam povjesničar po struci, ali je povijest Istre prožeta u mojoj obitelji i obitelji mog supruga. Mi, naši djedovi i bake i naši roditelji, mi… Pročitaj više: Povijest Istre: Svjedočanstva o egzodusu i očuvanju identiteta - Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine
Franjo Tuđman nesumnjivo je najkompleksnija, ali i najvažnija politička figura moderne hrvatske povijesti. Njegov životni put – od odrastanja u zagorskoj obitelji uronjenoj u radićevsku… Pročitaj više: Franjo Tuđman: Od disidenta do oca domovine - OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama
Svibanj je u povijesti grada na Dravi ostao urezan kao mjesec s dva potpuno različita lica, oba ispisana krvlju, hrabrošću i neviđenim inatom. Dok je… Pročitaj više: OSIJEK U SVIBNJU 1991. i 1992. – Od tihe prijetnje do čeličnog inata pod granatama - Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija
Ministrica Hrstić najavljuje povijesne promjene u sestrinstvu i digitalizaciju koja „izbacuje papir“ iz bolnica U velikom intervjuu za emisiju „ A sada Vlada“, ministrica zdravstva… Pročitaj više: Irena Hrstić: Velika reforma zdravstva, novi Zakon o sestrinstvu i digitalizacija - Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
U Parku 99. brigade na zagrebačkoj Peščenici svečano je obilježena 35. obljetnica ustrojavanja prve pričuvne brigade Grada Zagreba – slavne 99. brigade Zbora narodne garde… Pročitaj više: Svečano obilježena 35. obljetnica 99. brigade ZNG-a na Peščenici
