ZAGREB, 15. siječanj 2026. – Hrvatski sabor započeo je proljetno zasjedanje aktualnim prijepodnevom i svečanim obilježavanjem Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, uz snažne poruke o povijesnoj odgovornosti, sigurnosti i budućnosti države.
Intoniranjem hrvatske himne Lijepa naša domovino te minutom šutnje u čast svim preminulim zastupnicima, hrvatskim braniteljima i svima koji su svoje živote položili za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske, Hrvatski sabor u četvrtak je započeo novu sjednicu i redovno proljetno zasjedanje koje će trajati do 15. srpnja.
Današnje zasjedanje obilježeno je i posebnim simboličkim značenjem, budući da se 15. siječnja u Republici Hrvatskoj obilježava kao spomendan međunarodnog priznanja Hrvatske te dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja – dva povijesna događaja koji su trajno oblikovali politički, pravni i teritorijalni identitet hrvatske države.
Aktualno prijepodne: 39 zastupnika s pitanjima za Vladu
U sklopu tzv. aktualnog prijepodneva, 39 saborskih zastupnika danas će imati priliku izravno propitivati predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i članove Vlade o najvažnijim političkim, gospodarskim i društvenim temama koje su obilježile proteklih mjesec dana, tijekom saborske stanke.
Očekuje se da će pitanja zastupnika obuhvatiti širok spektar aktualnih izazova – od sigurnosnih i vanjskopolitičkih okolnosti, preko gospodarskih kretanja i socijalnih mjera, do energetike, obrane i europskih tema – a rasprava bi, prema najavama, mogla biti jedna od sadržajnijih u dosadašnjem dijelu mandata.
Redovna sjednica Sabora, koja je danas započela, trajat će do 27. ožujka, a predviđeno je ukupno 34 plenarna dana rada.
Izvješće premijera o sastancima Europskog vijeća
Nakon završetka aktualnog prijepodneva, predsjednik Vlade Andrej Plenković u poslijepodnevnim satima podnijet će Saboru izvješće o redovnim sastancima Europskog vijeća održanima 23. listopada i 18. prosinca prošle godine. U fokusu izvješća bit će ključne europske teme, uključujući sigurnosne izazove, geopolitičke promjene, gospodarsku stabilnost i zajedničke politike Europske unije u kontekstu sve složenijih međunarodnih odnosa.
Jandroković: Međunarodno priznanje kruna povijesnih odluka hrvatskog naroda
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u uvodnom obraćanju zastupnicima posebno se osvrnuo na simboliku današnjeg datuma, istaknuvši kako je 15. siječnja jedan od najznačajnijih datuma u modernoj hrvatskoj povijesti.
Podsjetio je da je upravo na današnji dan 1992. godine svih 12 članica tadašnje Europske zajednice priznalo Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu, čime je Hrvatskoj otvoren put prema daljnjim međunarodnim priznanjima i punopravnom uključivanju u međunarodnu zajednicu.
Jandroković je naglasio i važnost ranijih priznanja, uključujući ona država koje tada još nisu bile međunarodno priznate, poput Slovenije, Litve, Latvije i Ukrajine, kao i činjenicu da je Island 19. prosinca 1991. postao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku. Posebno mjesto, kako je rekao, pripada i Svetoj Stolici, koja je Hrvatsku priznala 13. siječnja 1992., uz snažnu političku i moralnu potporu pape Ivana Pavla II.
Priznanje ostvareno u jeku agresije
Predsjednik Sabora podsjetio je da je međunarodno priznanje Hrvatske ostvareno u trenutku kada je zemlja bila izložena brutalnoj velikosrpskoj agresiji, a značajan dio njezina teritorija još uvijek okupiran. Upravo zbog toga, istaknuo je, taj čin ima dodatnu povijesnu i moralnu težinu.
Citirao je i riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je 15. siječnja 1992. opisao kao dan koji će „zlatnim slovima biti uklesan u čitavu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda“.
“Današnji dan 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.”
Od povijesnih odluka do suvremenih strateških iskoraka
Jandroković je u govoru podsjetio na ključne korake hrvatske državnosti – od konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora, donošenja Ustava, referenduma o samostalnosti, do raskida državno-pravnih veza sa SFRJ – naglasivši kako je Hrvatska dokazala da zna pobjeđivati i u ratu i u miru.
Kao potvrdu toga naveo je suvremene strateške iskorake: članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, ulazak u eurozonu i Schengenski prostor, izgradnju Pelješkog mosta, LNG terminala na Krku te najveća obrambena ulaganja u povijesti države.
Zaključno je poručio kako obilježavanje ovakvih spomendana nije samo prisjećanje na prošlost, već i snažan podsjetnik na odgovornost prema budućim naraštajima, osobito u vremenu nestabilnih i nepredvidivih geopolitičkih okolnosti.
- T-Business Akademija u organizaciji Hrvatskog Telekoma održana u Osijeku
T-Business Akademija Osijek danas je u modernom prostoru osječkog IT parka okupila brojne predstavnike lokalne poslovne zajednice s ciljem razmjene znanja i osnaživanja poduzetništva. Ova… Pročitaj više: T-Business Akademija u organizaciji Hrvatskog Telekoma održana u Osijeku - Panonski festival knjige otvoren u Osijeku uz najavu velikih ulaganja u kulturu
OSIJEK; 20. svibnja 2026. – Panonski festival knjige, četvrti po redu, svečano je otvoren danas u dvorani Gradski vrt u Osijeku. Ovaj važan kulturni događaj,… Pročitaj više: Panonski festival knjige otvoren u Osijeku uz najavu velikih ulaganja u kulturu - Nova investicija u Gospodarskoj zoni Antunovac: Teknoxgroup otvorio suvremeni poslovni centar
Generalni zastupnik brenda Caterpillar u Hrvatskoj slavi 35 godina uspješnog poslovanja i najavljuje nova zapošljavanja u Osječko-baranjskoj županiji. ANTUNOVAC, 20. svibanj 2025. – U Gospodarskoj… Pročitaj više: Nova investicija u Gospodarskoj zoni Antunovac: Teknoxgroup otvorio suvremeni poslovni centar - Odbor za Ustav pokrenuo postupak za izbor troje sudaca Ustavnog suda
Izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske ponovno je u središtu ustavno-pravnog i političkog života zemlje. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, pod… Pročitaj više: Odbor za Ustav pokrenuo postupak za izbor troje sudaca Ustavnog suda - Svečanost u Zagrebu povodom 35 godina Zbora narodne garde
Ministar Tomo Medved pozvao branitelje i građane na obilježavanje pod nazivom “35 godina Domovini vjerni – iz Zbora narodne garde rođena je sloboda”. Središnji program… Pročitaj više: Svečanost u Zagrebu povodom 35 godina Zbora narodne garde - Krvavi svibanj 1992. godine: Tragedija Orahovačke bojne u Modriči i herojstvo stranih dragovoljaca na južnom bojištu
Kako se ratna stihija rasplamsavala, svibanj 1992. godine donio je premještanje težišta sukoba na područje Bosne i Hercegovine, koje je postalo poprište najbrutalnijih konvencionalnih okršaja… Pročitaj više: Krvavi svibanj 1992. godine: Tragedija Orahovačke bojne u Modriči i herojstvo stranih dragovoljaca na južnom bojištu - Ban Josip Jelačić: Velikan koji je stvorio naciju
Ban Josip Jelačić i njegova povijesna ostavština ponovno dolaze u fokus javnosti na dan 20. svibnja, kada obilježavamo obljetnicu njegove smrti 1859. godine u Zagrebu.… Pročitaj više: Ban Josip Jelačić: Velikan koji je stvorio naciju - Dogovorena cjelovita obnova katedrala u Đakovu i Osijeku
Obnova katedrala u Đakovu i Osijeku, dvaju najvažnijih sakralnih i kulturnih spomenika Slavonije, kreće u realizaciju. Na radnom sastanku održanom u Đakovu, ministrica kulture i… Pročitaj više: Dogovorena cjelovita obnova katedrala u Đakovu i Osijeku - Identificirane tri vukovarske žrtve s Petrovačke dole: Hrvatska traga za još 1.725 osoba
Novi korak prema istini o vukovarskim žrtvama: Identificirani branitelji Bataković i Bilušić te civilna žrtva Zorka Jeger – Republika Hrvatska još uvijek traga za 1.725… Pročitaj više: Identificirane tri vukovarske žrtve s Petrovačke dole: Hrvatska traga za još 1.725 osoba - Zločin zbog kojeg Hrvatska mora stati: Spis u ladici platio je životom 19-godišnjeg mladića.
Tragedija u Drnišu nadilazi okvire uobičajene crne kronike i stoji kao stravičan spomenik birokratskoj apatiji. Dok tisuće građana u 19 minuta šutnje prosvjeduju protiv sustava,… Pročitaj više: Zločin zbog kojeg Hrvatska mora stati: Spis u ladici platio je životom 19-godišnjeg mladića.
