ZAGREB, 15. siječanj 2026. – Hrvatski sabor započeo je proljetno zasjedanje aktualnim prijepodnevom i svečanim obilježavanjem Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, uz snažne poruke o povijesnoj odgovornosti, sigurnosti i budućnosti države.
Intoniranjem hrvatske himne Lijepa naša domovino te minutom šutnje u čast svim preminulim zastupnicima, hrvatskim braniteljima i svima koji su svoje živote položili za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske, Hrvatski sabor u četvrtak je započeo novu sjednicu i redovno proljetno zasjedanje koje će trajati do 15. srpnja.
Današnje zasjedanje obilježeno je i posebnim simboličkim značenjem, budući da se 15. siječnja u Republici Hrvatskoj obilježava kao spomendan međunarodnog priznanja Hrvatske te dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja – dva povijesna događaja koji su trajno oblikovali politički, pravni i teritorijalni identitet hrvatske države.
Aktualno prijepodne: 39 zastupnika s pitanjima za Vladu
U sklopu tzv. aktualnog prijepodneva, 39 saborskih zastupnika danas će imati priliku izravno propitivati predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i članove Vlade o najvažnijim političkim, gospodarskim i društvenim temama koje su obilježile proteklih mjesec dana, tijekom saborske stanke.
Očekuje se da će pitanja zastupnika obuhvatiti širok spektar aktualnih izazova – od sigurnosnih i vanjskopolitičkih okolnosti, preko gospodarskih kretanja i socijalnih mjera, do energetike, obrane i europskih tema – a rasprava bi, prema najavama, mogla biti jedna od sadržajnijih u dosadašnjem dijelu mandata.
Redovna sjednica Sabora, koja je danas započela, trajat će do 27. ožujka, a predviđeno je ukupno 34 plenarna dana rada.
Izvješće premijera o sastancima Europskog vijeća
Nakon završetka aktualnog prijepodneva, predsjednik Vlade Andrej Plenković u poslijepodnevnim satima podnijet će Saboru izvješće o redovnim sastancima Europskog vijeća održanima 23. listopada i 18. prosinca prošle godine. U fokusu izvješća bit će ključne europske teme, uključujući sigurnosne izazove, geopolitičke promjene, gospodarsku stabilnost i zajedničke politike Europske unije u kontekstu sve složenijih međunarodnih odnosa.
Jandroković: Međunarodno priznanje kruna povijesnih odluka hrvatskog naroda
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u uvodnom obraćanju zastupnicima posebno se osvrnuo na simboliku današnjeg datuma, istaknuvši kako je 15. siječnja jedan od najznačajnijih datuma u modernoj hrvatskoj povijesti.
Podsjetio je da je upravo na današnji dan 1992. godine svih 12 članica tadašnje Europske zajednice priznalo Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu, čime je Hrvatskoj otvoren put prema daljnjim međunarodnim priznanjima i punopravnom uključivanju u međunarodnu zajednicu.
Jandroković je naglasio i važnost ranijih priznanja, uključujući ona država koje tada još nisu bile međunarodno priznate, poput Slovenije, Litve, Latvije i Ukrajine, kao i činjenicu da je Island 19. prosinca 1991. postao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku. Posebno mjesto, kako je rekao, pripada i Svetoj Stolici, koja je Hrvatsku priznala 13. siječnja 1992., uz snažnu političku i moralnu potporu pape Ivana Pavla II.
Priznanje ostvareno u jeku agresije
Predsjednik Sabora podsjetio je da je međunarodno priznanje Hrvatske ostvareno u trenutku kada je zemlja bila izložena brutalnoj velikosrpskoj agresiji, a značajan dio njezina teritorija još uvijek okupiran. Upravo zbog toga, istaknuo je, taj čin ima dodatnu povijesnu i moralnu težinu.
Citirao je i riječi prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je 15. siječnja 1992. opisao kao dan koji će „zlatnim slovima biti uklesan u čitavu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda“.
“Današnji dan 15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.”
Od povijesnih odluka do suvremenih strateških iskoraka
Jandroković je u govoru podsjetio na ključne korake hrvatske državnosti – od konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora, donošenja Ustava, referenduma o samostalnosti, do raskida državno-pravnih veza sa SFRJ – naglasivši kako je Hrvatska dokazala da zna pobjeđivati i u ratu i u miru.
Kao potvrdu toga naveo je suvremene strateške iskorake: članstvo u NATO-u i Europskoj uniji, ulazak u eurozonu i Schengenski prostor, izgradnju Pelješkog mosta, LNG terminala na Krku te najveća obrambena ulaganja u povijesti države.
Zaključno je poručio kako obilježavanje ovakvih spomendana nije samo prisjećanje na prošlost, već i snažan podsjetnik na odgovornost prema budućim naraštajima, osobito u vremenu nestabilnih i nepredvidivih geopolitičkih okolnosti.
- Kome zapravo pripadaju naše komemoracije – onima koji su pali ili onima koji na njima parazitiraju?
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/10/2026Kako se žrtve branitelja bešćutno koriste za političke poene dok obitelji ostaju po strani? Pročitajte oštru kolumnu o cinizmu protokola. Stajao… Pročitaj više: Kome zapravo pripadaju naše komemoracije – onima koji su pali ili onima koji na njima parazitiraju? - ŠOKANTNA OBJAVA S VATIKANSKE LOŽE: Papa Lav XIV. najavio operaciju pluća i uputio dramatičan apel za ukrajinsko žito
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/10/2026Šok u Vatikanu! Papa Lav XIV najavio je operaciju pluća tijekom molitve Angelusa. Uz vijest o zdravlju, uputio je apel za… Pročitaj više: ŠOKANTNA OBJAVA S VATIKANSKE LOŽE: Papa Lav XIV. najavio operaciju pluća i uputio dramatičan apel za ukrajinsko žito - Zločin u Čorcima: Krvava jesen Like i rana koja ne zacjeljuje
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/10/2026Zločin u Čorcima i nakon 35 godina opominje. Doznajte istinu o stradanju devet nevinih civila, nekažnjenim krvnicima i memorijalnom Hodu za… Pročitaj više: Zločin u Čorcima: Krvava jesen Like i rana koja ne zacjeljuje - HRABROST KOJA NE BLIJEDI: ŽIVOTNI PUT I ŽRTVA PORUČNICE ANE DAMJANOVIĆ
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/10/2026Poručnica Ana Damjanović, pilotkinja i dragovoljka 106. brigade HV-a, položila je život na posavskom ratištu. Pročitajte priču o hrabroj časnici Domovinskog… Pročitaj više: HRABROST KOJA NE BLIJEDI: ŽIVOTNI PUT I ŽRTVA PORUČNICE ANE DAMJANOVIĆ - Najstrože čuvana tajna UDBA-e: Što su zapravo ubrizgali u tijelo nadbiskupa Alojzije Stepinca?
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/10/2026Alojzije Stepinac bio je trn u oku totalitarnim režimima. Otkrijte povijesnu istinu o njegovom životu, suđenju i tajnom trovanju. Povijest dvadesetoga… Pročitaj više: Najstrože čuvana tajna UDBA-e: Što su zapravo ubrizgali u tijelo nadbiskupa Alojzije Stepinca? - Pucanj u tami Habsburške Monarhije: Kako je Eugen Kvaternik u Rakovici položio život za slobodnu Hrvatsku
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/10/2026Rakovička buna 1871. bila je prvi oružani ustanak za neovisnu Hrvatsku. Donosimo priču o Kvaternikovoj borbi i pogibiji u Ljupči. U… Pročitaj više: Pucanj u tami Habsburške Monarhije: Kako je Eugen Kvaternik u Rakovici položio život za slobodnu Hrvatsku - LICE HRABROSTI: Žrtva i herojstvo bratića Zaoborni na vukovarskoj Mitnici
Objavio: Dražen Jurmanović | 11/10/2026Novinarka, književnica i braniteljica Tanja Belobrajdić u svom serijalu „Lice hrabrosti“ svakodnevno čuva uspomenu na heroje obrane Vukovara. Povodom 35. obljetnice… Pročitaj više: LICE HRABROSTI: Žrtva i herojstvo bratića Zaoborni na vukovarskoj Mitnici - Obećali su čist zrak, a gradom se širi nesnosan smrad: Tko zaista nadzire spaljivanje otpada u Našicama?
Objavio: Dražen Jurmanović | 10/10/2026Spaljivanje otpada u Našicama izazvalo je novi prosvjed. Građani traže neovisna mjerenja zraka i najavljuju dežurstva ispred cementare. Niti loši vremenski… Pročitaj više: Obećali su čist zrak, a gradom se širi nesnosan smrad: Tko zaista nadzire spaljivanje otpada u Našicama? - Pravda s dva lica – Madraci i rešetke za sirotinju, udobnost vlastitog doma za elitu
Objavio: Dražen Jurmanović | 10/10/2026Afera otpad potresa Hrvatsku. Dok obični građani za sitne prekršaje trunu u pritvoru, elita koja opasnim smećem truje Velebit brani se… Pročitaj više: Pravda s dva lica – Madraci i rešetke za sirotinju, udobnost vlastitog doma za elitu - Zagreb Security Forum: Čovjek kao glavno bojište u eri kognitivnog ratovanja i hibridnih prijetnji
Objavio: Dražen Jurmanović | 10/10/2026Otvoren 11. Zagreb Security Forum. Stručnjaci raspravljaju o otpornosti na hibridne prijetnje, kognitivnom ratovanju i izazovima za sigurnost Europe. U svijetu… Pročitaj više: Zagreb Security Forum: Čovjek kao glavno bojište u eri kognitivnog ratovanja i hibridnih prijetnji
POLITIKA
RAZNO IZ HRVATSKE
DOMOVINSKI RAT
KOLUMNE
IZBOR REDAKCIJE
What do you feel about this post?
Like
Love
Happy
Haha
Sad
