Hrvatska se priključila konzorciju za korištenje transportnog aviona Airbus A400M. Dok Vlada rješava pitanje NATO kvota, postavlja se pitanje je li Airbus A400M strateški optimalan izbor za OSRH.
Ima nečeg duboko poetskog u hrvatskoj obrambenoj politici. Gotovo čitavo desetljeće na stajanci Zračne luke Pleso trunula su dva stara Antonova An-32B. Kada smo ih napokon, usred geopolitičke krize, donirali Ukrajini i tehnički ostali bez ikakvog ozbiljnijeg zračnog transporta fiksiranih krila, vojni se i politički vrh složio oko jedne stvari: državi hitno treba transportni avion.
A onda je uslijedio tipičan hrvatski plot twist. Rješenje koje je trebalo ugasiti požar zapalilo je cijeli državni vrh, pretvorivši nabavu prijeko potrebne opreme u još jedan poligon za međuinstitucionalno iscrpljivanje na relaciji Banski dvori – Pantovčak.
“Timeshare” vojska i magična 2030. godina
Kada je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić na marginama summita u Ankari potpisao Pismo namjere o pristupanju Hrvatske multinacionalnoj floti transportnih zrakoplova Airbus A400M Atlas, PR poruka zvučala je kao iz snova. Rješavamo problem, zadovoljavamo NATO kvote, a najbolje od svega – do 2030. godine to nas neće koštati ni centa.
No, u svijetu vojnih nabava besplatan ručak ne postoji, a nula eura danas znači višemilijunske fakture sutra. Kako sam opisao u ranijoj objavi , Hrvatska nije u Ankari kupila avione – kupila je vrijeme. Proračun Ministarstva obrane trenutačno je pregrijan otplatom eskadrile Rafalea, oklopnjaka Bradley i PZO sustava. Država naprosto nema 100 milijuna eura gotovine za kupnju vlastitih, manjih i primjerenijih transportera.
Umjesto toga, Vlada se odlučila za “timeshare” model. Ušli smo u elitni konzorcij u kojem ćemo moćne, ogromne avione “rentati po potrebi”. Problem? Taj će najam, kada 2030. dođe na naplatu, značiti milijunske paušale samo za pravo prvenstva, te oko 30.000 eura po satu naleta. Slanje stotinu vojnika na Kosovo tom mrcinom financijski je ekvivalentno vožnji taksijem od Zagreba do Dubrovnika kako biste kupili kruh.
Pantovčak uzvraća udarac (i nudi limune)
Politička idila trajala je otprilike do prvog mikrofona koji je stavljen pred Zorana Milanovića. Predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik OSRH, koji je do jučer na sjednicama Vijeća za obranu i sam vapio za transportnim avionima, odjednom je potegnuo ručnu.
Njegovi su argumenti, ruku na srce, u operativnom smislu prilično utemeljeni, no izneseni su u prepoznatljivoj maniri spaljivanja mostova. A400M nazvao je “pravom mrcinom” čiji su kapaciteti za prenošenje teškog oklopa Hrvatskoj potpuno nepotrebni. Uz neizbježne sarkastične opaske kako je Vlada radije mogla “kupiti dva broda limuna protiv skorbuti”, Milanović je aludirao i na to da je A400M francuski proizvod, insinuirajući nastavak Plenkovićeve opsesije Parizom nakon kupnje Rafalea.
Kao krunski dokaz, predsjednik je u priču uvukao i vojsku, tvrdeći da je “certificirano stajalište” Glavnog stožera da taj avion ne valja.
Kronologija jednog nesporazuma
Ovdje dolazimo do najopasnijeg dijela “tvrde kohabitacije” – onog u kojem Ministarstvo obrane, pritisnuto uza zid, mora javno objavljivati interne prepiske kako bi dokazalo da Predsjednik ne govori istinu. Prema podacima MORH-a, vojska zapravo uopće nije bila protiv.
Prvi krug koordinacije
9. ožujka 2026.
Glavni stožer OSRH službeno se pozitivno očituje na prvi nacrt Pisma namjere, bez protivljenja, uz napomenu da treba definirati operativne troškove i sate naleta.
Imenovanje predstavnika
9. travnja 2026.
Oružane snage imenuju predstavnika u radnu skupinu konzorcija. Znakovito: predlažu da predstavnik bude iz civilnog sektora MORH-a.
Konačna potvrda
18. lipnja 2026.
Glavni stožer OSRH potvrđuje pročišćeni tekst Pisma namjere i javlja da nema nikakvih primjedbi.
Ankara i eskalacija
7. srpnja 2026.
Ministar Anušić potpisuje dokument, a Zoran Milanović nedugo zatim izjavljuje da “pouzdano zna” da se vojska usprotivila ideji.
Što nam zapravo treba?
Kada se razgrne dimna zavjesa političkih prepucavanja o tome tko laže i tko kome ne salutira, ostaje gola tehnička činjenica o kojoj vojni stručnjaci poput Marinka Ogoreca govore već mjesecima. Hrvatska je odabrala diplomatski kompromis, a ne taktički optimum.
Airbus A400M (Vladin izbor) 37 , Embraer C-390 (Milanovićev izbor) 26 tona a za naše aktivnosti idealan bi bio C-27J Spartan koji ima nosivost od 11, 5 tona.
I da zaključim …
Slučaj nabave transportnog zrakoplova savršena je studija slučaja modernog hrvatskog upravljanja obranom. Vlada kupuje vrijeme, predsjednik skuplja političke bodove populizmom, a vojska je gurnuta u shizofrenu poziciju gdje načelnik Glavnog stožera sluša zapovijedi dvaju zavađenih polova.
Na kraju dana, Hrvatska će dobiti neograničen pristup preskupom, prevelikom zrakoplovu koji ćemo koristiti rijetko, ali ćemo njime sjajno ispuniti tablice u NATO-ovom sjedištu. Je li to bolje od dva broda limuna? Svakako. Je li optimalno za vojsku? Niti blizu. No, u državi u kojoj je logistika podređena dnevnopolitičkom inatu, i takav je “besplatan” ručak bolji od prazne stajanke.
S proračunskog stajališta, 4 do 5 milijuna eura godišnje je “podnošljiv trošak” za Ministarstvo financija – to je iznos koji se može sakriti unutar šire stavke za modernizaciju bez da izazove drastične rezove u drugim sektorima obrane.
Međutim, strateški problem ostaje isti: dok god smo dio konzorcija, u slučaju krize velikih razmjera (npr. opći sukob na istoku Europe), Hrvatska nema apsolutni prioritet nad tim zrakoplovima. Uvijek će biti “u redu čekanja” iza Francuske, Njemačke ili Ujedinjenog Kraljevstva, što je cijena koju plaćamo za to da ne moramo kupiti vlastite avione.
Foto: NATO
- Sukob institucija i komercijale: Kako je Sergej Trifunović postao nepoželjan u Kulturnom centru Osijek?
Kulturni centar donio je odluku koja je izazvala burne reakcije, a Sergej Trifunović u Osijeku ipak neće izvesti komediju “Ljudi odozgo”. Saznajte političku i pravnu… Pročitaj više: Sukob institucija i komercijale: Kako je Sergej Trifunović postao nepoželjan u Kulturnom centru Osijek? - Stigli novi rezultati HZJZ-a: nisu utvrđene koncentracije PFAS spojeva
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) izvijestio je u utorak 18. kolovoza da su rezultati izvanrednog uzorkovanju vode na području Ličko-senjske županije pokazali da nisu… Pročitaj više: Stigli novi rezultati HZJZ-a: nisu utvrđene koncentracije PFAS spojeva - Tajna ‘jednostavne nabave’: Kako je mikro tvrtka s pet radnika dovela kriminalističku policiju u Županiju?
Rano ujutro, 18. kolovoza 2026. godine, javna nabava našla se u središtu pozornosti kada su policijski istražitelji po nalogu Županijskog državnog odvjetništva ušli u zgradu… Pročitaj više: Tajna ‘jednostavne nabave’: Kako je mikro tvrtka s pet radnika dovela kriminalističku policiju u Županiju? - Devetorica u jednom danu: Herojska žrtva 105. brigade u paklu Posavine koja je zauvijek spojila Bjelovar i Brod
Trideset i četiri godine nakon teških bitaka, Slavonski Brod i Bjelovar ponovno su spojeni u tuzi i ponosu. Saznajte zašto je hrabra 105. brigada trajno… Pročitaj više: Devetorica u jednom danu: Herojska žrtva 105. brigade u paklu Posavine koja je zauvijek spojila Bjelovar i Brod - ZATAŠKAVANJE KOJE JE UZDRMALO DRŽAVU: Istina o opasnom otpadu u Gospiću natjerala Sabor na izvanredno zasjedanje!
Predsjednik Zoran Milanović zatražio je izvanredno zasjedanje Sabora. Glavna tema je opasni otpad Gospić, čije ilegalno odlaganje trajno ugrožava ljude. Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović… Pročitaj više: ZATAŠKAVANJE KOJE JE UZDRMALO DRŽAVU: Istina o opasnom otpadu u Gospiću natjerala Sabor na izvanredno zasjedanje! - Preminula Vedrana Rudan: Njezina posljednja objava na mrežama savršeno opisuje kako je i živjela
Istaknuta hrvatska književnica, kolumnistica i društvena kritičarka Vedrana Rudan preminula je 18. kolovoza 2026. godine u 77. godini života, nakon teške i iscrpljujuće borbe s… Pročitaj više: Preminula Vedrana Rudan: Njezina posljednja objava na mrežama savršeno opisuje kako je i živjela - DOSJE ŠRETER: Tko već tri desetljeća skriva kosti hrvatskog mučenika i mračnu tajnu logora Bučje?
Hrvatski mirotvorac i liječnik Ivan Šreter otet je 1991. u Pakracu. Tko danas skriva istinu i tijelo mučenika iz logora Bučje? Ugledni pakrački liječnik, humanist… Pročitaj više: DOSJE ŠRETER: Tko već tri desetljeća skriva kosti hrvatskog mučenika i mračnu tajnu logora Bučje? - Povijesni udarac beogradskoj asimilaciji: Riječi Oca Domovine koje su probudile nacionalnu svijest
Na današnji dan, 18. kolovoza 1852. godine, ispisane su stranice koje će trajno usmjeriti tijek hrvatske nacionalne povijesti. U Gajevim „Narodnim novinama“, dr. Ante Starčević,… Pročitaj više: Povijesni udarac beogradskoj asimilaciji: Riječi Oca Domovine koje su probudile nacionalnu svijest - GEOPOLITIČKO UPOZORENJE ADMIRALA LOŠE: “Budući ratovi vodit će se za vodu, Hrvatska hitno mora postati ekološko dobro!”
Umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo u podcastu Radio Mrežnice upozorava javnost da je pitka voda najvažniji geostrateški resurs današnjice te detaljno objašnjava zašto se Hrvatska hitno… Pročitaj više: GEOPOLITIČKO UPOZORENJE ADMIRALA LOŠE: “Budući ratovi vodit će se za vodu, Hrvatska hitno mora postati ekološko dobro!” - Saznajte kako je otpad u Gospiću izazvao revolt građana. Zbog političkog prepucavanja napustili su sjednicu i poručili: Vidimo se u Zagrebu!
Kada je na dnevnom redu otpad u Gospiću, političari nude svađu umjesto sanacije. Zato su građani napustili lakrdiju od sjednice. Saborski odbori i razna povjerenstva… Pročitaj više: Saznajte kako je otpad u Gospiću izazvao revolt građana. Zbog političkog prepucavanja napustili su sjednicu i poručili: Vidimo se u Zagrebu!
