Četvrta godišnjica smrti prof. dr. Zvonimira Šeparovića – neumorni zagovornik pravde i prava žrtava

Domovinski rat Nove obavijesti Vijesti

Na današnji dan obilježava se četvrta godišnjica smrti prof. dr. Zvonimira Šeparovića, istaknutog hrvatskog pravnika, akademika, bivšeg ministra i diplomata, čiji su znanstveni, politički i moralni doprinosi trajno obilježili suvremenu hrvatsku povijest, posebice u borbi za pravdu žrtava Domovinskog rata.


Danas se navršavaju četiri godine od smrti prof. dr. Zvonimira Šeparovića, jednog od najznačajnijih hrvatskih pravnika, akademika i državnika, čije su riječi i djela ostavili dubok i neizbrisiv trag u pravnoj znanosti, diplomaciji i političkom životu Republike Hrvatske.

Prof. dr. Zvonimir Šeparović rođen je 14. rujna 1928. godine u Blatu na Korčuli, gdje je završio osnovno obrazovanje. Gimnazijske dane proveo je u Dubrovniku i Splitu, a maturirao je 1947. godine. Iste se godine upisao na Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, gdje započinje put koji će ga uvesti među najutjecajnije pravne autoritete svog vremena.

Svoje stručno usavršavanje nastavio je u inozemstvu – od 1963. do 1965. boravio je na prestižnom Max-Planck-Institutu za kazneno i međunarodno pravo u Freiburgu, gdje je dodatno oblikovao svoje znanstvene interese. Doktorirao je 1966. godine na Pravnom fakultetu u Ljubljani, s temom „Krivično-pravna zaštita sigurnosti saobraćaja“, potvrdivši se kao vrstan poznavatelj kaznenog prava.

U ključnim godinama stvaranja hrvatske države, Šeparović preuzima i odgovorne političke dužnosti. Kao nestranačka osoba imenovan je 1991. godine ministrom vanjskih poslova u Vladi nacionalnog jedinstva Franje Gregurića. Premda se u pojedinim pitanjima vanjske politike nije slagao s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, ostao je dosljedan vlastitim načelima i profesionalnom integritetu. Već 1992. imenovan je stalnim predstavnikom Republike Hrvatske pri Ujedinjenim narodima, gdje je zastupao interese mlade države u jednom od najzahtjevnijih razdoblja njezine međunarodne afirmacije.

Dužnost ministra pravosuđa obnašao je od 15. travnja 1999. do 27. siječnja 2000. godine. Upravo u tom razdoblju povukao je jedan od najvažnijih i najsnažnijih pravno-političkih poteza novije hrvatske povijesti – podnošenje tužbe Republike Hrvatske protiv Savezne Republike Jugoslavije za genocid pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. Taj čin nije bio samo pravni postupak, već snažna poruka da se zločini počinjeni tijekom Domovinskog rata ne smiju relativizirati niti zaboraviti.

Šeparović je osobito bio poznat kao utemeljitelj i zagovornik viktimologije te neumorni borac za prava žrtava. Njegov stav bio je jasan i beskompromisan, sažet u jednoj od njegovih najcitiranijih misli:
„Prema Ustavu Izraela, nitko nije ovlašten u ime žrtava opraštati zločine.“
Tim je riječima podsjećao da pravda ne smije biti politička valuta, a sjećanje na žrtve predmet pogodbi.

Bio je član brojnih međunarodnih organizacija, autor i urednik niza znanstvenih i stručnih djela koja su oblikovala hrvatsku i međunarodnu pravnu misao. Njegova javna upozorenja, među kojima i rečenica: „Na listama suradnika Udbe veliki je broj iznenađenja!“, svjedoče o njegovoj spremnosti da se suoči s neugodnim istinama, bez obzira na političke ili društvene posljedice.

Prof. dr. Zvonimir Šeparović preminuo je na današnji dan, 30. siječnja 2022. godine, u Zagrebu, u 94. godini života. Iza sebe je ostavio bogatu znanstvenu ostavštinu, snažan moralni kompas i trajnu obvezu društvu – da pravda mora biti dostižna, a žrtve nikada zaboravljene.

U spomen na njegov život i djelo, neka nas njegov primjer podsjeti na važnost istine, odgovornosti i trajne borbe za pravdu.

Počivao u miru.



POLITIKA

Milanović optužuje Plenkovića za političku trgovinu: “Ustavni sud ne smije biti produžena ruka Vlade”

Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće

Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura

RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori