Portal Veterani - Ovisnost Mladih: Uzroci I Prevencija

Sve češća ovisnost mladih nije problem koji nastaje preko noći, već je često posljedica niza nezdravih životnih navika i nedostatka adekvatne obiteljske podrške, istaknule su stručnjakinje u današnjem gostovanju na HRT-u. U otvorenom razgovoru o rizičnom ponašanju, prevenciji i liječenju, sudjelovale su dr. med. Danica Romac, specijalistica psihijatrije iz NZJZ “dr. Andrija Štampar”, te doc. dr. sc. Dijana Mayer, specijalistica epidemiologije iz HZJZ-a.

Problem počinje puno prije samih droga

Iako je fokus javnosti često usmjeren isključivo na narkotike, struka upozorava da problem ima mnogo dublje korijene.

“Droge su zapravo zadnje na redu. Nisu psihoaktivne tvari ono prvo kod mladih, nego tu postoji niz nezdravih navika i rizičnih ponašanja koja kreću još od vrtića,” objašnjava doc. dr. sc. Dijana Mayer.

Sjedilački način života, prekomjerno korištenje društvenih mreža, nedostatak higijene sna i nepravilna prehrana samo su neki od faktora. Te navike, upozorava dr. Mayer, nikada ne dolaze same, već “uvijek idu u paketu” s ranom konzumacijom alkohola i cigareta. U takvim situacijama, posezanje za psihoaktivnim tvarima mladima često služi kao “štaka u životu” kada se osjećaju usamljeno ili su izloženi kroničnom stresu.

Emocionalna patnja i razlike među spolovima

Dobna granica u kojoj mladi dolaze u prvi doticaj s opijatima sve se više spušta. Prema podacima, prvi kontakt s alkoholom bilježi se već između 12. i 14. godine, dok konzumacija psihoaktivnih sredstava započinje oko 15. godine života. Dr. Danica Romac upozorava da su obrasci ovisnosti donedavno bili strogo podijeljeni po spolu, iako se te razlike danas sve više smanjuju.

“Djevojčice češće kreću u konzumaciju iz emocionalnih unutarnjih razloga, zbog stresa, anksioznosti ili potrebe za regulacijom raspoloženja. One brže idu u ovisnost i češće koriste lijekove za smirenje,” ističe dr. Romac.

S druge strane, mladići su skloniji impulsivnosti, traženju uzbuđenja i riziku, pri čemu najčešće posežu za ilegalnim drogama poput THC-a. Posljedice na mladi organizam su razorne – od teških depresivnih poremećaja i problema u obitelji, do ozbiljnog pada školskog uspjeha i pada motivacije za svakodnevne zadatke.

Stigma kao najveća prepreka oporavku

Kada eksperimentiranje izmakne kontroli, pravovremeno prepoznavanje problema ključno je za uspješno liječenje. Iako je sustav u Hrvatskoj dobro organiziran kroz službe za mentalno zdravlje koje su dostupne bez uputnice, put do oporavka je dugotrajan.

“Najveći izazov je zapravo stigma. Stigma je velika prepreka liječenju i većina ljudi ne želi potražiti pomoć radi straha da će biti etiketirani u sustavu,” navodi dr. Romac. Ipak, ohrabruje činjenica da je, uz multidisciplinaran pristup stručnjaka i snažnu podršku obitelji, potpuni oporavak i povratak funkcionalnom životu u velikoj mjeri moguć.

Prevencija: Uloga obitelji i škole

Sve počinje i završava s edukacijom i komunikacijom. Mladi u adolescenciji prirodno pokazuju bunt i sklonost eksperimentiranju, no upravo im je tada najpotrebniji otvoreni razgovor.

“Škola nije samo obrazovna ustanova. Važno je učenike zaposliti, osmisliti im slobodno vrijeme i ne ostaviti ih da su sami,” zaključuje dr. Mayer, naglašavajući da kroz sportske, dramske i plesne skupine škola mora postati sigurno mjesto za odrastanje i “drugi dom” svakom djetetu.