Izvanredna sjednica Gradskog vijeća Rijeke: Prijedlog zaključka o osudi ustaških simbola nije usvojen

Nove obavijesti Politika Vijesti

Na izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća Grada Rijeke vijećnici su raspravljali o prijedlogu zaključka kojim se od gradonačelnice traži poduzimanje mjera za sprječavanje korištenja obilježja, slogana i poruka kojima se veliča ili potiče nacionalna, rasna ili vjerska mržnja na javnim površinama i u prostorima kojima upravlja Grad Rijeka.

Prijedlog zaključka potpisalo je 13 vijećnica i vijećnika, a rasprava je sazvana uoči najavljenih koncerata, uz koje se, prema predlagateljima, u prijašnjim slučajevima često vezao govor mržnje, isticanje ustaških i fašističkih simbola te uzvikivanje zabranjenih pokliča.

Predlagatelji: Poruka, a ne zabrana koncerata

U ime predlagatelja, vijećnik Nebojša Zelić naglasio je kako zaključak nije usmjeren na zabranu konkretnih događaja, već na jasno vrijednosno opredjeljenje Gradskog vijeća.

Svjesni smo da ovaj zaključak neće imati neposredne reperkusije na već dogovorene koncerte, ali želimo poslati jasnu poruku da riječko predstavničko tijelo nedvosmisleno osuđuje manifestacije fašizma, ustaštva i govora mržnje – rekao je Zelić.

Dodao je kako je povod rasprave širi društveni kontekst, uključujući niz incidenata u gradu – od grafita s antisemitskim porukama, naljepnica i simbola mržnje na javnim površinama do skandiranja zabranjenih pokliča na javnim okupljanjima.

Ovo vijeće mora pokazati da vidi i čuje što se događa na ulicama, zidovima i javnim prostorima grada te da je spremno reagirati u okviru svojih ovlasti – istaknuo je.

Zelić je pritom podsjetio da je veličanje fašističkih i ustaških simbola zabranjeno člankom 39. Ustava Republike Hrvatske te da se zaključak temelji i na praksi Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava.

PGS-IDS-RI: Govor mržnje se u Rijeci ne smije tolerirati

U ime Kluba PGS-IDS-RI, vijećnica Anet Trope Čavar poručila je kako je nužno da Gradsko vijeće jasno kaže da u Rijeci nema mjesta bilo kakvom obliku govora mržnje.

Smatramo da je isticanje fašističkih i ustaških obilježja neprihvatljivo i da se takve pojave ne smiju tolerirati. Ovaj zaključak je poruka, a ne instrument zabrane – rekla je.

Osvrnula se i na izjave gradonačelnice, koje je ocijenila uvredljivima, podsjetivši da su iste političke opcije i ranije na nacionalnoj razini predlagale strože sankcioniranje propagiranja totalitarnih režima.

Ako se slažemo da su ti simboli i poruke neprihvatljivi, tada to moramo jasno i javno reći – zaključila je.

HDZ: Zaključak je pravno besmislen i politički licemjeran

Suprotno stajalište iznio je vijećnik Josip Ostrogović u ime Kluba HDZ-a, ocijenivši kako je riječ o politički motiviranoj i pravno neobvezujućoj inicijativi.

Ovdje se predlaže zaključak kojim se gradonačelnici sugerira da spriječi kaznena djela i protuustavne radnje, što nije u samoupravnoj nadležnosti Grada, već MUP-a i pravosuđa – rekao je Ostrogović.

Ustvrdio je kako je stvarni cilj rasprave zabrana koncerata, ali da predlagatelji nemaju političke hrabrosti to otvoreno reći. Podsjetio je i da su se slični koncerti u Rijeci održavali i ranijih godina bez reakcija tadašnje vlasti.

Tri sata koncerta postali su razlog za izvanrednu sjednicu, dok se o trideset godina propadanja Rijeke nije sazivala nijedna – poručio je Ostrogović, navodeći niz infrastrukturnih i financijskih problema grada.

Naglasio je da svako kršenje zakona treba sankcionirati, ali da to trebaju činiti institucije, a ne politička tijela.

Replike dodatno zaoštrile raspravu: optužbe za licemjerje, odgovornost i politizaciju

U nastavku rasprave za replike su se javile vijećnice Ivana Prica Matijaš i Ana Trošelj, zatim vijećnik Srđan Srdoč, kao i jedan od predlagatelja zaključka Nebojša Zelić. Replike su dodatno zaoštrile ton sjednice, uz međusobne optužbe za licemjerje, selektivno pamćenje i politizaciju teme govora mržnje.

Ivana Prica Matijaš (SDP) odbacila je tvrdnje vijećnika HDZ-a Josipa Ostrogovića da se radi o isključivo politički motiviranoj inicijativi, istaknuvši kako on, prema njezinim riječima, nije uzeo u obzir prikazane primjere fašističkih simbola i govora mržnje u samom središtu grada.

Ako tvrdite da Rijeka njeguje antifašističke vrijednosti i da ekstremizam ne podržavate, onda ovaj zaključak uopće ne bi trebao biti sporan – poručila je Prica Matijaš, naglasivši kako je upravo preventivno djelovanje odgovornost gradske vlasti i predstavničkog tijela.

Dodala je da su povici i poruke zabilježene na ranijim koncertima u drugim gradovima, kao i pozivi na nasilje prema političarima, razlog zbog kojeg se o ovoj temi mora jasno i pravodobno zauzeti stav.

Ana Trošelj (Možemo!) u svojoj kratkoj, ali oštroj replici optužila je Ostrogovića da namjerno fokusiranjem rasprave na koncert pokušava izbjeći jasno izjašnjavanje o fašizmu.

Pitanje je imate li hrabrosti dignuti ruku protiv onoga što sami tvrdite da vam je neprihvatljivo – rekla je Trošelj, dodavši kako se rasprava svjesno preusmjerava kako bi se prikupili politički bodovi.

Vijećnik Srđan Srdoč (IDS) naglasio je kako inicijativa nije usmjerena protiv koncerata, podsjetivši da su se slični događaji u drugim sredinama održavali bez problema, ali je upozorio na kontinuirani izostanak reakcije Grada na grafite i incidente.

Inicijativa je potaknuta činjenicom da grad kao institucija mora učiniti sve što je u njegovoj moći da spriječi eskalaciju govora mržnje i nasilja – rekao je Srdoč, navodeći incidente na Zametu i događaje vezane uz međunarodna sportska natjecanja.

Nebojša Zelić (Možemo!) istaknuo je da cilj zaključka nije reguliranje glazbenih ukusa, već jasno razgraničenje između Domovinskog rata i ustaške simbolike.

Riječ je o političkim porukama i pozdravima koji su protudržavni. Jedna od poanti ove inicijative je upravo odvajanje Domovinskog rata od tog pozdrava – rekao je Zelić, naglasivši da Rijeka, zbog svoje povijesti i kulture sjećanja, ima posebnu odgovornost poslati jasnu poruku cijeloj Hrvatskoj.

Na replike je potom odgovorio vijećnik Ostrogović, ustrajući u stavu da je inicijativa zakašnjela i selektivna te da su se incidenti na koje se predlagatelji pozivaju dogodili u vrijeme prethodne gradske vlasti.

Da je tada sazvana izvanredna sjednica, danas ne bismo ovdje sjedili – rekao je Ostrogović, ponovivši da HDZ osuđuje svaki oblik fašizma i nasilja, ali da ne prihvaća zaključak koji smatra pravno besmislenim i politički motiviranim.

Milaković: Grafiti nisu problem od jučer

U raspravu se potom uključio i zamjenik gradonačelnice Aleksandar Saša Milaković, koji je istaknuo da grafiti i poruke mržnje u Rijeci postoje godinama te da su građani bezuspješno tražili njihovo uklanjanje i prije promjene vlasti.

Sada kada ih počinjemo sustavno uklanjati, optužuje nas se da smo problem – rekao je Milaković, ocijenivši da se tema koristi kao zamjena za izostanak konkretnih politika i prijedloga.

Dodao je kako Rijeka nije grad straha niti netrpeljivosti, navodeći primjere mirnih i dostojanstvenih javnih okupljanja u posljednjim mjesecima.

Na Milakovićeve navode ponovno je reagirala Ivana Prica Matijaš, priznajući da je neuklanjanje grafita u ranijem razdoblju bilo pogrešno, ali upozorivši na, kako je rekla, sve izraženiju eskalaciju incidenata.

Problem nije izmišljen. On se širi, ne samo u Rijeci nego i u cijeloj Hrvatskoj, i zato zahtijeva jasnu političku reakciju – zaključila je.

Trošelj: Rijeka se ne smije hraniti šutnjom – antifašizam nije fraza, nego obveza

U nastavku rasprave, u ime predlagatelja zaključka ponovno se obratila vijećnica Ana Trošelj (Možemo!), odbacivši tvrdnje da je inicijativa pokušaj prikazivanja Rijeke kao fašističkog grada.

Upravo suprotno. Mi želimo pokazati Rijeku onakvom kakva jest i kakva mora ostati – antifašističkim gradom – poručila je Trošelj, naglasivši kako inicijativa nije usmjerena protiv ikoga osobno, niti protiv glazbenih događaja, već protiv normalizacije mržnje i ekstremizma.

Istaknula je da su vijećnici već ranije pozvani da se jasno izjasne o antifašističkim vrijednostima, no da se rasprava sada, kako je rekla, pokušava preusmjeriti na proceduralna i politička pitanja.

– Ako se u ovako važnoj temi pažnja svjesno skreće kako bi se opravdalo odbijanje osude poruka koje potiču nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, tada se moramo zapitati zašto – rekla je Trošelj, izravno se osvrnuvši na kritike vijećnika HDZ-a Josipa Ostrogovića.

Govoreći o vlastitim dvojbama, priznala je da se mjesecima pitala treba li ponovno otvarati teme koje su, kako je rekla, davno trebale biti zatvorene.

Mislila sam da će se ekstremizam sam ispuhati ako ga ignoriramo. Bila sam u krivu. Oni se hrane našom šutnjom i postaju sve glasniji – upozorila je.

Dodala je da je upravo zbog toga važno da iz Gradskog vijeća ode jasna i nedvosmislena poruka da Rijeka ne tolerira fašističku i ustašku simboliku.

Mataruga: Šutnja je skuplja od svake izvanredne sjednice

U ime kluba vijećnika, Stefan Mataruga ocijenio je da je tema izvanredne sjednice u potpunosti opravdana.

Trošak šutnje daleko je veći od troška ove sjednice – rekao je, upozorivši na porast neofašističkih tendencija ne samo u Rijeci i Hrvatskoj, već i šire u Europi.

Naglasio je kako ignoriranje ekstremizma vodi njegovoj normalizaciji, osobito među mladima.

Vidimo sve više mladih ljudi koji relativiziraju mržnju. Ljubav se ne može graditi na isključivosti – poručio je, pozvavši vijećnike da odluku donesu prema vlastitoj savjesti, a ne stranačkim linijama.

Zelić: Vrijeme je da vlast jasno kaže – dosta

Nebojša Zelić (Možemo!) istaknuo je kako predlagatelji ne traže zabrane, već jasan vrijednosni stav gradske vlasti.

Zakoni i mjere imaju i simboličku, ekspresivnu funkciju. Tražimo da se jasno kaže da gradska vlast ne odobrava ustaške i fašističke pozdrave, niti poruke koje se očekivano pojavljuju na određenim događajima – rekao je.

Naglasio je kako je i sama gradska uprava ranije prepoznala problem radikalizacije mladih, što potvrđuju i održani sastanci na tu temu.

Ne tražimo da se grafiti samo potiho brišu, nego da se javno i jasno kaže da je toga dosta – poručio je.

Bolf: Koncert je samo povod, problem je dublji

Vijećnica Irena Bolf upozorila je da aktualni koncert nije uzrok, već povod rasprave.

Kap koja je prelila čašu su događaji poput nedavnog antifašističkog prosvjeda koji je ometala skupina mladića uz ustaške parole, baklje i petarde, pri čemu je ozlijeđeno dijete – rekla je, pozvavši gradonačelnicu da podrži zaključak i preventivne mjere.

Koljanin: Politiziranje teme i selektivna odgovornost

Suprotno stajalište iznio je vijećnik Koljanin, koji je poručio da se protivi zabrani koncerata, ali da izvanrednu sjednicu smatra pretjeranom reakcijom i politizacijom teme.

Nitko u ovom vijeću nema ekskluzivno pravo na antifašizam, kao što ni domoljublje nije isključivo pravo desnice – rekao je, naglasivši da se grad godinama vodio ideološkim podjelama, dok su se ključni komunalni i socijalni problemi zanemarivali.

Upozorio je da se grafiti i ekstremističke poruke u Rijeci pojavljuju godinama, bez reakcije ranijih vlasti, te da se sadašnja rasprava koristi za preusmjeravanje pažnje s nagomilanih problema grada.

Zaoštrene replike bez približavanja stavova

U replikama su Ana Trošelj i Ivana Frica Matijaš odbacile optužbe o politizaciji, istaknuvši da zaključak ima jednostavnu poruku – osudu govora mržnje i fašističkih simbola.

Ako ovaj zaključak ne prođe, šaljemo poruku da je govor mržnje prihvatljiv. A vjerujem da to nitko od nas ne želi – poručila je Frica Matijaš.

Nebojša Zelić podsjetio je da je namjera predlagatelja bila upravo suprotna – izbjeći političko prepucavanje i donijeti zajednički, simbolički važan akt.

Miletić: Rijeka ima problem s mržnjom – ali i s neprovođenjem vlastitih odluka

U raspravu se potom uključio Predrag Miletić (Lista za Rijeku), naglasivši da njegova politička opcija pripada centru te da jednako odbacuje i desni i lijevi ekstremizam.

Za nas je svaki oblik ekstremizma neprihvatljiv, bez iznimke – rekao je Miletić, pojasnivši da je upravo zbog toga podržao inicijativu, ali ne i način na koji je, kako je rekao, uvodno predstavljena.

Upozorio je da se Rijeka desetljećima predstavlja kao grad tolerancije, multikulturalnosti i otvorenosti, no da stvarnost, prema njegovim riječima, sve češće pokazuje suprotno.

– Nažalost, Rijeka se danas po broju incidenata i izljeva mržnje sve više može uspoređivati s gradovima koji su u javnosti postali sinonim za takve pojave – rekao je Miletić, podsjetivši na niz incidenata iz posljednjih dvadesetak godina.

Kao primjere naveo je vandalizam nad pravoslavnom crkvom na Sušaku, pokušaj zapaljenja ulaza u Konzulat Srbije, kao i učestalo premazivanje i skrnavljenje spomenika poginulima u Drugom svjetskom ratu.

Posebno se osvrnuo na Akcijski plan za sprječavanje vandalizma koji je donesen 2020. godine, a koji, prema njegovim riječima, nikada nije dosljedno proveden.

– Grafiti koji vrijeđaju na temelju nacionalnosti, vjere ili rase stoje na zidovima mjesecima, pa i godinama. Time se takve poruke prešutno legaliziraju – rekao je Miletić, navodeći primjer velikih grafita mržnje na Martinkovcu koji su uklonjeni tek nakon višemjesečnog odgađanja.

Zaključio je kako je odgovornost za provedbu tog plana na izvršnoj vlasti te pozvao aktualnu gradonačelnicu da ga počne odlučno provoditi.

Ne možemo se pozivati na vrijednosti ako ih ne provodimo u praksi – poručio je.

Mandić: Borba protiv totalitarizama mora počivati na pravu, a ne na političkom pamfletu

Vijećnica Petra Mandić (Most) u svom je izlaganju naglasila da se o totalitarizmima treba jasno i nedvosmisleno izjasniti, ali je upozorila da to ne smije biti učinjeno kroz, kako je rekla, politički pamflet.

Pozvala se na Deklaraciju Mosta, kojom se osuđuju svi totalitarni režimi – fašizam, nacizam i komunizam – te istaknula važnost poštivanja ustavnog poretka i odluka sudbene vlasti.

Ako ne poštujemo sudove i presumpciju nevinosti, ako unaprijed presuđujemo i zabranjujemo, tada i sami klizimo prema totalitarizmu – upozorila je.

Mandić je ocijenila da se rasprava o porastu ekstremizma mora temeljiti na službenim podacima, a ne na pojedinačnim snimkama i izoliranim incidentima.

Ako tvrdimo da postoji porast ekstremizma, onda to moramo potkrijepiti statistikama MUP-a, izvješćima sigurnosnih službi i relevantnim istraživanjima – rekla je.

Posebno se osvrnula na sudsku praksu vezanu uz pjesmu „Bojna Čavoglave“, istaknuvši kako su sudovi zauzeli stav da se u konkretnim slučajevima radi o kontekstu Domovinskog rata, a ne o poticanju mržnje.

– Ne smijemo se zavaravati. Povod ove rasprave je upravo taj koncert i nastojanje da se u budućnosti zabrane takvi događaji, što smatram nedemokratskim i neustavnim – poručila je.

Zaključila je kako borba protiv mržnje mora ići ruku pod ruku s poštivanjem pravnog poretka, slobode izražavanja i temeljnih demokratskih načela.

Paleka: Antifašizam nije PR-fraza, nego jasna obveza djelovanja

U nastavku rasprave riječ je dobila Hana Paleka, istaknuvši kako izvanredna sjednica Gradskog vijeća nije sazvana iz političkog hira, već zbog, kako je naglasila, stvarne potrebe da se javno reagira na pojave koje zadiru u temeljne vrijednosti riječkog i hrvatskog društva.

U javnom prostoru svjedočimo događajima koji izravno ugrožavaju vrijednosti na kojima počiva ovaj grad. Zabrinjava to što gradska vlast u svojim istupima više pazi da nikoga ne uvrijedi, nego da zauzme jasan i nedvosmislen stav prema nasilju, porukama mržnje i neprimjerenim simbolima – poručila je Paleka.

Ocijenila je da se antifašizam u posljednje vrijeme relativizira i prilagođava političkim okolnostima, pri čemu se, prema njezinim riječima, definicija tog pojma mijenja iz tjedna u tjedan.

Umjesto jasne obrane antifašističkih vrijednosti ustavnog poretka, svjedočimo kaotičnom pozicioniranju: od izbjegavanja podrške građanskim prosvjedima protiv fašizma, preko umanjivanja značenja samog pojma fašizma, do tvrdnji da nekoliko koncerata ne može ugroziti riječki antifašizam – navela je.

Naglasila je da antifašizam nije apstraktan niti prilagodljiv pojam, već konkretan vrijednosni stav i javna odgovornost.

Govoreći i iz perspektive pripadnice nacionalne manjine, Paleka je upozorila da poruke mržnje nikada nisu stvar interpretacije ili osobnog dojma.

One nose vrlo konkretno povijesno iskustvo progona, nasilja i dehumanizacije. Kada se na javnim okupljanjima masovno pojavljuju ustaška obilježja i simboli zločinačkog režima, to više nije samo koncert, nego jasna poruka isključivanja i povijesnog revizionizma – rekla je.

Dodala je da pjesme koje parafraziraju izjave Ante Pavelića, glorificiraju ustaški pokret ili nasilje ne mogu biti tretirane kao neutralan umjetnički izraz, već kao normalizacija zločina protiv čovječnosti.

U takvim situacijama šutnja nije neutralnost. Šutnja je poruka – zaključila je, istaknuvši da su ljudska prava često ugrožena upravo postupnom relativizacijom i izbjegavanjem jasnog stava.

Mandić: Hrvatska ne srlja u ustaštvo

U replici vijećnica Petra Mandić osporila je teze o masovnoj ugroženosti i porastu ekstremizma, ocijenivši da se ideološke podjele koriste kako bi se prikrili brojni komunalni i razvojni problemi u gradu.

Kao protuargument navela je primjere kulturne i društvene otvorenosti, ističući popularnost regionalnih filmova i koncerata, kao i velik broj radnika iz Srbije koji, prema njezinim riječima, u Hrvatskoj žive i rade bez ikakvih problema.

Reakcije dijela hrvatske ljevice identične su retorici Vučićevih tabloida – da Hrvatska nezaustavljivo srlja u ustaštvo. To jednostavno ne stoji – poručila je.

Paleka: Grafiti mržnje nisu smiješni

U odgovoru na repliku Hana Paleka je istaknula kako joj nije nimalo smiješno svakodnevno prolaziti pored grafita mržnje, osobito kao pripadnici nacionalne manjine.

Dodala je kako bi i sama rado sudjelovala u raspravama o drugim važnim gradskim temama, ali je podsjetila da se na mnoga vijećnička pitanja mjesecima ne dobivaju odgovori.

Stanković: Šutnja liberalne većine uvijek je bila saveznik ekstremizma

U raspravu se potom uključio vijećnik Stanković, naglasivši kako demokratska prava uvijek nose i odgovornost pravovremenog reagiranja.

Povijest nas uči da ekstremne ideologije nikada nisu pobjeđivale same, već zahvaljujući šutnji i izostanku otpora većine – rekao je.

Ocijenio je da predloženi zaključak ima prvenstveno simboličku, ali i preventivnu i edukativnu ulogu, te da predstavlja minimalan, ali nužan odgovor na pojave koje su, kako je naveo, jasno prikazane u uvodnoj prezentaciji.

– Ako danas ne reagiramo administrativno i jasno, sutra ćemo možda biti prisiljeni reagirati na puno teži način – upozorio je.

Pozvao je vijećnike da podrže zaključak i time pošalju poruku da Rijeka neće šutjeti pred pojavama koje ugrožavaju civilizacijske vrijednosti, ljudska prava i demokratske standarde.

Rinčić: Rijeka ne smije ostati bez političkog centra – osuda mržnje mora biti nedvosmislena, ali i zakonita

U svom opsežnom obraćanju Gradskom vijeću, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić naglasila je snažnu polarizaciju političke scene u gradu, upozorivši na postupno nestajanje prostora političkog centra te na opasnost da se vrijednosne teme koriste kao sredstvo političkog isključivanja.

Istaknula je kako je tema rasprave sama po sebi legitimna, ali problem vidi u načinu na koji je komunicirana i prezentirana javnosti.

Antifašizam se u ovoj raspravi pokušava prikazati kao ekskluzivno vlasništvo jedne političke opcije, što stvara zbunjivanje javnosti i izvrtanje pojmova – poručila je Rinčić.

Naglasila je razliku između, kako je rekla, „povijesno opterećenog, komunističkog antifašizma“ i suvremenog, demokratskog antifašizma koji je ugrađen u Ustav Republike Hrvatske i svakodnevno se živi kroz institucije i zakone.

Upozorila je i da Republika Hrvatska, sukladno europskim deklaracijama i rezolucijama, osuđuje sve totalitarne režime, a ne selektivno samo jedan oblik ekstremizma.

„Ovo nije tema za izvanrednu sjednicu Gradskog vijeća“

Rinčić je dovela u pitanje opravdanost izvanredne sjednice, ocijenivši da se radi o temi koja je već normativno regulirana i koju provode nadležne institucije.

Da smo doista htjeli podići svijest građana, mogli smo organizirati okrugli stol ili javnu raspravu. Umjesto toga, stvara se politički sukob koji odvlači pažnju od stvarnih, svakodnevnih problema građana – rekla je, navodeći kao primjer prometnu i zdravstvenu dostupnost KBC-a na Sušaku.

Ocijenila je da se u javnom prostoru sve češće fabriciraju teme radi političkog preživljavanja pojedinih aktera, pri čemu se vrijednosna pitanja koriste za stvaranje dojma društvenog kaosa koji, prema njezinim riječima, ne odgovara stvarnosti.

Gradonačelnica o pritiscima i „hodu po žici“

Govoreći o svom mandatu, Rinčić je otvoreno priznala da ga nije zamišljala kao „stalni hod po žici“, u kojem se svaka izjava i odluka interpretira isključivo kroz ideološku podjelu na lijevo i desno.

Politički prostor centra u Rijeci, ali i u Hrvatskoj, toliko je sužen da gotovo i ne postoji. Svako djelovanje svodi se na binarnu logiku – rekla je, dodajući da i ljevica i desnica imaju zajednički interes u potiskivanju tog prostora.

Naglasila je da su upravo rezultati posljednjih lokalnih izbora pokazali kako građani Rijeke žele izlaz iz takvog bipolarnog modela.

– Moja politička obveza je očuvati i širiti prostor centra. To nije prostor bez stavova, već prostor u kojem se različiti stavovi mogu harmonizirati – poručila je.

O koncertu, optužbama i granicama ovlasti

Gradonačelnica se posebno osvrnula na kritike zbog nezabrane koncerta Marka Perkovića Thompsona, odbacivši optužbe da time podriva ustavne vrijednosti ili se „dodvorava desnici“.

– Da koncert doista ugrožava ustavni poredak i javni red, ne bi se mogao održati ni u Zagrebu, ni u Varaždinu, ni u Splitu. Za zaštitu ustavnog poretka postoje nadležne institucije, a ne gradonačelnici – naglasila je, podsjetivši na nedavnu sudsku odluku koju u potpunosti podržava.

Istaknula je kako je s organizatorima koncerta održala razgovore, jasno naglasivši obvezu poštivanja zakona, te da Grad surađuje s policijom i nadležnim službama kako bi događaj protekao mirno i bez incidenata.

Uklanjanje grafita i konkretne mjere

Osvrnuvši se na kritike o „pothom“ uklanjanju grafita, Rinčić je poručila da Grad Rijeka neće tolerirati govor mržnje u javnom prostoru.

Izvijestila je da je evidentirano 277 grafitiranih lokacija u užem gradskom području te da je uklanjanje započelo upravo u tjednu obilježavanja Dana sjećanja na holokaust.

Ovo nije pitanje estetike, nego jasne vrijednosne poruke – rekla je, dodavši da se pojačava suradnja sa školama i udrugama kroz edukativne programe, kao i sigurnost javnog prostora postavljanjem kamera.

Zaključno: povjerenje u građane i institucije

Rinčić je zaključila kako niti jedan koncert, ali niti jedan zaključak Gradskog vijeća, ne može promijeniti antifašističke vrijednosti Rijeke.

Vjerujem u građane ovoga grada i u institucije pravne države. Ne daj Bože da bi zaključci gradskih vijeća trebali štititi hrvatski ustavni poredak – poručila je na kraju izlaganja.

Sjednica zaključena bez usvojenog zaključka

Nakon višesatne i sadržajno burne rasprave, Gradsko vijeće Grada Rijeke pristupilo je glasovanju o prijedlogu zaključka kojim se tražila dodatna i formalna osuda korištenja ustaških simbola i pokliča u javnom prostoru. Unatoč pokušajima usuglašavanja teksta i prijedlogu donošenja zajedničke deklaracije, dogovor među političkim opcijama nije postignut.

U završnom obraćanju prije glasovanja, gradonačelnica Iva Rinčić naglasila je kako je tijekom kratke pauze pokušano pronaći zajedničko rješenje, no bez uspjeha.

Bez obzira na ishod glasovanja, pozivam vijećnike na jedinstvo i jasnu osudu svakog oblika korištenja zakonom zabranjenih ustaških simbola i pokliča. Takve pojave osobno i nedvosmisleno osuđujem – poručila je Rinčić, dodavši kako će Grad Rijeka nastaviti s već započetim mjerama uklanjanja govora mržnje iz javnog prostora i jačanja preventivnih aktivnosti.

Istaknula je i da će se svim vijećnicima obratiti s prijedlogom razgovora o mogućem donošenju zajedničke deklaracije Gradskog vijeća, izražavajući nadu da će se oko temeljnih vrijednosti ipak postići širi konsenzus.

Nakon zaključenja rasprave, predsjedavajući je stavio prijedlog zaključka na glasovanje. Od ukupno prisutnih vijećnica i vijećnika, 12 je glasovalo za, šest protiv, dok je 12 bilo suzdržano, čime prijedlog zaključka nije dobio potrebnu većinu i nije usvojen.

Time je iscrpljen dnevni red izvanredne sjednice Gradskog vijeća Grada Rijeke, koja je zaključena bez formalnog zaključka, ali uz poruke o potrebi nastavka dijaloga, institucionalnog djelovanja i dosljedne osude svih oblika ekstremizma i govora mržnje.




POLITIKA

Milanović optužuje Plenkovića za političku trgovinu: “Ustavni sud ne smije biti produžena ruka Vlade”

Vlada povećala iznose za uzdržavanje stranih radnika: Minimalni prag sada iznad neto minimalne plaće

Hrvatska šalje 15. paket pomoći Ukrajini: Donacija opreme vrijedna više od 600 tisuća eura

RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori