Na današnji dan, 22. prosinca 1990., Hrvatska je dobila svoj prvi ustav kao suverena i demokratska država
Božićni Ustav, proglašen 22. prosinca 1990. godine, označio je povijesni raskid s komunističkim sustavom i postavio temelje suverene, demokratske i europske Republike Hrvatske.
Dana 22. prosinca 1990. godine, uoči najradosnijeg kršćanskog blagdana, Hrvatska je ispisala jednu od najvažnijih stranica svoje povijesti. Proglašenjem Ustava Republike Hrvatske, poznatog i kao Božićni Ustav, postavljen je čvrst pravni, politički i vrijednosni temelj moderne hrvatske države. Bio je to prvi ustav neovisne Republike Hrvatske i jasan znak konačnog raskida s jednostranačkim, komunističkim sustavom te povratka u krug suverenih europskih demokracija.
Put prema Ustavu započeo u ljeto 1990.
Proces donošenja Ustava započeo je u ljeto 1990. godine, u razdoblju dubokih političkih i društvenih promjena. Predsjedništvo Socijalističke Republike Hrvatske tada je donijelo odluku kojom je Saboru predložilo donošenje novog Ustava Republike Hrvatske. Odluku su na svojim sjednicama 25. i 26. srpnja 1990. godine jednoglasno podržala sva tri tadašnja saborska vijeća – Vijeće udruženog rada, Vijeće općina i Društveno-političko vijeće – čime je otvoren put stvaranju najvišeg pravnog akta nove države.
Već u toj ranoj fazi jasno su postavljeni ključni ciljevi budućeg Ustava: određenje Hrvatske kao suverene države hrvatskoga naroda i svih njezinih građana, države parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnoga gospodarstva, uz puno poštovanje ljudskih prava i prava manjina.
Široko sudjelovanje u izradi najvišeg pravnog akta
Na izradi Ustava radila je Ustavotvorna komisija, sastavljena od istaknutih predstavnika političkog, pravnog, znanstvenog i kulturnog života. Poziv za sudjelovanje primilo je 229 osoba iz različitih društvenih slojeva, a njih 152 aktivno je sudjelovalo u radu Komisije, što svjedoči o širini i ozbiljnosti ustavotvornog procesa.
Povijesni trenutak na Markovu trgu
Na sam dan proglašenja, 22. prosinca 1990. godine u 9 sati, ispred Sabora Republike Hrvatske na Markovu trgu u Zagrebu, na jarbolu je svečano podignuta nova službena zastava Republike Hrvatske – povijesna hrvatska trobojnica s grbom, odnosno krunom od pet drevnih hrvatskih grbova. Točno u 10 sati započela je svečanost proglašenja Ustava, pred zastupnicima Sabora i brojnim uzvanicima.
Tada, predsjednik Hrvatskog sabora Žarko Domljan rekao je: “Ustavom se potvrđuje nacionalna samobitnost hrvatskoga naroda i definira Hrvatska kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država, zasnovana na suverenitetu njezinih građana i pravu na samoodređenje.
U ustavu je, u izvorišnim osnovama i normativnom dijelu potvrđena nacionalna samobitnost hrvatskoga naroda.
Hrvatska je definirana kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država.
Zasnovan je moderni politički sustav baziran na suverenitetu svih njezinih građana.
Polazeći od prirodnog i neotuđivog prava svakoga naroda na samoodređenje do odcjepljenja, Hrvatska će samostalno odlučivati o udruživanju u državne saveze i o istupanju iz njih.“
U povijesnom govoru predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman naglasio je važnost tog čina riječima:
„Donošenje Ustava Republike Hrvatske izniman je povijesni čin, stoga što ovaj Ustav označuje konačan raskid s komunističkim, jednostranačkim sustavom i zbog toga što on čini temelj u izgradnji pune nacionalno-državne suverenosti Hrvatske.“
Dodao je i da se novim Ustavom Hrvatska:
„ustavnopravno u potpunosti svrstava u krug suverenih europskih demokratskih država, kojima je civilizacijski i povijesno uvijek pripadala.“
Tada je Ustavom odvojena zakonodavna, izvršna i sudska vlast, čime se jamčila se vladavina prava.
Najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, javna rasprava o novom Ustavu i projektu Ustavnog zakona te koncipiranje Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske su teme teksta.
Najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekovog okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav.
Uvodno obrazloženje izvješća o javnoj raspravi o novom Ustavu i projektu Ustavnog zakona podnio je Vladimir Šeks. Više od 1.000 stranica različitih prijedloga i sugestija građana upućenih Ustavnoj komisiji, objedinjenih u dvije debele knjige, najbolje ilustrira obim javne rasprave i odnos građana prema novom Ustavu, istakao je Vladimir Šeks, predsjednik Ustavne komisije Sabora.
“U koncipiranju Ustavnog zakona, Ustavna komisija polazila je od činjenice da je pripremljen Ustav suverene države Hrvatske sa jedne strane, ali i od činjenice sa druge strane da je Hrvatska još uvijek u sastavu SFRJ.
Ustavni zakon, što se tiče mogućnosti neposredne primjene pojedinih odredbi Ustava, povezuje tu primjenu sa okolnošću, da li jest ili nije potrebno donijeti odgovarajuće zakone za provedbu pojedinih ustavnih odredbi.
One ustavne odredbe koje se mogu neposredno primjenjivati, stupaju na snagu na dan proglašenja Ustava. A one ustavne odredbe koje zahtijevaju donošenje zakona, započinje sa primjenom faktično kad ti zakoni budu doneseni.”
Božićni Ustav – trajni simbol državnosti
Prvi saziv Hrvatskoga sabora, na zajedničkoj sjednici triju vijeća, 22. prosinca 1990. godine donio je Odluku o proglašenju Ustava Republike Hrvatske, čime je ispunio svoju povijesnu ustavotvornu ulogu. Budući da je Ustav donesen neposredno pred Božić, u narodu je ostao zapamćen kao Božićni Ustav – simbol novog početka, nade i slobode.
Danas, više od tri desetljeća kasnije, Božićni Ustav ostaje trajni podsjetnik na trenutak kada je Hrvatska pravno i simbolično zakoračila putem neovisnosti, demokracije i europske budućnosti.
- Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe
Prije točno 40 godina, svijet je svjedočio trenutku koji će zauvijek promijeniti percepciju nuklearne energije. U ranim jutarnjim satima 26. travnja 1986., reaktor broj četiri… Pročitaj više: Černobil: 40 godina od najveće nuklearne katastrofe - Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu
Na današnji dan, 26. travnja 1971. godine, u Rijeci je rođen Franko Lohajner, opatijski dragovoljac i jedan od istinskih, a nepravedno zanemarenih heroja Domovinskog rata.… Pročitaj više: Franko Lohajner: Opatijski dragovoljac koji je život položio na Kupresu - Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika
VATIKAN, 26. travanj 2026. – U srcu kršćanstva, pod velebnim svodovima Bazilike svetog Petra, na Nedjelju Dobrog Pastira, Papa Lav XIV. zaredio je desetoricu novih… Pročitaj više: Papa Lav XIV. zaredio desetoricu novih svećenika - Agresija na Vitez i Busovaču 1992.
Mali Uskrs 1992.: Dan kada je ratni vihor zahvatio Vitez i Busovaču Na današnji dan, 26. travnja 1992. godine, blagdanski mir Malog Uskrsa u Srednjoj… Pročitaj više: Agresija na Vitez i Busovaču 1992. - Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu
WASHINGTON, D.C. — Subotnja večer dopisnika Bijele kuće prekinuta je dramatičnim oružanim napadom kada je muškarac s više komada oružja pokušao probiti sigurnosnu kontrolnu točku.… Pročitaj više: Trump evakuiran nakon pucnjave na večeri u Washingtonu - Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a
Val poskupljenja ne jenjava, a udar na kućne budžete hrvatskih građana sve je snažniji. Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača (HUZP) svakodnevno pristižu pritužbe na rapidan… Pročitaj više: Udar na standard: Rastu cijene komunalija, hrane i HZZO-a - Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora
Dubrovnik se ponovno potvrđuje kao središte svjetske diplomacije. Povodom predstojećeg sastanka na vrhu Inicijative triju mora, koji će se održati 28. i 29. travnja, grad… Pročitaj više: Dubrovnik domaćin Inicijative triju mora - Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija!
Gostujući na svečanoj sjednici povodom 33. obljetnice Općine Stari Mikanovci, predsjednik Republike Zoran Milanović poslao je ozbiljno upozorenje o stanju hrvatskog gospodarstva. Istaknuo je kako… Pročitaj više: Milanović u Mikanovcima: Slijedi nam dug ili stagnacija! - Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!”
Oko tisuću prosvjednika iz različitih dijelova Hrvatske okupilo se u Sisku kako bi izrazilo snažno nezadovoljstvo planiranim mega investicijama koje, prema njihovim tvrdnjama, prijete pretvaranjem… Pročitaj više: Tisuće građana u Sisku poručilo: “Hrvatska neće postati europsko smetlište!” - Špiček u Čepinu: 800 štrudli od kupusa za mještane
Tradicionalni Proljetni festival u Čepinu i ove je godine oduševio posjetitelje bogatom ponudom, a glavna zvijezda manifestacije bila je jedinstvena slavonsko-zagorska štrudla s autohtonim čepinskim… Pročitaj više: Špiček u Čepinu: 800 štrudli od kupusa za mještane
