Papa Franjo_Vatikan_Uskrs

Godinu dana bez „Pape s periferije”: Sjećanje na ostavštinu pape Franje

Obljetnice Nove obavijesti Svijet Vijesti Vjera

Prošla je točno godina dana otkako je svijet napustio papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio. Njegov odlazak 21. travnja 2025. godine rastužio je milijune ljudi diljem svijeta, no njegova vizija milosrdne, skromne i uključive Crkve nastavlja živjeti.

OSIJEK / VATIKAN, 21. travnja 2026. – Danas se obilježava točno godina dana otkako je katolički svijet, ali i cijela međunarodna zajednica, ostala bez jednog od najprepoznatljivijih lica modernog doba. Na Uskrsni ponedjeljak, 21. travnja 2025. godine, u 88. godini života preminuo je papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio. Njegov odlazak označio je kraj dvanaestogodišnjeg pontifikata koji je iz temelja uzdrmao, ali i obnovio sliku Katoličke crkve u 21. stoljeću.

Razumljivo je da na današnju obljetnicu mnogi vjernici osjećaju nostalgiju i tugu, prisjećajući se čovjeka koji je raskošne vatikanske palače zamijenio skromnim Domom svete Marte. Njegova smrt od moždanog udara i zatajenja srca, nakon duže borbe s narušenim zdravljem i respiratornim problemima, izazvala je globalni val suosjećanja. Ipak, njegova ostavština danas nastavlja živjeti kroz promjene koje je hrabro zagovarao.

Od Buenos Airesa do Rima: Tko je bio Jorge Mario Bergoglio?

Prvi papa iz Amerike rođen je 17. prosinca 1936. godine u Buenos Airesu kao sin talijanskih imigranata. Njegov otac Mario bio je računovođa na željeznici, dok je majka Regina Sivori bila posvećena odgoju njihovo petero djece. Iako je prvotno diplomirao kao kemijski tehničar, Bergoglio je ubrzo osjetio duhovni poziv.

Njegov put unutar Crkve bio je obilježen akademskim usavršavanjem i dubokim pastoralnim radom:

  • 1958. stupio je u novicijat Družbe Isusove.
  • 1969. zaređen je za svećenika, nakon niza godina provedenih studirajući i predajući književnost, psihologiju teologiju i filozofiju diljem Čilea i Argentine.
  • 1973. – 1979. obnašao je dužnost provincijala isusovaca u Argentini, nakon čega nastavlja rad u sveučilišnom sektoru i župnom pastoralu.

Biskup siromašnih i vizionar socijalne pravde

Njegov uspon u crkvenoj hijerarhiji uslijedio je 1992. godine kada ga je papa Ivan Pavao II. imenovao pomoćnim biskupom Buenos Airesa. Za svoj biskupski moto odabrao je miserando atque eligendo (pogledao ga je s milosrđem i izabrao). Do 1998. godine postao je nadbiskupom Buenos Airesa, primasom Argentine i istaknutom ličnošću diljem kontinenta.

Unatoč titulama, Bergoglio je ostao suzdržan i jednostavan pastor kojeg je njegova biskupija duboko voljela. Petnaest je godina putovao podzemnom željeznicom i autobusom, živio u jednostavnom stanu i sam kuhao svoje obroke.

“Moji ljudi su siromašni, a ja sam jedan od njih” – objašnjavao je svoju odluku, redovito savjetujući svećenike da drže vrata otvorenima za sve i pokažu apostolsku hrabrost.

Kada je 2001. godine imenovan kardinalom, zamolio je vjernike da ne putuju u Rim na svečanost, već da novac namijenjen za put podijele siromašnima. Upravo te godine, tijekom dramatične financijske krize u Argentini, postao je moralna referentna točka nacije. Neustrašivo je upozoravao na socijalnu nepravdu, ističući da onaj tko slijedi Krista razumije da je “gaziti nečije dostojanstvo ozbiljan grijeh”. Isticao je kako je najgore što se Crkvi može dogoditi “duhovna svjetovnost” – odnosno usmjerenost isključivo na samu sebe.

Ključna obilježja Franjinog pontifikata

Kao prvi papa iz Latinske Amerike i prvi isusovac na Petrovoj stolici, papa Franjo donio je sa sobom jedinstven pastoralni pristup. Njegovo se papinstvo najčešće opisuje kroz nekoliko ključnih stupova:

  • Crkva kao “poljska bolnica”: Umjesto isključive i stroge institucije, Franjo je zagovarao Crkvu koja izlazi na ulice, liječi rane i pruža utočište onima na marginama društva.
  • Briga za zajednički dom: Njegova enciklika Laudato si’ pozicionirala ga je kao jednog od vodećih globalnih glasova u borbi protiv klimatskih promjena i ekološke degradacije.
  • Skromnost i jednostavnost: Od odbijanja nošenja crvenih papinskih cipela do korištenja manjih, običnih automobila, Franjo je vlastitim primjerom svjedočio poniznost.
  • Međureligijski dijalog: Njegovi neumorni napori za izgradnjom mostova prema drugim religijama postavili su nove standarde u globalnom mirotvorstvu i toleranciji.

Oproštaj koji je ujedinio svijet

Prisjećajući se njegovih posljednjih dana, u sjećanju ostaje slika vidno iscrpljenog, ali duhom nesalomljivog Pape koji je na Uskrs, samo dan prije smrti, podijelio svoj posljednji blagoslov Urbi et orbi.

A njegov Angelus na Cvjetnicu gdje su molitve bile usmjerena na mir :” I sjetimo se i Libanona, gdje je tragični građanski rat započeo prije pedeset godina: uz Božju pomoć, neka živi u miru i prosperitetu.

Neka mir napokon dođe u mučeničkoj Ukrajini, Palestini, Izraelu, Demokratskoj Republici Kongo, Mjanmaru, Južnom Sudanu. Neka Marija, Majka Žalosti, primi ovu milost za nas i pomogne nam da živimo ovaj Veliki tjedan s vjerom.”

Njegov pogreb, sukladno njegovoj izričitoj posljednjoj želji, odražavao je njegov život – bio je znatno jednostavniji od pogreba njegovih prethodnika. Pokopan je u bazilici Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu, mjestu koje je redovito posjećivao prije i poslije svakog svog apostolskog putovanja kako bi se pomolio pred ikonom Salus Populi Romani.

Naslijeđe koje obvezuje

Danas, dok Katoličku crkvu vodi njegov nasljednik, vizija pape Franje o sinodalnoj, uključivoj i milosrdnoj Crkvi ostaje snažan putokaz. Za milijune ljudi diljem svijeta – ne samo katolike – Jorge Mario Bergoglio nije bio samo vrhovni poglavar jedne institucije, već moralni kompas u vremenima globalnih kriza, ratova i rastuće nejednakosti.

Godinu dana nakon njegovog odlaska, svijet se i dalje suočava s mnogim izazovima na koje je on uporno upozoravao. Najbolji način za odavanje počasti njegovom sjećanju nije samo molitva, već aktivno življenje onoga što je neumorno propovijedao: radosti evanđelja, brige za najslabije i solidarnosti sa svakim čovjekom.



DOMOVINSKI RAT

Vlada usvojila program preventivnih pregleda branitelja i ubrzava isplatu prava civilnim stradalnicima

„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Tagged

Odgovori