Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić upozorava da Hrvatska bez jasne strategije, snažnih institucija i razvoja proizvodnje ne može zaustaviti inflaciju ni osigurati dugoročni rast.
U emisiji Pleter, na Osječkoj televiziji, voditelj i urednik Filip Kuštro ugostio je uglednog hrvatskog ekonomistu Ljubu Jurčića, koji je ponudio detaljnu analizu uzroka inflacije u Hrvatskoj, usporedivši domaće gospodarske okolnosti s praksama razvijenih svjetskih ekonomija. Njegova poruka je jasna: inflacija nije uzrok problema, već njegov simptom.
„Inflacija je kao temperatura kod čovjeka – ona pokazuje da nešto u sustavu nije u ravnoteži“, istaknuo je Jurčić, objašnjavajući kako rast cijena proizlazi iz složenog odnosa ponude i potražnje. Dok kod pojedinačnih proizvoda cijene variraju ovisno o dostupnosti, inflacija predstavlja ponderirani prosjek ukupnog rasta cijena u gospodarstvu – od hrane i energije do usluga i odjeće.
Hrvatska bez kontrole nad ponudom
Ključni problem Hrvatske, prema Jurčiću, leži u strukturi gospodarstva. Dok građani imaju stabilnu i prirodnu potražnju, domaća proizvodnja ne može zadovoljiti te potrebe.
„Ako uvozimo više od 60 posto onoga što trošimo – od hrane do namještaja – država gubi kontrolu nad ponudom. A bez kontrole nad ponudom, nema ni kontrole nad inflacijom“, upozorio je.
Za razliku od Hrvatske, zemlje poput Japana i Kine uspjele su izgraditi snažne proizvodne kapacitete. Iako nemaju obilje prirodnih resursa, njihova ekonomija počiva na industriji, infrastrukturi i izvozu, što im omogućuje stabilnost cijena pa čak i suočavanje s deflacijom.
Inflacija u Hrvatskoj među najvišima
Hrvatska je u ožujku 2026. zabilježila inflaciju od oko 4,7%, što je svrstava među zemlje s najvišim rastom cijena u eurozoni. Jurčić smatra da razlog nije samo u globalnim faktorima poput rasta cijena energenata, već prvenstveno u slaboj domaćoj proizvodnji i ovisnosti o uvozu.
„Nama se ekonomija događa, umjesto da je vodimo“, poručio je, kritizirajući izostanak dugoročne strategije razvoja.
Institucije kao temelj razvoja
Poseban naglasak stavio je na važnost institucija. Prema njegovim riječima, uspješne države grade sustave koji povezuju obrazovanje, industriju i znanost u funkcionalnu cjelinu.
Kao primjer naveo je nekadašnji Brodarski institut, koji je bio temelj razvoja hrvatske brodogradnje. Takve institucije, ističe, danas su urušene, a nove nisu izgrađene.
„Zemlje koje imaju učinkovite institucije ostvaruju ciljeve i rješavaju probleme. One koje ih nemaju – zaostaju“, upozorio je.
Tko je odgovoran za inflaciju?
Jurčić je bio kritičan i prema ulozi ključnih ekonomskih aktera. Ističe kako je primarni zadatak Hrvatska narodna banka održavanje inflacije na razini oko 2%, dok je odgovornost Vlade osigurati stabilan gospodarski rast.
„Ne treba očekivati rezultate – treba ih planirati i ostvarivati. Država mora jasno postaviti ciljeve i odgovarati za njihovo ispunjenje“, naglasio je.
Javni dug i razvojna politika
Govoreći o rastu javnog duga, Jurčić objašnjava kako on proizlazi iz proračunskog deficita, ali i naglašava da zaduživanje može biti opravdano ako se koristi za razvoj.
„Država mora ulagati u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. Bez toga nema rasta. No problem nastaje kada se dug ne koristi za razvoj, već za potrošnju“, rekao je.
Nedostatak znanja i kadrova
Jedan od najvećih izazova vidi u nedostatku stručnih kadrova i zanemarivanju znanja u donošenju odluka. Upozorava kako politika često ignorira struku, dok mlađe generacije ne dobivaju priliku za razvoj u sustavu koji ne prepoznaje znanje kao ključnu vrijednost.
„Ako država ne treba znanje, znanost propada. A bez znanja nema ni razvoja“, poručio je.
Prema njegovim riječima, temeljni problem leži u neorganiziranosti sustava upravljanja državom. „Ministar mora biti organizator posla, s jasno definiranim ciljem koji je dogovoren na razini Vlade. Ne može svaki ministar biti država za sebe“, naglašava Jurčić. Dodaje kako odgovornost ne smije biti individualizirana, već kolektivna – na razini Vlade koja donosi odluke i određuje smjer razvoja.
Upozorava i na ključni nedostatak – izostanak stručnih i profesionalnih institucija koje bi pomagale u provedbi politika. Bez takvih „potpornih mehanizama“, kako ih naziva, država ostaje bez operativne snage za rješavanje problema i ostvarivanje ciljeva. „Potrebna je jasna matrica ili strategija – ne improvizacija“, poručuje.
Posebno se osvrnuo na upravljanje složenim sektorima poput energetike. Kao primjer navodi pravila međunarodnih institucija koje zahtijevaju da u upravljačkim strukturama sjede stručnjaci, a ne politički podobni pojedinci. „Ne možete u sustav atomske energije postaviti nekoga tko ne razumije taj sektor“, upozorava.
Monetarna politika i izgubljena konkurentnost
Jurčić se osvrnuo i na monetarnu politiku Hrvatske od 1990-ih, ističući da je fiksiranje tečaja kune imalo dugoročno negativne posljedice. „Mi smo kunu imali samo formalno – u stvarnosti smo već tada živjeli u eurozoni“, kaže.
Takva politika, tvrdi, postupno je uništila konkurentnost domaće proizvodnje. Dok su troškovi proizvodnje u Hrvatskoj rasli, domaći proizvođači nisu mogli parirati uvozu. Rezultat je bio zatvaranje industrije i gubitak radnih mjesta.
Strani investitori – mit o spasu
Govoreći o stranim ulaganjima, Jurčić jasno poručuje: strani investitori ne dolaze razvijati državu, već ostvariti profit. „Oni dolaze tamo gdje mogu ostvariti iznadprosječne zarade – često u sektorima s monopolskim karakteristikama“, objašnjava.
Dodaje kako ključ razvoja mora biti u jačanju domaćih resursa – rada, kapitala i zemlje. Bez toga, Hrvatska ne može biti konkurentna. „Investitor će uvijek birati zemlju gdje radnik stvara veću vrijednost, a ne gdje je rad najjeftiniji“, ističe.
EU fondovi i privid rasta
Značajan dio rasta hrvatskog gospodarstva posljednjih godina, prema Jurčiću, rezultat je sredstava iz Europska unija i obnove nakon potresa. No upozorava da takav rast nije održiv.
„Građevina je podigla BDP, ali nismo stvorili nove proizvodne kapacitete. Kada taj novac presuši – što onda?“, pita.
Europa bez smjera
U širem kontekstu, Jurčić kritizira i smjer razvoja Europe, upozoravajući na gubitak konkurentnosti u odnosu na globalne sile poput Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Smatra kako europska birokracija nema jasnu strategiju, osobito u energetici i sigurnosti.
„Europa danas nema jasnu viziju – ni ekonomsku ni geopolitičku“, tvrdi.
Hrvatska mora gledati sebe
Kao ključnu poruku, Jurčić ističe potrebu za povratkom osnovama: vlastitoj proizvodnji, samodostatnosti i racionalnom upravljanju resursima.
„Moramo ‘zaorati svoje njive’ – ne čekati rješenja izvana“, poručuje.
Posebno naglašava važnost prehrambene sigurnosti, energije i osnovne industrije. Podsjeća kako je Hrvatska nekada proizvodila znatno više hrane nego danas te upozorava na pad domaće proizvodnje.
Turizam na granici rasta
Govoreći o turizmu, upozorava da je Hrvatska dosegnula svoj maksimum u klasičnom sezonskom modelu. Daljnji rast moguć je jedino kroz razvoj cjelogodišnjeg turizma i kvalitetnije infrastrukture.
Što učiniti odmah?
Na pitanje što bi savjetovao Vladi, Jurčić odgovara jasno:
- Fokusirati se na strateške sektore – hranu, energiju i osnovnu sigurnost
- Razviti domaću proizvodnju temeljenu na vlastitim resursima
- Organizirati sustav kroz stručne institucije i jasne ciljeve
„Nije problem novac – problem je znati što, kako i s kim raditi“, zaključuje.
Hrvatska na raskrižju
Zaključno, Jurčić ističe kako Hrvatska nije bez potencijala, ali je nužna temeljita promjena pristupa – od jačanja proizvodnje do izgradnje učinkovitih institucija i uključivanja stručnjaka u donošenje odluka.
„Ekonomija je složen sustav. Ne može se voditi improvizacijom, nego znanjem, planiranjem i odgovornošću“, zaključio je.
Cijeli razgovor sa Ljubom Jurčićem možete pogledati na LINKU
NAJNOVIJE VIJESTI
- Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima”
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nadbiskup Marin Srakić pokopan je u kripti đakovačke katedrale. Pročitajte detalje emotivne homilije i oproštaja od povijesnog pastira. ĐAKOVO – U… Pročitaj više: Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima” - Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Pročitajte kako je Ivan Poljak Sokol herojski vodio obranu Sajmišta. Otkrivamo tragične detalje iz studenog 1991. godine u padu Vukovara. Početak… Pročitaj više: Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom - “Tražit ćemo dok ne nađemo i posljednjeg”: Brdo smeća u Vukovaru skrivalo je stravičnu istinu
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nastavljaju se zahtjevna iskapanja na lokaciji Petrovačka dola. Vlada RH poručuje da potraga za nestalim hrvatskim braniteljima i civilima neće stati.… Pročitaj više: “Tražit ćemo dok ne nađemo i posljednjeg”: Brdo smeća u Vukovaru skrivalo je stravičnu istinu - Hibridni napad paralizirao Europu: Tko stoji iza dojava o bombama koje su podigle i hrvatske Rafale?
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Masovne dojave o bombama paralizirale su europsko nebo. Hrvatski Rafalei i strani lovci presretali su desetke letova u hibridnom napadu. Serija… Pročitaj više: Hibridni napad paralizirao Europu: Tko stoji iza dojava o bombama koje su podigle i hrvatske Rafale? - Prešućena bitka za nasip: Kako je 37 branitelja ostalo u okruženju i zašto Svilaj nikada neće zaboraviti
Objavio: Dražen Jurmanović | 05/11/2026Operacija Angela ostaje u sjećanju kao herojski, ali tragičan pokušaj 102. odžačke brigade. Pročitajte svjedočanstva o žrtvi za domovinu i krvavoj… Pročitaj više: Prešućena bitka za nasip: Kako je 37 branitelja ostalo u okruženju i zašto Svilaj nikada neće zaboraviti - Objavljen Javni poziv za Advent u Osijeku 2026.: Poznati detalji o cijenama zakupa, kućicama i pogodnostima
Objavio: Dražen Jurmanović | 04/11/2026Objavljen je Javni poziv za Advent u Osijeku 2026. Saznajte sve detalje o zakupu sajamskih kućica, ograničenim cijenama hrane i pogodnostima.… Pročitaj više: Objavljen Javni poziv za Advent u Osijeku 2026.: Poznati detalji o cijenama zakupa, kućicama i pogodnostima - “Vrijeme je da mladi ispišu nove stranice”: Iva Ivančić staje na čelo Pravaške mladeži!
Objavio: Dražen Jurmanović | 04/11/2026Pravaška mladež HSP-a kreće u novo organizacijsko poglavlje. Iva Ivančić preuzima okupljanje mladih i osnivanje organizacija u RH. Hrvatska stranka prava… Pročitaj više: “Vrijeme je da mladi ispišu nove stranice”: Iva Ivančić staje na čelo Pravaške mladeži! - Deportacija Egipćana: Iz RH u Kairo vraćeno 36 osoba
Objavio: Dražen Jurmanović | 04/11/2026Masovna deportacija Egipćana iz Hrvatske charter letom. Iz Zagreba u Kairo prisilno vraćeno 36 ilegalnih migranata. Masovna deportacija Egipćana iz Hrvatske… Pročitaj više: Deportacija Egipćana: Iz RH u Kairo vraćeno 36 osoba - MUP traži 1800 pričuvnih policajaca: Prijave na natječaj su i dalje otvorene
Objavio: Dražen Jurmanović | 04/11/2026MUP podsjeća da je natječaj za pričuvne policajce i dalje otvoren. Traži se do 1800 kandidata, a sve policijske uprave pozivaju… Pročitaj više: MUP traži 1800 pričuvnih policajaca: Prijave na natječaj su i dalje otvorene - ISTINA KOJU SU HTJELI ZABRANITI: Dramatičan apel Jastreba 12 dana prije pada Vukovara – „Ako trebaju padati glave, neka počne od mene!“
Objavio: Dražen Jurmanović | 04/11/2026Obrana Vukovara 1991. kroz arhivski tekst Mladena Keve u Glasu Slavonije: Kako je 1800 branitelja držalo grad više od 70 dana… Pročitaj više: ISTINA KOJU SU HTJELI ZABRANITI: Dramatičan apel Jastreba 12 dana prije pada Vukovara – „Ako trebaju padati glave, neka počne od mene!“
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda