Na “Krvavi Uskrs” 31. ožujka 1991., mladi redarstvenik Josip Jović položio je život na Plitvicama, postavši prva žrtva Domovinskog rata i trajni simbol hrvatske borbe za slobodu.
Josip Jović dvadesetprvo godišnji hrvatski redarstvenik iz Aržana, postao je simbol otpora i hrabrosti kada je 31. ožujka 1991. godine izgubio život na Plitvicama, u jednoj od prvih akcija Domovinskog rata. Tog dana, poznatog kao “Krvavi Uskrs”, hrvatske redarstvene snage krenule su preuzeti kontrolu nad okupiranim dijelom Nacionalnog parka Plitvice, što je označilo početak otvorenog sukoba između Hrvatske i pobunjenih srpskih snaga.
Rođen je u siromašnoj obitelji, a pored njega pokojni otac Filip i majka Marija skrbili su o sinu Tomislavu, te kćerima Franki, Mirni i Aniti. Školu je završio u rodnom mjestu, a 5. kolovoza 1990. godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje je postao djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova.
Nakon što su pobunjeni Srbi zauzeli Pltivička jezera, predsjednik dr. Franjo Tuđman 30. ožujka donosi zapovijed, “Sutra ujutro u 8:00 želim da su Plitvice pod našom kontrolom!” Postrojbe Antiteroristička jedinica Lučko i Jedinica za posebne namjene Rakitja kreću za Plitvice oko 3 sata u jutro. Dolaskom do Nacionalnog parka, dok su se još uvijek nalazili u autobusu, otvorena je vatra iz automatskog naoružanja na njih. Borba je trajala svega par sati pri čemu je zarobljeno 29 terorista, terorista, među kojim je se nalazio Borivoje Savić i Goran Hadžić, jedan od lidera SDS-a.
Josip Jović, mladi specijalac iz Aržana kod Imotskog, pripadnik prvoga voda prve satnije Jedinice za posebne zadatke Rakitje, vodio je dva zarobljenika te ih predaje kolegama. Vraća se na punkt kod pošte, te je najistureniji pripadnik. Stajao iza drveta i puca je prema pošti. Bio je najistureniji na položaju kada ga je metak pogodio. Iako je nosio pancirku tešku 10-ak kilograma, kobni metak ga pogađa u nezaštićenom dijelu tijela, ispod pazuha. Teško ranjenog Josipa odmah su prebacili do sanitetskog vozila, a cijeli medicinski tim na čelu sa dr. Josip Husar, uključujući i anesteziologa, pokušao je sanirati ranu. Na žalost, rana je bila smrtonosna i Josip Jović je preminuo i postaje prva žrtva Domovinskog rata.
Josip Jović je sahranjen u rodnom Aržanu, u Imotskom, gdje mu je podignut spomenik kao trajni podsjetnik na njegovu žrtvu. Sahrani je prisustvovao i predsjednik Hrvatskog sabora, Žarko Domljan.
Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman poslao je pismo sućuti obitelji Jović:
”…ne plačite, jer vaš sin živi! Živi ne samo u Bogu, koji – kako kršćani vjeruju – žrtvu svakog pravednika pridružuje uskrsloj smrti Kristovoj, nego također i u svima nama, kojima Vaš Josip do sada svijetli, da ga slijedimo, živi u hrvatskoj slobodi, na kojoj je sada jamstvo njegove krvi. Budite zajedno s cijelom Hrvatskom, u svojoj boli beskrajno ponosni.“
Njegova smrt duboko je odjeknula u srcima hrvatskog naroda, postavši simbol borbe za slobodu i nezavisnost. Svake godine, na godišnjicu njegove pogibije, održavaju se komemoracije na Plitvicama, gdje se okupljaju predstavnici vlasti, vojske i građani kako bi odali počast ovom mladom heroju.
Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik. Na obiteljskoj kući Josipa Jovića u Aržanu 19. kolovoza 2007. UBIUDR Podravka, otkrila je spomen-ploču, a 17. prosinca 2011. također u Aržanu UBIUDR Podravka u suradnji s drugima Udrugama proizašlim iz Domovinskoga rata postumno mu je dodijelila i priznanje Junak hrvatskog Domovinskoga rata. 25.ožujka 2025. godine, na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ svečano je otkrivena bista Josipu Joviću.
Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika.
Odlikovan je sljedećim odlikovanjima:
- Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.
- Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom,
- Spomenicom Domovinskog rata,
- Spomen značkom I. gardijske brigade “Tigrovi”;
- Krvava subota u Poljskoj: Oružani napad u Krakowu odnio šest života, ranjeno petnaest osoba u mahnitom pohodu radikaliziranog strijelca
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Oružani napad u Krakowu odnio je šest života, dok je 15 osoba ranjeno. Donosimo sve detalje policijske akcije, profil napadača i… Pročitaj više: Krvava subota u Poljskoj: Oružani napad u Krakowu odnio šest života, ranjeno petnaest osoba u mahnitom pohodu radikaliziranog strijelca - Preminuo Vladimir Štengl: Čovjek koji je vratio život u razoreni Vukovar
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Vladimir Štengl, prvi poslijeratni gradonačelnik Vukovara i bivši saborski zastupnik, preminuo je u 85. godini nakon duge i teške bolesti uoči… Pročitaj više: Preminuo Vladimir Štengl: Čovjek koji je vratio život u razoreni Vukovar - Potvrđena zakonitost rada HVIDR-e Baranjsko Petrovo Selo: “Jedinstvo hrvatskih branitelja važnije je od osobnih netrpeljivosti”
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026HVIDR-a BPS prošla je izvanredni nadzor Osječko-baranjske županije kojim je službeno potvrđena puna zakonitost rada ove samostalne braniteljske udruge. HVIDR-a BPS… Pročitaj više: Potvrđena zakonitost rada HVIDR-e Baranjsko Petrovo Selo: “Jedinstvo hrvatskih branitelja važnije je od osobnih netrpeljivosti” - Marina Logarušić: “Što je to Tito osobno dao Hrvatima?”
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Marina Logarušić, predsjednica HSP-a, oštro je kritizirala veličanje Tita i Jugoslavije te upitala tko javnim novcem financira takve udruge u Hrvatskoj.… Pročitaj više: Marina Logarušić: “Što je to Tito osobno dao Hrvatima?” - ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Zločin u Bizovcu ostavio je neizbrisive rane. Obilježena je 35. godišnjica zračnog raketiranja civila. Istina se pamti, ali nalogodavci još nisu… Pročitaj više: ( FOTO I VIDEO) Zločin u Bizovcu bez kazne 35 godina: „Znamo tko je bacao bombe na civile i djecu, ali pravda i dalje žmiri“ - Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne
Objavio: Dražen Jurmanović | 07/11/2026Raketiranje Bizovca koje su 7. studenoga 1991. godine izveli borbeni zrakoplovi Jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva (JRZ) ostaje upisano kao jedan od najtežih… Pročitaj više: Raketiranje Bizovca: Krvavi 7. studeni 1991. i zločin bez kazne - Komunistički arhivi u Mađarskoj otvoreni: Objavljeno 60.000 imena suradnika, pao i prvi ravnatelj
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Komunistički arhivi u Mađarskoj napokon su otvoreni: na portalu nyitottaktak.hu objavljeno je 60.000 imena suradnika tajnih službi uz prve političke potrese.… Pročitaj više: Komunistički arhivi u Mađarskoj otvoreni: Objavljeno 60.000 imena suradnika, pao i prvi ravnatelj - Preživjela je pakao Veleprometa, a stihove spasila u torbi: Šifra F43.1 krije najpotresniju tajnu Vukovara
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nova zbirka F43.1 donosi bolno, ali važno svjedočanstvo Fanike Janko o stradanju u logoru Velepromet i snazi vukovarskih heroja. Kada se… Pročitaj više: Preživjela je pakao Veleprometa, a stihove spasila u torbi: Šifra F43.1 krije najpotresniju tajnu Vukovara - Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima”
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Nadbiskup Marin Srakić pokopan je u kripti đakovačke katedrale. Pročitajte detalje emotivne homilije i oproštaja od povijesnog pastira. ĐAKOVO – U… Pročitaj više: Veliki oproštaj od nadbiskupa Marina Srakića: “Uz bok Strossmayeru, graditelj nade u najtežim danima” - Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom
Objavio: Dražen Jurmanović | 06/11/2026Pročitajte kako je Ivan Poljak Sokol herojski vodio obranu Sajmišta. Otkrivamo tragične detalje iz studenog 1991. godine u padu Vukovara. Početak… Pročitaj više: Krvavi 6. studenoga: Smrt Sokola, pad Supoderice i očajnički letovi nebeskih heroja nad Vukovarom
DOMOVINSKI RAT
Promocija knjige autora Tihomira Čuljka “Ustroj i djelovanje 106. brigade”
„Duga noć bez sna“ – emotivna posveta Damira Radnića poginulim HOS-ovcima Vukovara i Bogdanovaca
KOLUMNE
Kriza pravosuđa u Saboru: politički sukob oko izbora predsjednika Vrhovnog suda