Marina Logarušić, predsjednica HSP-a, oštro je kritizirala veličanje Tita i Jugoslavije te upitala tko javnim novcem financira takve udruge u Hrvatskoj.
Predsjednica Hrvatske stranke prava (HSP) Marina Logarušić oštro se osvrnula na sve prisutnije veličanje Josipa Broza Tita i bivše Jugoslavije u javnom prostoru te na društvenim mrežama. U svom istupu upozorila je na dvostruke kriterije kojima se domoljubi i hrvatska desnica neprestano prozivaju i etiketiraju zbog prošlosti, dok se istodobno prešućuju komunistički zločini, a udruge koje promiču jugoslavensko nasljeđe i stvaranje nove Balkanske federacije financiraju novcem hrvatskih poreznih obveznika.
Više od tri desetljeća nakon stvaranja samostalne i suverene Republike Hrvatske, javni prostor i društvene mreže i dalje su preplavljeni stranicama i narativima koji idealiziraju život u bivšoj državi. Predsjednica HSP-a Marina Logarušić ističe kako se u tim krugovima uporno nameće teza da je u bivšem sustavu sve bilo bolje, dok se svakoga tko argumentirano progovori o mračnoj strani tog režima trenutačno pokušava diskreditirati.
“Više od trideset godina nakon stvaranja samostalne Hrvatske, društvene mreže prepune su stranica koje veličaju Tita i Jugoslaviju, na kojima se uporno ponavlja kako je nekada sve bilo bolje, kako je Tito svima sve dao, a svatko tko se usudi spomenuti komunističke zločine, političke progone ili život u državi u kojoj nije bilo slobodnih višestranačkih izbora vrlo brzo dobije etiketu ustaše.”
Logarušić pritom ukazuje na očito licemjerje onih koji u javnosti nastupaju s pozicija zaštite ljudskih prava i sloboda, dok u praksi pokazuju potpunu netoleranciju prema povijesnim činjenicama i drukčijem političkom stavu.
“Zanimljivo je koliko se ti isti ljudi pozivaju na toleranciju, demokraciju i slobodu govora, a nisu u stanju prihvatiti da netko o Titu i Jugoslaviji ima drukčije mišljenje.”
Mit o “besplatnim” stanovima i skrivanje zločina iza povijesnih okolnosti
Osvrćući se na česte tvrdnje jugonostalgičara o gospodarskom blagostanju i socijalnoj sigurnosti u bivšoj državi, predsjednica HSP-a podsjeća na ekonomsku realnost tog vremena. Naglašava kako materijalna dobra nisu bila dar komunističkog vođe ni jednopartijskog sustava, već isključivo rezultat teškog rada i odricanja samih građana.
“Posebno me zanima što je to Tito osobno dao hrvatskom čovjeku, jer stanove, tvornice, škole i bolnice nisu gradili ni Tito ni Partija svojim novcem, nego ljudi koji su svakodnevno radili, izdvajali od svojih plaća i stvarali ono čime se danas toliko hvale njegovi štovatelji.”
Upozorila je i na selektivni pristup povijesti kod štovatelja bivšeg režima. Dok se svako postignuće pripisuje izravno Josipu Brozu, za masovna kršenja ljudskih prava, logore i likvidacije političkih neistomišljenika sustavno se traže alibiji.
“Kada se govori o svemu što je u Jugoslaviji bilo dobro, zasluge se pripisuju Titu, a kada se spomenu Goli otok, politički zatvorenici, poslijeratne likvidacije i ljudi koji su stradali zbog svojih uvjerenja, onda se odjednom traže opravdanja, povijesne okolnosti i objašnjenja zašto o tome ne bismo trebali govoriti.”
Tko financira organizacije koje zagovaraju novu Balkansku federaciju?
Posebno zabrinjavajućim predsjednica HSP-a smatra djelovanje pojedinih udruga unutar današnje Hrvatske koje otvoreno rade na projektima obnove jugoslavenskih i balkanskih integracija, i to uz financijsku potporu državnog i lokalnih proračuna. Zbog toga je javno postavila pitanje transparentnosti trošenja novca hrvatskih građana.
“Još je zanimljivije što danas u Hrvatskoj djeluju organizacije koje otvoreno zagovaraju stvaranje nove socijalističke Jugoslavije i Balkanske federacije, dok se pojedine udruge koje promiču Titovo nasljeđe financiraju i javnim novcem. Voljela bih znati koliko se novca hrvatskih poreznih obveznika godišnje izdvaja za takve programe, tko su njihovi financijeri iz inozemstva i koliko se pažnje posvećuje žrtvama komunističkog režima u odnosu na novac koji se troši na obilježavanje i veličanje njegova nasljeđa.”
Dvostruki kriteriji prema desnici i vrijeđanje vrijednosti Domovinskog rata
U zaključnom dijelu svog obraćanja, Marina Logarušić osvrnula se na stalni pritisak kojem je izložena hrvatska politička desnica te na nedopustivo etiketiranje hrvatskih domoljuba. Istaknula je kako se od suverenističkih opcija neprestano traži pravdanje, dok se totalitarni komunistički simboli i lideri u javnosti potpuno relativiziraju.
“Hrvatsku desnicu stalno se proziva zbog prošlosti, traži se da se odričemo, ograđujemo i dokazujemo svoja demokratska uvjerenja, dok se istodobno veličanje Tita često prikazuje kao nešto sasvim normalno, bez potrebe da se postavi pitanje njegove odgovornosti za zločine i progone koji su se događali za vrijeme njegove vlasti.”
Takvim nametanjem krivnje i lijepljenjem fašističkih etiketa svima koji odbijaju slaviti bivšu državu, zaključuje predsjednica HSP-a, izravno se negira višestoljetna borba hrvatskog naroda za slobodu i žrtva hrvatskih branitelja koji su u Domovinskom ratu stvorili i obranili suvremenu Hrvatsku.
“Posebno je ružno što se ljude koji vole samostalnu Hrvatsku i ne žele slaviti Jugoslaviju tako olako naziva ustašama kao da ne postoji Hrvatska za koju su se generacije borile i koju su hrvatski branitelji obranili u Domovinskom ratu.”