Plenković o Grenlandu, Trumpu i transatlantskim odnosima

Nove obavijesti Svijet Vijesti

U Bruxellesu je 22. siječnja 2026. održan neformalni sastanak članova Europskog vijeća, sazvan u trenutku pojačanih globalnih napetosti, ubrzanih geopolitičkih pomaka i sve izraženije potrebe za koordinacijom unutar zapadnog savezništva. Iako bez formalnih zaključaka, večera europskih čelnika imala je jasnu političku težinu: transatlantski odnosi, sigurnost Arktika i Grenlanda, rat u Ukrajini, Bliski istok te aktualna trgovinska i unutarnjopolitička pitanja Europske unije.

Nakon povratka sa Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, hrvatski predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u raspravi koja je, kako je naglasio, imala jednu središnju temu – kako upravljati odnosima između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država u novim, osjetljivim okolnostima.

Grenland kao test političke zrelosti Zapada

Sastanak Europskog vijeća u velikoj je mjeri bio potaknut nedavnim izjavama američkog predsjednika Donalda Trumpa o Grenlandu, koje su izazvale zabrinutost u europskim prijestolnicama. Plenković je naglasio kako je hrvatska pozicija jasna i dosljedna: solidarnost s Danskom i Grenlandom u pogledu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, ali istodobno i poticanje dijaloga među saveznicima.

„Sjedinjene Američke Države, Danska, Europska unija i NATO dio su istog sigurnosnog i vrijednosnog kruga. Naš je interes da se eventualna neslaganja rješavaju razgovorom, a ne političkom eskalacijom“, poručio je Plenković.

Ocijenio je kako je govor predsjednika Trumpa u Davosu, iako politički oštar, ipak donio elemente deeskalacije – osobito jasnom porukom da SAD ne kani koristiti silu, čime je, prema njegovim riječima, situacija „vraćena u okvir političkog dijaloga“.

Arktik i NATO: tiha diplomacija umjesto buke

Premijer je otkrio kako se paralelno, u užem krugu zapadnih saveznika uz sudjelovanje glavnog tajnika NATO-a, već nekoliko dana vode diskretni razgovori o multilateralnom sigurnosnom aranžmanu za arktički prostor. Cilj je jačanje stabilnosti i suradnje država koje imaju izravnu prisutnost na Arktiku, uz potporu cijelog Saveza.

Takvi dogovori ne nastaju pod reflektorima. Nastaju u tišini, uz povjerenje i koordinaciju“, naglasio je Plenković, podsjetivši da je o toj temi nedavno razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a tijekom njegova posjeta Zagrebu.

Ukrajina i Bliski istok: kontinuitet hrvatske politike

U raspravi Europskog vijeća snažno je istaknuta i tema Ukrajine. Hrvatska, kako je rekao premijer, ostaje čvrsto uz Ukrajinu u nastojanjima da se okonča ruska agresija i stvore preduvjeti za pravedan i trajan mir.

Plenković je podsjetio na svoje sudjelovanje na tradicionalnom „ukrajinskom doručku“ u Davosu, gdje je pred brojnim europskim i NATO čelnicima iznio hrvatska iskustva iz Domovinskog rata, povlačeći jasne paralele s današnjom situacijom u Ukrajini.

Istodobno, Hrvatska s opreznim optimizmom promatra i novu inicijativu tzv. Odbora za mir, koja se odnosi na obnovu i stabilizaciju Gaze. Premijer je naglasio kako je riječ o dokumentu koji ima obilježja novog međunarodnog ugovora, s ozbiljnim pravnim i političkim implikacijama.

„Takve inicijative su plemenite, ali zahtijevaju temeljitu analizu. Hrvatska neće potpisivati dokumente bez ozbiljne pravne i političke evaluacije“, poručio je.

Merkosur: stara tema, nova politička buka

Na upite o trgovinskom sporazumu EU–Merkosur, Plenković je odbacio tvrdnje o ugrozi hrvatske poljoprivrede, ocijenivši ih politički motiviranima i neutemeljenima.

„O tom se sporazumu pregovara više od 25 godina. Ukupna trgovinska razmjena Hrvatske s Latinskom Amerikom je minimalna, a sporazum sadrži brojne zaštitne klauzule“, rekao je, dodavši kako se radi o „isfabriciranoj temi“ koja služi za dnevno-političke obračune.

O političkoj komunikaciji i unutarnjim napadima

U završnici obraćanja, premijer se osvrnuo i na dio domaće političke scene, kritizirajući, kako je rekao, pokušaje izvlačenja izjava iz konteksta i njihovo korištenje za poticanje društvenih podjela.

„Postoji skupina aktera čiji je jedini cilj generiranje mržnje. Ne bavim se time. Moj posao je štititi interese Hrvatske, jačati njezin međunarodni položaj i raditi u korist građana“, poručio je Plenković.

Zaključio je kako su razgovor, strpljenje i jedinstvo jedini održivi odgovor na izazove vremena u kojem se, kako je rekao, „često kaže riječ previše, a sluša premalo“.



POLITIKA

RAZNO IZ HRVATSKE

Vrhovni sud odbacio reviziju Stjepana Mesića protiv Mire Bulja

PUCNJAVA NA PRAVOSLAVNI BADNJAK U OSTROVU: SLAVLJE ILI UGROŽAVANJE JAVNE SIGURNOSTI?

Z1 televizija ukida „Bujicu“: financijski pritisci i kazne presudili popularnoj emisiji

DOMOVINSKI RAT

KOLUMNE

IZBOR REDAKCIJE

Odgovori